Hrvatska ima problem u procesu podupiranja BiH na EU putu, zove se Dragan Čović

VIJESTI.BA: U posljednjem periodu svjedočimo zaoštravanju odnosa između BiH i Hrvatske. Šta su, prema Vašem mišljenju, glavni razlozi tome? 

GJENERO: Potpuno je nevjerovatno da su se prošle godine odnosi BiH i Hrvatske tako nepotrebno komplikovali, kao što jesu, jer ne postoji nijedan razlog da dvije države ne bi imale najbolje međusobne odnose.

U odnosu na period kada je uticaj imao Zoran Milanović ili na period u kome je u Hrvatskoj bila prelazna nestabilna Vlada, današnja situacija je bitno drugačija. Naime, sada Hrvatsku vode ljudi koji mnogo bolje razumiju regionalnu politiku nego što je to bio slučaj ranije.

Žalosno je, ipak, da se tim ljudima koji itekako dobro razumiju regionalnu politiku dešava da izgovore poneku rečenicu previše. Potpuno je različit incident ono što je govorio Milanović sa onom sramotnom izjavom i to što je on radio u svom četvorogodišnjem mandatu, odnosno da je  dolazio u BiH, a da pri tome nije dolazi u Sarajevo i nije se obraćao niti vlastima FBiH niti vlastima središnje države. U Sarajevu je vrlo opasna politička praksa iz Hrvatske. Uvjeren sam da sadašnji hrvatski premijer Andrej Plenković sa predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović neće praviti takav nivo teških grešaka u odnosima sa BiH.

Predsjednica Grabar-Kitarović napravila je, uslovno rečeno, incident u međusobnim odnosima govoreći u Kanadi za jedan američki sigurnosni portal koji je blizak američkoj administraciji. Kada je to govorila, njena perspektiva bila je perspektiva evroatlantizma i perspektiva odnosa Hrvatske i SAD.

VIJESTI.BA: No, činjenica je da je ono što je predsjednica Hrvatske govorila u trećoj državi zakomplikovalo odnose? 

GJENERO: Slažem se sa Vama. Naglašavam da se to ne smije raditi. Odnosi između Sarajeva i Zagreba su fragilni i tu treba vrlo oprezno mjeriti svaku riječ. Ne smije se dozvoliti to što se događalo u zadnje vrijeme, odnosno da se iz najbolje namjere napravi incident i šteta.

Nadam se da će Hrvatska i BiH naći zajednički interes u onome što predsjednica i premijer Hrvatske pokušavaju, a to je vratiti BiH u fokus interesa EU, uprkos svim problemima Unije, te obnoviti i ubrzati proces pristupanja BiH EU i kroz to dodatno stabilizovati međusobne odnose.

Vlasti u Zagrebu danas bez ostatka smatraju da je cjelovita BiH jedan od interesnih prioriteta Hrvatske kada je riječ o regionalnoj stabilnosti. Postoji potpuni konsenzus o tome da je u našoj regiji BiH prvi oslonac i prvi saveznik hrvatske politike, te da je konsolidacija BiH u prijekom interesu Hrvatske.

VIJESTI.BA: U BiH konstantno slušamo poruke o tome kako će nam Hrvatska pomoći na putu ka EU. No, Hrvatska je očito pokazala nemoć kada je u pitanju blokada puta Srbije. Stoga se postavlja pitanje ima li Hrvatska moć da pomogne BiH? Osim toga, BiH ima negativno iskustvo sa uslovljavanjima iz Hrvatske kada je u pitanju prilagođavanje SSP-a. 

GJENERO: Prvenstveno, nemojte procjenjivati uticaj Hrvatske u procesu evropskih integracija procjenjivati na osnovu propagande koja dolazi iz Beograda. Beograd ima izrazito veliki problem na putu pristupanja EU. Taj problem proizilazi iz njihove unutrašnje politike. Oni su nakon tri godine pregovaranja otvorili svega šest pregovaračkih poglavlja.

Crna Gora malo duže pregovara o članstvu, a ima otvorenih 26 poglavlja. Kada govorimo o odnosu Hrvatske prema pristupanju EU, onda će se iz činjenice da Zagreb nikada nije uslovio Crnu Goru u pristupnom pregovoru, vidjeti da priča o tome kako Zagreb pokušava usporavati Beograd nije niti uvjerljiva niti tačna. Srbija mora sama rješavati svoje probleme. Ona ih rješava teško i zbog toga za domaću upotrebu stvara političku klimu kao da je Hrvatska zadnja i nebitna članica EU koja Srbiji, eto, ništa ne može.

Ono što ste pomenuli u vezi sa režimom uvoza roba na tržište BiH, to je tačno. Sve zemlje članice nastoje maksimalizirati svoje dobiti u procesu pristupanja.

VIJESTI.BA: Šta može biti najveći problem Zagreba kada je u pitanju podrška EU puta BiH?

GJENERO: Hrvatska ima mali problem u procesu podupiranja BiH na putu njene evropeizacije. Ako bismo ga htjeli personalizovati, taj problem se zove Dragan Čović. Naravno, ne radi se o Draganu Čoviću, već o širem političkom krugu Hrvata iz BiH, koji u velikoj mjeri opstruišu konsolidaciju BiH. Na čudan način sarađuju sa centrifugalnim silama u BiH, prvenstveno misleći na predsjednika RS Milorada Dodika.

To sve čine na užas službenog Zagreba, ali službeni Zagreb nema oruđje kojim bi mogao disciplinisati Hrvate u BiH. To je najveći problem Zagreba u ozbiljnoj podršci BiH u EU integracijama. Činjenica da je Čović i njegov krug imaju veći uticaj na domaću politiku u Hrvatskoj, nego što Hrvatska ima uticaj na procese koji se odvijaju među Hrvatima u BiH.

VIJESTI.BA: Kako biste protumačili činjenicu da Čović nerijetko zagovara stvaranje trećeg entiteta u BiH?

GJENERO: To je strašno i toga se užasava i trenutna politička elita u Zagrebu. Problem je to što oni na to nemaju adekvatan odgovor. Nemaju oruđje kojim mogu Čovića “prizvati pameti”.

VIJESTI.BA: Smatrate, dakle, da je Čović u tolikoj mjeri samostalan?

GJENERO: On je toliko samostalan. Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović je Čovićevu samostalnost osjetila između dva izborna kruga u Hrvatskoj. U prvom izbornom krugu, Hrvati u BiH nisu glasali na izborima za predsjednika Hrvatske, dakle izostali su glasovi koje je Grabar-Kitarović očekivala. Kao uslov Čovića da pozove Hrvate u BiH da izađu na drugi izborni krug i do neke mjere sačuvaju leđa predsjedničkoj kandidatkinji HDZ-a Hrvatske, uslijedio je tek kada se ona morala obavezati da će prestati javno govoriti o cjelovitnosti BiH kao ključnom političkom interesu njenog predsjedničkog mandata.

Nakon toga, Grabar-Kitarović je počela tražiti nišu uticaja kroz zagovor promjene izbornog zakonodavstva. Njeni pravni sutručnjaci pokušali su uticati na Čovića i njegov tim na način da prestanu govoriti o trećem entitetu, nego da pitanje konstitutivnosti Hrvata treba rješavati kroz izmjene Izbornog zakona BiH.

Razgovarala: Aleksandra Tolj

(Vijesti.ba)