Lista pod imenom Aleksandra Vučića odnijeće ubjedljivu pobjedu na nedjeljnim izborima koje dobar dio opozicije bojkotuje. Ipak, ima i nepoznanica. DW analiziri navode četiri dileme o ishodu ovih izbora.
U Srbiji je do zatvaranja birališta u nedjelju uveče na snazi predizborna ćutnja. Ali do sada je svima sve jasno, što se lijepo vidi iz ponude kladionica. Vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci se daje između 60 i 62 odsto glasova, preko cenzusa sigurno prelaze i Socijalisti koji će vjerovatno biti dvocifreni.
Kritičari vlasti su izbore opisivali kao „teatar” u kojem se pokreće glasačka mašinerija kako bi se dobio željeni rezultat. Ipak, neke dileme su ostale:
Dilema prva: Ko će još u parlament?
Prema posljednjim anketama i predviđanjima kladionica, osim vladajućih partija, najbolje šanse ima Srpski patriotski savez Aleksandra Šapića, a za njim Pokret slobodnih građana koji predvodi Sergej Trifunović. Obje liste se vrte oko četiri odsto.
Radikali su na ivici cenzusa, dok bi malo iznenađenje bilo ako preko tri odsto odu Suverenisti (Dosta je bilo), „Metla 2020” (DSS), Ujedinjena demokratska Srbija ili lista „Za Kraljevinu Srbiju”. Ulazak bilo koje druge liste u Skupštinu bio bi veliko čudo.
„Ući će više lista sa rezultatom od ispod pet odsto, što znači da ne bi ušli da cenzus nije smanjen”, kaže za DW politikolog Filip Balunović. „Time će postati jasno šta je bio cilj spuštanja cenzusa – pasivizacija vaninstitucionalnog otpora. To će biti najjasniji rezultat izbora.”
Balunović dodaje da bi ga iznenadilo ako neka od lista „desnih Vučićevih pudlica” prebaci cenzus, misleći tu na listu oko pokreta Levijatan ili Zavetnika. „Vučić doduše ima dovoljno poslušnu i potkupljivu desnicu u vidu Šešelja i ne treba mu nužno još jedna u institucijama.”
Dilema druga: Kako će proći bojkot?
Na plakatima nigdje imena stranke
U totalnom bojkotu izbora istrajale su mahom stranke okupljene u Savezu za Srbiju, koje su od toga napravile pitanje svih pitanja.
„Jako je važno da se razgoliti ovaj režim i da se baš kroz bojkot, koji je samo prvi korak u našem pritisku, vidi da Aleksandar Vučić nema podršku više od dvadeset odsto građana”, kaže za DW Borko Stefanović, potpredsjednik Stranke slobode i pravde.
Poslanik vladajuće SNS Vladimir Đukanović o tome posprdno kaže da je pri bojkotu ostalo par stranaka „neke koalicije koja se raspala kao jogurt na suncu”. „Mislim da će zbog njihovog licemjernog ponašanja čak i neki ljudi koji su mislili da bojkotuju izaći u inat tome”, kaže Đukanović za DW.
Politikolog Balunović smatra da je dio opozicije „ucjenjivački” i „moralizatorski” ubjeđivao građane da ostanu kod kuće. „Rekli su da je svaki izlazak na izbore automatski glas za Vučića, osuđujući unapred ljude koji se za tako nešto odluče.”
Demoskopi predviđaju izlaznost od 47-48 odsto, što bi bio blagi pad u odnosu na neke prethodne izborne cikluse. Ako tako bude, pitanje je koliko će to biti zbog bojkota, a koliko zbog straha od epidemije ili opšte apatije.
Pogledajte video04:13
Bojkot – jedini način borbe ili izgovor?
Dilema treća: Dvotrećinska većina za SNS?
„Uvijek sam pristalica onoga da se prvo skoči pa kaže hop“, kaže nam Vladimir Đukanović. On misli da utisak da SNS čeka ubjedljiva pobjeda može da bude dvosjekli mač koji će uljuljkati njihove birače.
Pročitajte i ovo: Izbori u Srbiji: Mladi kao prirodni bojkotaši?
Na pitanje kakvim bi rezultatom bio zadovoljan, Đukanović navodi da je to „natpolovična većina” dok kaže da bi priča o dvotrećinskoj većini za listu SNS bila „megalomanska”.
Pitanje dvotrećinske većine nije samo kozmetičko. Takvom se većinom u Skupštini mijenja Ustav, a već u sedmici nakon izbora se intenzivno nastavljaju razgovori o Kosovu. Neki analitičari vjeruju da će SNS posegnuti za izbornim inženjeringom kako bi svoje glasove prelio manjim partijama i izbjegao dvotrećinsku većinu.
„Mislim da je za SNS jako važno da imaju još jednu relevantnu partiju sa kojom mogu da podijele odgovornost oko Kosova. To će biti SPS, ali tražiće i širi konsenzus”, kaže Filip Balunović.
Dilema četvrta: Lokalne borbe
Predstavnici opozicije nisu mogli da se dogovore ni o izlasku na lokalne izbore, iako ne poriču da tu i tamo ima šansi da se poraze Naprednjaci. Oni koji na izbore idu, nadaju se pobjedi makar u onim sredinama gdje SNS nije na vlasti.
Takvih ima tačno za prste jedne ruke. Od blizu dve stotine jedinica lokalne samouprave, SNS nije na vlasti u gradu Šapcu, opštinama Paraćin i Čajetina, te gradskim opštinama Novi Beograd i Stari Grad.
dw.com
Autor Nemanja Rujević
