Hrvatska danas bira predsjednika. Izlaznost veća nego ranije

Usprkos snijegu koji od sinoć nije prestao padati,  čak je 452.350 hrvatskih građana glasalo do 11.30, što je  13,19 posto ukupnog broja upisanih birača. Usporedbe radi, na predsjedničkim izborima 2009. godine do 11 sati izišlo ih je njih 10,79 posto.  U Državnom izbornom povjerenstvu pohvalili su se kako do 12 sati nije zaprimljena nijedna dojava o nepravilnostima ili o kršenju izborne šutnje, a ni policija nije zaprimila nijednu dojavu.

Zbog snijega neka su birališta otvorena nešto kasnije, a najviše je problema bilo na tri birališta u selu Slivno nedaleko Imotskoga, a oko 12.30 otvorit će se i birališta u 3 sela u samoborskom gorju sa ukupno 72 birača.

Hrvatski građani biraju između dosadašnjeg predsjednika Ive Josipovića, kojeg podupire aktualna vladajuća koalicija lijevog centra. Kolinde Grabar Kitarović koja je kandidatkinja stranaka desnog centra predvođenih HDZ-om,Milana Kujundžića kojeg podupiru manje stranke desno od HDZ-a, među kojima je najznačajnija Hrvatska demokratska stranka Slavonije i Baranje, koju je osnovao Branimir Glavaš, i kandidat nevladine udruge Živi zid Ivan Sinčić.

Ivo Josipović je nakon glasanja kazao kako ima dobar osjećaj i da očekuje pobjedu, što hrvatski mediji zbog izborne šutnje nisu objavili.

HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović jer nakon glasanja na novinarsko pitanje ponovila kako je važno da sve države na području jugoistočne Europe uđu u Europsku uniju. „I dalje ćemo razvijati dobrosusjedstvo, ali na temelju politike čistih računa“, kazala je.

Milan Kujundžić je nakon glasanja izrazio uvjerenje  da su Hrvati shvatili da sami moraju odlučiti, i da nitko drugi neće u njihovo ime mijenjati Hrvatsku nabolje. On je na novinarski upit ponovio ocjenu da je samo stabilno susjedstvo garancija stabilnosti Hrvatske.

Ivan Sinčić je nakon glasanja kazao novinarima kako se nada dobroj izlaznosti i da  očekuje da cijeli jedan novi sloj ljudi povrati povjerenje u politiku.

Predsjednik Sabora Josip Leko  novinarsko pitanje o očekivanja od novog predsjednika/predsjednice kazao kako „očekuje da razumije i prošlost i da ima i viziju budućnosti Hrvatske. To je naravno teško ostvariti ali je moguće“,zaključio je predsjednik Sabora.

Predsjednika se bira na petogodišnji mandat, a nakon ustavnih promjena iz 2000. godine, ovlasti su mu razmjerno male – sukreiranje vanjske, obrambene i sigurnosne politike. Međutim,  kako ga se bira na izravnim izborima, hrvatski predsjednik ima priličan moralni autoritet i mediji su za njega uvijek otvoreni.

Svi kandidati kao glavni problem hrvatskog društva i hrvatskih građana prepoznaju nepovoljnu gospodarsku situaciju, nezaposlenost i pad standarda. Josipović bi unutar svojih skromnih ovlasti inicirao ustavne promjene koje bi dinamizirale hrvatski politički sustav,  kako bi on brže i efikasnije reagirao na potrebe građana. Analitičari ga opisuju kao kandidata kontinuiteta.

Kolinda Grabar Kitarović  hvali se time da je njezin program utemeljen na stvarnosti i na potrebama građana, a najavljuje da će – ako bude izabrana – oštrije prozivati Vladu lijevog i premijera Zorana Milanovića zbog slabog rada.

Ivan Sinčić je najbombastičniji među kandidatima, a podržava ga udruga  koja građanskim otporom sprječava deložacije ljudi iz stanova i kuća koje su izgubili  zbog lihvarskih kamata ili nepovoljnih kredita, i analitičari najavljuju da će za njega glasati oni koji su razočarani političkom klasom u cjelini i oni koji sebe razumiju kao najveće gubitnike tranzicije.  Predlaže radikalna rješenja o povratu novca opljačkanog u privatizaciji, ali se ne snalazi  u ovlastima pojedinog tijela i poznavanju funkcioniranja sustava.  O  nizu važnih pitanja se ne izjašnjava (npr.  o pobačaju, o proširenju prava istospolnih  parova), a ustanovilo da ne zna i da je Osama bin Laden mrtav već tri i po godine.

Kujundžić naglasak stavlja na tradicionalne vrijednosti (obitelj, Katolička crkva), na aktivniju vanjsku  politiku  (npr. prema Srbiji, dok oko BiH oštro odbija ideju trećeg entiteta kao Dodikovo podmetanje), a što se cjeline hrvatskog društva tiče, zagovara svojevrsni povratak u devedesete.

Statistika

Biračko pravo na ovim izborima ima 3.770.281 hrvatski građanin i građanka. Za predsjednika, odnosno predsjednicu moći će se glasati  na 6.350 biračkih mjesta, od toga u Hrvatskoj  6.260 i 90 u drugim državama svijeta. Glasat će se u 50 država osim Hrvatske, što je za pet država manje prema prošlim predsjedničkim izborima 2009. godine, a sa 250 na 90 smanjen je i broj birališta u inozemstvu.

Hrvatski građani u inozemstvu mogu glasati samo temeljem prethodne registracije, a   glasa se isključivo  u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.  Najviše je  biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini  – njih 15 i u Njemačkoj  – ukupno 13. U Sloveniji, Makedoniji i  i na Kosovu  je otvoreno po 1 biračko mjesto, a u Crnoj Gori i Srbiji  po 2.

Pravila izborne utrke

Birališta se zatvaraju u 19 sati.  Kako se hrvatski predsjednik  bira  većinskim izbornim sustavom, za predsjednika ili predsjednicu bit će izabran kandidat koji dobije većinu glasova svih birača koji su glasali (50 posto plus jedan glas). Ako nitko ne dobije potrebnu većinu, 11. siječnja održava se drugi krug u kojem sudjeluje dvoje/dva kandidata koji su dobili najviše glasova u prvom krugu.

Izbore prati 22.000 domaćih promatrača, više nego ikada ranije. To su u ogromnoj većini stranački promatrači, dok je promatrača iz nevladinih udruga tek oko 800, od toga najviše iz klerikalne udruge U ime obitelji.

Izborna šutnja završava sa zatvaranjem birališta u 19 sati, pa će mediji već tada započeti sa objavljivanjem rezultata izlaznih anketa,  a Državno izborno povjerenstvo (DIP) već će od 20 sati na svojim internetskim stranicama objavljivati  nepotpune i privremene rezultate kako im budu pristizali sa biračkih mjesta, koje će potom redovito ažurirati.

Prema jednom terenskom istraživanju obavljenom na 1000 građana zaključenom pred 10 dana, nitko od kandidata neće dobiti dovoljan broj glasova da pobijedi u prvom krugu, a najveću potporu bi mogao imati Ivo Josipović s 46,5 posto, druga je Kolinda Grabar Kitarović s 34,9 posto, treći je Ivan Sinčić sa 9,2 posto i četvrti Milan Kujundžić sa 7,2 posto potpore. U drugoj ozbiljnijoj anketi, za koju nemamo veličinu uzorka, redoslijed je isti, osim što su Kujundžić i Sinčić  promijenili mjesta.