Hrvatska postala 28. članica Europske unije

Hrvatska je proslavila povijesni trenutak ulaska u punopravno članstvo Europske unije spektaklom dostojnim ovog važnog događaja. Centralna službena svečanost održana je na glavnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića.

Ondje su, točno u ponoć, Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske-radiotelevizije zajedno sa još šest zagrebačkih zborova izveli europsku himnu Odu radosti Ludwiga van Beethovena. Pomoću video-linka u prijenosu uživo izvedbi su se pridružili i zborovi nacionalnih kazališta iz Rijeke, Osijeka i Splita te Zbor Libertas iz Dubrovnika.

Čestitamo, Hrvatska

Ovaj impresivni moment ispunjen simbolikom zajedništva upotpunjen je uključenjima također pomoću video-veze na granične prijelaze Bajakovo i Bregana. Na graničnom prijelazu Bajakovo između Hrvatske i Srbije 15 sekundi poslije ponoći pripadnici MUP-a Hrvatske stavili su tablu s natpisom Europska unija a par minuta kasnije na graničnom prijelazu između Hrvatske i Slovenije Bregani ministar financija Slavko Linić skinuo je natpis „Carina”. Na glavnom gradskom trgu građani Zagreba proslavili su ulazak Hrvatske u EU zajedno s kompletnim državnim vrhom, brojnim domaćim uglednicima te visokim dužnosnicima iz inozemstva. Na svečanost u Zagreb doputovalo je 170 stranih gostiju, ukljućujući 15 predsjednika država, 16 premijera i 3 predsjednika parlamenta.

Izaslanstva iz zemalja regije došla su u najjačem sastavu a među najvažnijim gostima bili su predsjednici najvažnijih EU institucija. „Čestitam, Hrvatska!” započeo je svoj govor predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Među ostalim, kazao je da je Hrvatska dobro pripremljena za pristupanje Uniji, da se Hrvatska jako promijenila posljednjih desetljeća i da je danas potpuno demokratska zemlja u kojoj se poštuju temeljna prava i vladavina zakona.

„Hrvatska je primjer drugim zemljama u regiji. Poduzeli ste teške reforme i pružili ruku pomirenja. Kao država članica EU jasno ste dali do znanja da ćete drugima pomoći da slijede isti put. Pozdravljam tu vašu odluku jer je naša Unija otvorena svima s kojima dijelimo europske vrijednosti”, poručio je Barroso, uz riječi.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je da je ulazak u Uniju velik i radostan dan za Hrvatsku, novo poglavlje u debeloj knjizi hrvatske povijesti, dan u kojem Hrvatska postaje u cijelosti prihvaćena i punopravna članica najveće zajednice europskih država koja je ikada postojala na našem kontinentu.

„Ona je jamstvo mira i sugurnosti za sve koji u njoj žive. Želimo da Europa ne stane na našim granicama”, kazao je hrvatski predsjednik. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz čestitao je riječima: „Dobrodošli u Europsku uniju! Dobro došli kući!” Od svojeg osnivanja EU je predstavljala obećanje mira, za Zapadni Balkan, regiju koja je prije manje od dva desetljeća bila razdirana i razarana ratom, Europska unija i integracija značili su magnet mira i promjene, kazao je, nazivajući Hrvatsku pionirom pravog europskog duha. Hrvatska će igrati ulogu od ključne važnosti, kao primjer za cijelu regiju, poručio je među ostalim predsjednik Europskog Vijeća Herman Van Rompuy, konstatirajući da u novijoj povijesti Zapadnog Balkana ulazak Hrvatske u Uniju predstavlja prekretnicu na putu prema zajedničkoj budućnosti. Podsjetio je da je EU ujedinjena u miru, utemeljena na duhu pomirenja.

Veliki trenutak za Hrvatsku i za EU, ocijenio je u svojem obraćanju na Trgu zamjenik predsjednika Vlade Republike Irske Eamon Gilmore, zemlje koja trenutačno predsjeda Unijom, a predsjednica Litve, zemlje koja preuzima predsjedanje 1. jula Dalia Grybauskaite čestitala je Hrvatskoj ali i Europi. Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović ustvrdio je kako Hrvatska zna da ove noći „nikuda ne bježi”.

„Ostajemo tu gdje jesmo, ali sad s novom odgovornošću. Na nama je da pružimo ruku zemljama iz regije u što bržem usvajanju europskih kriterija”. S tim zemljama i narodima, kako je rekao, Hrvatsku povezuju  neraskidive spone među kojima je najuzvišenije zajedništvo u antifašističkoj borbi tokom Drugog svjetskog rata. S druge strane, Hrvatsku od Srbije, Crne Gore pa i od BiH ne udaljavaju ratni događaji iz devedesetih. Hrvatska je u tom ratu dokazala svoju odanost slobodi, ali naknadno svjesna i vlastitih posrtaja na putu koji, zapravo, nije imao alternativu. Taj put bio je suštinski ispravan i pravedan”, rekao je hrvatski premijer.

Veliko je ono što je most a ne cilj, putovanje a ne odredište, parafrazirao je on jednu filozofsku misao i poručio da je Hrvatska izabrala biti most prema boljoj budućnosti regije kojoj su proeuropske težnje, uz najviše standarde zaštite manjinskih nacionalnih prava, najefikasnije sredstvo za prevladavanje prošlih trauma”.

Aerodrom Pleso, najsigurnije mjesto u državi

Centralni dio proslave startao je u Zagrebu u 23 sata zvucima hrvatske himne a do ponoći i pozdravnih govora i čestitki u jednosatnom programu najveći zagrebački trg postao je reprezentativno mjesto gdje je dočarana sva raznolikost bogate hrvatske tradicije i kulture. Trg je za ovu priliku totalno „presvučen” u plavo a na četiri pozornice smjenjivali su se tradicionalni napjevi, običaji, najveća postignuća… Maestralan dojam omogućila je hiper-suvremena tehnologija korištena u realizaciji. Sijeli događaj direktno je prenosio HTV sa čak 20 kamera. Među najvećim atrakcijama bila je i viseća kamera iz Francuske, koja se kreće po kranovima dugačkim 180 m razvučenima između dvije dizalice, a da spektakl i na malim ekranima bude spektakularan pripomogla je Televizija Slovenije s najmodernijim reportažnim kolima sparkanim u blizini trga.

Među gotovo 700 izvođača bili su zvončari iz Kastavštine, ojkalice iz Poljaca ali i violončelisti Luka Šuljić i Stjepan Hauzer, svjetski slavni kao 2Cellos, odzvanjali su i zvuci kultnog hita zagrebačkog Novog vala „Moja prva ljubav”, otpjevana je i Himna slobodi, prikazan je film o svakodnevici hrvatskih građana, aktiviran je i Teslin transformator također postavljen na prostoru Trga. Prije dolaska na središnji dio proslave za brojna visoka strana i domaća izaslanstva priređena je svečana večera u Klovićevim dvorima na kojoj su domaćini bili predsjednici države i Vlade. Započela je tradicionalnom dobrodošlicom kruhom i solju, a na meniju bili su kozji i ovčiji sirevi, organski uzgojeno povrće, inćuni uz mladi lički krumpir, janjetina ispod peke s bobom, grahom i kupusom, za desert tradicionalni salenjak s punjenjem od marelica i aromama ušećerenog voća, meda i svijetloga cvijeća, plus najhrvatska vina poput Graševine Belje ili Zlatnog Pošipa.

Prije toga, visoki gosti okupili su se u Banskim dvorima, sjedištu Vlade RH, gdje im je kao piće dobrodošlice poslužen najbolji domaći pjenušac Tomac Brut, a neposredno prije odlaska u Klovićeve dvore zajednički su se fotografirali ispred crkve Sv.Marka, inače s najljepšim gotičkim portalom u ovom dijelu svijeta, koja se nalazi na istoimenom trgu u povijesnom dijelu Zagreba, gdje su zdanja najvažnijih državnih institucija. Službeni program proslave započeo je zapravo već u 10 ujutro, kada je u povodu proslave ulaska u EU premijer Milanović, zajedno s ministrima obrane, unutarnjih poslova i branitelja, položio vijenac kod Središnjeg križa u Aleji hrvatskih branitelja na Gradskom groblju Mirogoj.

“Slobodu su nam osigurali, sigurnost smo dobili ulaskom u NATO savez, a blagostanje bi trebalo nastupiti od 1. srpnja, ali mi tu trebamo učiniti puno, svatko od nas pojedinaca, hrvatskih građana treba dati svoj doprinso i na taj način ispuniti san svih hrvatskih branitelja”, izjavio je ministar branitelja Predrag Matić.

Inače, zbog dolaska stranih delegacija koje su uglavnom pristizale avionima, zagrebački aerodrom Pleso postao je, kako se tvrdi, najsigurnije mjesto u državi a u širem centru Zagreba opsadno stanje zbog promjene režima prometa i parkiranja trajat će i danas sve do večernjih sati.  Svečanost ulaska Hrvatske u EU osigurava najmanje 1.000 pripadnika temeljne i specijalne policije, zagrebačkim policajcima navodno pomažu i kolege iz ostalih dijelova zemlje, ali se o detaljima sigurnosnog aspekta previše ne razglaba.

U središtu Zagreba policajci se mogu vidjeti na svakom koraku,  jučer od 15 do 18 sati prolazak kroz zonu Trga bana Jelačića bio je zabranjen za sve osim stanare okolnih zgrada, bila je zatvorena i tržnica Dolac, terase okolnih kafića i radnje također su zatvoreni još prethodnog dana, zaustavljen je i gradski prijevoz.

Proslava stajala 5.2 milijuna kuna

Koliko će koštati ovaj tulum zasad je nepoznato, najavljeno je da će predviđeni budžet od 5.2 milijuna kuna biti premašen za oko 15 posto, završni račun Vlada će objaviti, kako je rečeno, tek kada sve bude gotovo. Paralelno sa službenom proslavom na zagrebačkom Trgu Francuske Republike održana je alternativna proslava, okarakterizirana kao „nekontrolirani happening” uz sudjelovanje publike pod nazivom „KroaTisch – EU Freunds-chaft” u režiji Željka Zorice i produkciji festivala Perforacije, koji okuplja 60 udruga nezavisne kulture i civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava.

Svečanost ulaska Hrvastke u EU izazvala je pravu medijsku pomamu, za praćenje ovog događaja akreditiralo se čak 706 predstavnika medija iz Hrvatske i 30-tak zemalja, od toga 170 novinara inozemnih medija, a među njima su i predstavnici medija iz SAD-a, Rusije i Kine. Dočekao ih je zaista ulickan Zagreb, dotjeran i prelijep. Činjenicu da je Hrvatska sada „za stolom a ne na meniju” građani Zagreba različito komentiraju. Većina očekuje i gaji nade o boljem životu. Ovaj osjećaj vjerojatno najbolje ilustruje izjava jednog zagrebačkog sveučilišnog profesora koja glasi: Između Zapadnog Balkana i zapadnog balkona biram zapadni balkon s kojeg se vidi Zapadni Balkan.

Oslobođenje