Ove godine deseti put se obilježio Dan sjećanja na odvedene i ubijene Bošnjake Rudog 1992. godine. Program se održava okupljanjem i učenjem u džamiji Kara Mustafapaše Sokolovića, spuštanjem ruža s Mosta na Limu te polaganjem cvijeća u Memorijalnom centru u Rudom.
S glavnim imamom Medžlisa Rudo Mehrudin-ef. Genjgom razgovarali smo o stanju, izazovima i perspektivama ovog medžlisa. Riječ je o još jednom u nizu medžlisa u manjem bosanskohercegovačkom entitetu gdje je malobrojnim povratnicima Medžlis, uglavnom, prva adresa za njihove probleme.
U okviru Muftijstva goraždanskog djeluje i Medžlis Rudo koji okuplja osam džemata: Strgačina, Strmica, Omačina, Setihovo, Grivin, Sokolovići, Rudo i Međurječje. Medžlis broji i osam džamija te četiri mesdžida – tri u džematu Rudo i jedan u džematu Sokolovići.
Ovaj medžlis upošljava samo jednog – glavnog imama. Obaveze glavnog imama obuhvataju pet dnevnih namaza u Rudom, džume, bajrame, dženaze, teravih-namaze i druge aktivnosti. U tri džemata, kako nas je upoznao glavni imam Mehrudin-ef. Genjga, džume se klanjaju tokom cijele godine. Riječ je o džematima Omačina, Strmica i Strgačina, dok se u Grivini obavljaju od aprila do novembra. Dodaje da su posljednjih godina suočeni s izazovom angažovanja imama za džume u džematima Setihovo, Sokolovići i Međurječje.
Glavni imam nam je naglasio da od prošle mektepske godine nema polaznika mektepske nastave, a džemate, uglavnom, čine osobe starije životne dobi. S druge strane, u dvije osnovne škole imaju po jednog učenika koji pohađa časove Vjeronauke.
Povratnici su u potrebi
Između ostalog, izdvojio je nekoliko značajnih aktivnosti Medžlisa u proteklom periodu. Medžlis je obnovio sve porušene džamije i mesdžide, pri čemu glavni imam, posebno ističe angažman nekadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora Mustafe Bašića. U odgojno-obrazovnom domenu glavni imam Genjga je uložio značajne napore za uvođenje vjeronauke u osnovne škole.
– Ove godine po deseti put obilježavamo Dan sjećanja na odvedene i ubijene Bošnjake Rudog 1992. godine. Zahvaljujući inicijativi i naporu sadašnjeg predsjednika Izvršnog odbora Mehe Šahata i glavnog imama, a uz svesrdnu podršku ostalih članova Izvršnog odbora, već treću godinu realizujemo manifestaciju Sjećanje na bosanske narodne heroje (Safet Zajko, Safet Hadžić i Jusuf Dorić – borac Prve proleterske brigade NOB-a 1941-1945) – upoznao nas je i s dodatnim redovnim aktivnostima pri Medžlisu.
Mali broj povratnika predstavlja najveći izazov, istakao je glavni imam.
– Osobe koje stalno borave tu su uglavnom osobe kojima treba pomoći. Teret bilo kakvog projekta pada uglavnom na imama i nekoliko drugih ljudi – naglasio je glavni imam Genjga.
U razgovoru za Preporod se osvrnuo i na pitanje komunikacije i angažmana dijaspore Ruda.
– Kao i svi podrinjski medžlisi i Rudo ima svoju dijasporu. Neki od njih su uključeni u svoje džemate i spremni su da priteknu u pomoć koliko su u mogućnosti, dok je jedan broj totalno nezainteresovan, tako da imam osjećaj da im predstavlja teret da dođu obiđu svoju babovinu ili rodbinu – kazao nam je glavni imam.
Uslov imamske misije
Ističe da je saradnja s vlastima te predstavnicima Srpske pravoslavne crkve kvalitetna, što nije slučaj s radom opštinske Komisije za vjerske zajednice i njihovog odnosa prema Islamskoj zajednici. Riječ je u tome da u spomenutoj komisiji nema predstavnika Islamske zajednice te je, prema njegovim riječima, podjela granta diskirminatorna pri čemu se Medžlisu dodjeljuje tek deset posto sredstava (oko 1.000 KM) i pored značajnog broja objekata koji posjeduju
Trenutno očuvanje džemata na ovom terenu vidim u oslonjanju na neki od snažnijih džemata u entitetu FBiH ili uz pomoć bošnjačke dijaspore, kao i Medžlisa većina Sarajevo u kome živi naših Ruđana.
u odnosu na broj objekata Srpske pravoslavne crkve. Glavni imam Genjga u pogledu razvoja džemata trenutno ne vidi napredak.
– Šta više, broj ljudi koji su članovi naših džemata, koji posjećuju naše džemate i borave određeni period, od mjesec dana pa do devet mjeseci, sve je manji – kazao je.
Rješenje vidi kroz pomoć snažnijih džemata.
– Trenutno očuvanje džemata na ovom terenu vidim u oslonjanju na neki od snažnijih džemata u entitetu FBiH ili uz pomoć bošnjačke dijaspore, kao i Medžlisa Sarajevo u kome živi većina naših Ruđana – stava je on.
Komentarisao je i stalno prisutnu poruku o misijskoj ulozi imama.
– Često puta možemo čuti kako imami imaju misijsku ulogu u očuvanju džemata u povratničkim mjestima, međutim moj lični stav je da nema misije bez logistike – zaključio je glavni imam Genjga za Preporod.
(Hasan Hasić/IIN Preporod)
