INFORMACIJA O SOCIJALNOM STANJU STANOVNIŠTVA GRADA VISOKO
VISOKO, MART 2022. GODINE
UVODNE NAPOMENE
Programom rada Gradskog vijeća Visoko za 2022. godinu planirano je da se u okviru redovne tačke razmatra Informacija o socijalnom stanju stanovništva Grada Visoko. Obrađivać navedene Informacije je Služba za boraćko invalidsku zaštitu i društvene djelatnosti, u saradnji sa JU Centar zasocijalni rad Visoko.
Bitnost razmatranja je u tome što na temelju ponuđenih informacija, evidentiranih problema i prijedloga za njihovorješavanje, vijeće donosi ili nalaže konkretne mjere u cilju rješavanja problema i pružanja pomoći socijalno ugroženom stanovništvu našeg grada.
Značajniji dokumenti usvojeni od strane Gradskog vijeća do sada su Strategijarazvoja grada Visoko 2015-2021. godine u kojoj su između ostalog utvrđeni strateškiciljevi i prioriteti djelovanja koji bi doveli do unapređenja socijalne zaštite u našem gradu, te Odluka o ostvarivanju prava iz socijalne zaštite na području Grada Visoko broj 01/1-02-53/15 od 28.02.2015. godinebroj 01/1-02-111/19 od 26.04.2019. godine kojom je proširen krug prava korisnika pri JU Centar za socijalni rad Visoko.
Socijalna zaštita i socijalna uključenost
Ova informacija predstavlja prikaz trenutnog stanja osudjelovanju svih građana u raspodjeli društvenih dobara, a što se odnosi na mogućnost školovanja, pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, zaposlenosti i kupovnoj moći. Ona daje pregled strukture, poteškoća, postojećih ipredloženih reformi sistema socijalne zaštite, penzijskog sistema, te sistema zdravstvene zaštite, te prepoznaje glavne teškoće u budućem procesu modernizacije ovih sistema s ciljem poboljšanja njihove djelotvornosti u borbi protiv socijalne isključenosti.
Ekonomski, finansijski i demografski okvir
GradVisoko je još uvijek suočen sa visokom stopom nezaposlenosti. Na evidenciji Zavoda zazapošljavanje Ze-do kantona, Biro Visoko zaključno sa 31.12.2021. godine nalazi se ukupno6.096 nezaposlenih lica, a od tog broja 3.543 su žene.
Tabelarni prikaz nezaposlenih lica u Gradu Visoko, po stručnoj spremi na dan 31.12.2021. godine.
| Ukupno | VSS | VŠS | SSS | NSS | VKV | KV | PKV | NKV | |
| Svega | 6.096 | 460 | 35 | 1.465 | 0 | 8 | 2.397 | 32 | 1.699 |
| Žene | 3.543 | 337 | 23 | 950 | 0 | 1 | 1.285 | 18 | 929 |
Odnos broja stručnih lica na evidenciji(VSS, VŠS, SSS, KV) u odnosu na nestručne(PK, NK, NSS) je u neznatnom porastu u odnosu na 2020. godinu. Na kraju 2020. godine zabilježen je odnos cca 71,00% stručnih naspram cca 29,00% nestručnih nezaposlenih osoba, dok je na kraju 2021. godine odnos bio 71,60% stručnih naspram 28,40% nestručnih nezaposlenih osoba.
Tragajući za podatcima iz posljednjeg popisa stanovništva dolazili smo do razlićitih podataka.
Prema popisu stanovništva iz 2013-te godine grad Visoko je imalo 39.938 stanovnika (podatak preuzet iz Statističkog biltena JU Službe za zapošljavanje Ze-do kantona za decembar 2021.godine). Grad Visoko čini 88 naseljenih mjesta organizovanih u 26 mjesnih zajednica. Stopa ukupnog fertaliteta je veoma niska, pa je prisutno izraženo starenje stanovništva. Broj osoba starije životne dobi od (65 godina i više) će porasti tako da se oćekuje da će stopa ovisnosti starijeg stanovništva tj. odnos broja stanovništva u starijoj životnoj dobi i stanovništva u radnoj dobi, znatno porasti u korist starijih osoba.
Ovakvi su trendovi uobičajeni i za zemlje uokruženju kao i za zemlje EU.
JU Centar za socijalni rad Visoko
Ključni uticaj na ostvarivanje socijalne zaštite stanovništva, većinaopćina i gradova u FBiHostvaruje preko ustanove koju sami osnivaju, a riječ je o centrima za socijalni rad. Osnovadjelovanja centra za socijalni rad je praćenje stanja u lokalnoj zajednici, otkrivanje ievidentiranje stanja socijalne potrebe pojedinaca i porodica ili stanja socijalnih pojava, tedjelovanje na iste u okviru instrumenata ( prava, akcija, mjera i programa). .JU Centar za socijalni rad Visoko osnovanaje 13. novembra 1964. godine. Djelovanje Centra za socijalni radje uslovljeno zakonskim okvirom, kako u pogledu dozvoljenih instrumenata zaštite tako i u uokviru metoda primjene tih instrumenata.
Okvir za djelovanje u socijalnoj zaštiti
Pravo na socijalnu zaštitu kao skup prava, obaveza je zakonski okvir, koji uređuje potrebu i načinepružanja socijalne zaštitepojedinaca i porodica. Socijalna zaštita je uređena zakonima i podzakonskim aktima federalnog i kantonalnog nivoa, te može biti uređena (dopunjena) i općinskim odlukama.
Zakonski i podzakonski akti koji uređuju socijalnu zaštitu su:
-Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom („Službene novine Federacije BiH“ broj 36/99, 39/06, 54/04 i 14/09),
-Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom („Službene novine Ze-do Kantona “, broj 13/07, 13/11, 03/15 i 02/16),
– Porodični zakon Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/05, 41/05 i 35/14),
-Zakon o zaštiti od nasilja u porodici („Službene novine Federacije BiH“, broj 20/13),
– Zakon o zaštiti o postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku („Službene novine Federacije BiH“ broj: 7/14)
-Krivični zakon Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 36/03, 37/03, 21/04, 69/04 i 18/05),
-Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“ broj 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07 i 9/09),
-Zakon o prekršajima Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 31/06),
-Zakon o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama („Službene novine Federacije BiH“, broj 37/01, 40/02 i 52/11),
– Zakon o upravnom postupku(“Službene novine Federacije BiH”, broj: 02/98 i 48/99)
-Zakon o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 32/01 i 48/11),
-Zakon o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ broj 49/06 i 76/11),
– Zakon o hraniteljstvu u FBiH („Službene novine FBiH“ broj 19/17)
-Odluka o ostvarivanju prava iz socijalne zaštite na području općine Visoko („Službeni glasnik općine Visoko broj: 02/15 i 03/15 i 04/19)
– Odluka Vlade Zeničko-dobojskog kantona o odobravanju sredstava za jednokratne privremene novčane pomoći, kao i druge zakone, odluke, uredbe, uputstava koji regulišu oblast rada Centra.
U obavljanju djelatnosti, Centar se pridržava međunarodnih konvencija i standarda, a svoje programske ciljeve stavlja u funkciju razvojnih strategija na državnom, entitetskom, kantonalnom ili gradskom nivou.Socijalna zaštita se proceduralno ostvaruje u skladu s Kantonalnim zakonom o socijalnojzaštiti kojim je određen obim i načinkorištenjaovlaštenja centra za socijalni rad, te Odluka o ostvarivanju prava iz socijalne zaštite na području Grada Visoko, u skladusa Zakonom o upravnom postupku („Službene novine FBiH”, broj 2/98 i 48/99), koji jeosnovni propis kojim se uređuje postupak primjene materijalnih propisa. U socijalnoj zaštitise troše znatna budžetska sredstva. Upravljanje finansijama obavlja se u skladu s važećim propisima i standardima iz oblasti finansija, računovodstva i knjigovodstva.
JU Centar za socijalni rad Visoko, tokom 2021. godine djelovao je uskladu sa važećim zakonskim rješenjima i prema vlastitim programskim opredjeljenjima, u veoma složenim socio-ekonomskim prilikama koje su dodatno usložnjene pojavom koronavirusa i proglašenjem pandemije
Kao i ranijih godina i u 2021-oj godini,poseban problem u radu Centra predstavljale su kategorije stanovništva kojeni po jednom važećem Zakonu o socijalnoj zaštiti nisu mogle ostvariti pravo na neke od trajnih oblika socijalne zaštite osim priznavanja prava na jednokratnu novčanu pomoć u iznimnim slučajevima. To su, prije svega penzioneri, zatim radno sposobna lica koja su na evidenciji nezaposlenih lica, radnici koji su zaposleni ali bez materijalnih primanja, kao ioboljeli iz ovih kategorija kojima su potrebna stalna sredstva za liječenje.
Poseban značaj pomoći navedenim kategorijama lica dat je donošenjem/usvajanjem Odluke o ostvarivanju prava iz socijalne zaštite na području Grada Visoko, od strane Općinskog vijeća, februara 2015. godine, kojom je došlo do proširenja prava iz socijalne zaštite (jednokratna novčana pomoć licima u stanju socijalne potrebe, jednokratna novčana pomoć za nezaposlene porodilje i jednokratna novčana pomoć za troškove sahrane/dženaze korisnika stalne novčane pomoći i člana njegove porodice, novčana naknada za troškove ukopa umrlih lica koja su posredstvom JU Centar za socijalnih rad Visoko smještena u ustanove socijalne zaštite).
Socijalna uključenost i socijalna zaštita
U posljednjoj deceniji pripremljeni su mnogi strateški dokumenti na nivou BiH, entiteta ikantona. Izvjestan broj drugih dokumenata, također se referira na borbu protiv socijalnei sključenosti, ali oni su općenito nedovoljno međusobno povezani.Određeni se problemi mogu uočiti u uspostavi međusobnog dijaloga između interesnih skupina u borbi protiv socijalnog isključivanja u kojem su se do danas vrlo malo izravno aktivirale grupe isključenih osoba i organizacije koje ih zastupaju, grupe koje predstavljaju mlade i osobe starije životne dobi, skupine iz ruralnog područja, privatnog sektora, te profesionalne udruge.
Socijalna isključenost i siromaštvo
U BiH, pa slijedom toga i u Visokom, ne postoji službena granica siromaštva, a sve do kasnih 90-ih postojao je i vrlo mali broj naučnih istraživanja na tu temu. Prvo i najutjecajnije istraživanje o siromaštvu provela je Svjetska bankapočetkom prve decenije 21. vijeka na temelju podataka o potrošnji u domaćinstvima, koje jepokazalo da oko 50% stanovništva ne može pokriti troškove osnovnih životnih potreba.Postoji određeni broj ‘implicitnih’ granica siromaštva kao sto su troškovi potrošačke korp ekoje izračunavaju radnički sindikati, iznos ličnog odbitka pri oporezivanju ili iznos naknada stalne novčane pomoći koja je u toku 2021. godine na području Ze-Do kantona za jednočlano i dvočlano domaćinstvo iznosila 139,40KM. Siromaštvo se može jednostavno shvatiti i definisati kao nedostatak ili nedovoljno novca za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, ali ono što usložnjava tu pojavu jeste psihološki efekat kod siromašnih ljudi koji su svjesni svoje situacije, te se zbog iste isključuju iz društva što dovodi do niza drugih problema.
Rizične grupe koje se javljaju u većim postocima uključuju: osobe starije životne dobi,posebno žene; domaćinstva sa samo jednim članom; nezaposlene (pogotovo dugotrajno nezaposlene osobe kao i osobe sa niskim stepenom obrazovanja).
U pogledu jaza u spoznajama o siromaštvu i nejednakom pristupu građana u raspodjeli društvenih dobara bitno je spomenuti da nepostoje informacije o tokovima pojedinaca i domaćinstava u ili iz siromaštva. Također,određeni broj socijalno osjetljivih grupa nije dovoljno statistički istražen, to se naročito odnosina osobe sa invaliditetom, nacionalne manjine, stanovništvo iz ruralnih područja i osobestradale u ratu, kao i na grupe koje su premale ili obično nisu pokrivene anketnim istraživanjima širokog obuhvata kao sto su institucionalizirane osobe, beskućnici itd.
Sistem socijalne zaštite
Odgovornosti za socijalnu zaštitu u FBiH, prema Ustavu BiH, podijeljene su između entiteta FBiH i kantona, dok je u stvarnosti znatna odgovornost za socijalnu zaštitu prebačena na općine i gradove. Izuzev dijela kojeg općine i gradovi mogu sami urediti u skladu sa svojim mogućnostima,oni moraju finansirati ili sufinansirati prava iz socijalne zaštite prema podjeli koja jenačinjena u kantonalnom Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštita porodice sa djecom (npr. sufinansiranje prava na stalnu novčanupomoć u iznosu od 40%).
Naknada porodiljama u radnom odnosu, za vrijeme porodiljskog odsustva, koja se zasniva naplaći, najniža iznosi 243,00 KM, a najviša 883,00 KM mjesečno, isplaćuje se najdalje do trenutka kada dijete napuni 12 mjeseci. To pravo uprošloj godini koristilo je 185žena.
Nezaposlenim porodiljama isplaćuje se jednokratna pomoć u iznosu od 150,00 KM, zatim jednokratna novčana pomoć za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 123,00 KM, kao i pravo na pomoć uprehrani djeteta u periodu do 6 mjeseci u mjesečnom iznosu od 82,00 KM. U prošloj godini predmetno pravo je koristilo 83 žene.Na osnovu Odluke općine Visoko o ostvarivanju prava iz socijalne zaštite na području općine Visoko, nezaposlenim porodiljama se isplaćuje jednokratna novčana pomoć u iznosu od 300,00 KM.
U 2021. godini navedeno pravo koristilo je 83 nezaposlenih porodilja.
Dječiji dodatak u visini od 16,40 KM (za porodice kod kojih se uzima u obzir imovinski cenzus) i 24,60 KM (za porodice u kojima živi osoba s invaliditetom; bez obzira na imovinski cenzus). Ovo pravo u protekloj godini je koristilo 813korisnika.
Korisnici prava na ličnu invalidninu, tuđu njegu i pomoć i ortopedski dodatak kojima je priznato pravo nakon okončanja revizionog postupka koristi 991 lice.
Iznos novčane naknade za oštećenje organizma u visini od 100% i 90%, mjesečno se kreće od 82,32 KM do403,36 KM u zavisnosti od stepena oštećenja organizma.
Naknada za stalnu novčanu pomoć u toku 2021. godine iznosila je 139,40 KM i isplaćuje se u omjeru 60% iz budžeta kantona i 40% iz budžeta Grada. U prošloj godini ovo pravo je koristilo 104 korisnika.
Pravo na jednokratnu novčanu pomoć licima u stanju socijalne potrebe u iznosu od 100,00 KM do 400,00 KM ostvarilo je 315 korisnika, a pravo na jednokratnu novčanu pomoć za troškove dženaze/sahrane ostvarilo je 7 lica u iznosu od 700.00 KM. S obzirom na pandemiju koronavirusa koja je bila izražena i u toku 2021. godine, Centar je prilagodio davanja potrebama korisnika, te se istim pomagalo putem naturalnih davanja.
Smještaj u hraniteljsku porodicu ostvaruje 8-merodjece i 2-je odraslih lica uzmjesečnu naknadu za hranitelja/srodnika u iznosu od139,20 KM za tradicionalno hraniteljstvo i iznos od 278,40 KM za specijalizovano hraniteljstvo. Uz navedenu naknadu, lica ostvaruju pravo i na naknadu za izdržavanje hranjenika u iznosu od 278,40 KM za tradicionalno hraniteljstvo i iznos od 464,00 KM za specijalizovano.
U ustanovama socijalne zaštite u 2021. Godini, sa podrućja Grada Visoko ukupno na smještaju ima 23-je djece, za njihov smještaj se mjesečno izdvajaod 600,00 KM do 1100,00 KM i finansiraju se iz budžeta kantona. U ustanovama za stara i iznemogla lica, sa podrućja Grada Visoko zbrinuto je 9 lica, a ukupan broj smještenih odraslih lica u ustanovama socijalne zaštite iznosi 51.
Na evidenciji JU Centra za socijalni rad Visoko nalazi se 89 korisnika prava civilnih žrtava rata, od toga je 44 korisnika porodične invalidnine, 8 je korisnika mjesečnih ličnih primanja i 14 korisnika ortopedskog dodatka. Ukupan iznos isplaćen za 89 korisnika prava CŽR u 2021. godini je 351.160,00 KM.
Ova informacija ističe nekoliko postojećih problema u sistemu, naročito preklapanje imiješanje odgovornosti kako horizontalno tako i vertikalno, kao i uvođenje dodatnih,paralelnih socijalnih pomoći od strane lokalnih vlasti.Općenito, sistem novčane pomoći je pomalo zbunjujući s velikim brojem naknada, nejasnim troškovima, mogućnostima za ‘dvostruko okorištavanje’ (tj. kumuliranje naknada), i u nekim slučajevima, niskim učinkom na smanjenje siromaštva. Dalje, sistem socijalnih usluga se još uvijek previše oslanja na zaštitu u institucijama u kojima su broj njihovih korisnika i raspoloživih kapaciteta sam po sebi zabrinjavajući.
Penzijski sistem
Jedan od glavnih problema s kojim se suočava penzijski sistem su niske penzije. Drugi problem je neadekvatna zdravstvena zaštita na nivou kantona kao imaterijalna pomoć zanajugroženije penzionere sa podrućja našeg Grada.
Penzije se isplaćuju po bizmarkovom sistemu, tj. na osnovu međugeneracijske solidarnosti, ali s obzirom da je broj zaposlenih manji u odnosu na broj penzionera, takav sistem isplate opstaje samo zahvaljujući enormno niskim penzijama.
Preko svojih udruženja penzioneri, putem kreditnih zaduženja, obezbjeđuju sredstva za ogrijev jer zbog teškog materijalnog položaja u kojem se nalaze, veliki broj njih nije u mogućnosti da izdvoji potrebna novčana sredstva.
Veliki broj penzionera zbog minimalne penzije koju prima nije u mogućnosti daobezbijedi ni najosnovnije uslove za život. Svakodnevno se Centru za socijalni rad Visoko obraća znatan broj penzionera sa zahtjevom za priznavanje prava na jednokratnu novčanu pomoć radi zadovoljavanja osnovnih životnih potreba. Istim se pomagalo i isplatom jednokratne pomoći posredstvom Centra kao i donatorskim sredstvima. Također, putem Centra za socijalni rad Visoko, bolesnim i nesposobnim penzionerimasa 100% i 90% oštećenja organizma je priznato pravo na ličnu invalidninu, dodatak za tuđu njegu i pomoć. Ta novčana pomoć im olakšava težak materijalni položaj u kojem se nalaze.
Sistem zdravstvene zaštite
Sistem zdravstvene zaštite karakteriziran je univerzalnim pristupom primarnoj i sekundarnoj zaštiti utemeljenim na dugogodišnjoj sveobuhvatnoj strukturi zasnovanoj nasolidarnosti. U Visokom primarnu zdravstvenu zaštitupružaJU Dom zdravlja zajedno sa četiri ambulante (Moštre, Gračanica, Buci i Poriječani). Dom zdravlja u Visokom je izgrađen1953. godine. Promjenama regulative u oblasti službi za zapošljavanje veliki broj nezaposlenih osoba je ostao bez zdravstvenog osiguranja usljed čega se pojačava pritisak nacentre za socijalni rad da im osiguraju zaštitu. Ze-Do kanton je početkom 2010. godine, posebnim aktom Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK uredio tu prazninu, prebacujući centrima zasocijalni rad dodatni posao priznavanja prava na zdravstveno osiguranje za kategorije lica koja to pravo nemogu ostvariti po nekom drugom osnovu a to su lica:
– korisnici prava na stalnu novčanupomoć;
– lica starija od 65 godina, muškarci, odnosno 60 godina žene;
– civilne žrtve rata;
-djeca od rođenja do polaska u osnovnu školu, a da nisu zdravstveno osigurana kao članoviporodice osiguranika;
-osobe smještene u ustanove socijalne zaštite;
– lice koje je žrtva porodičnog nasilja u zajednici;
– nezaposlena samohrana majka-porodilja za vrijeme trudnoće, porođaja i do starosti djeteta do godinu dana;
– djeca smještena u drugu porodicu;
-lica sa invaliditetom, lica ometena u psihofizičkom razvoju;
– dijete i odraslo lice smješteno u hraniteljsku porodicu.
Trenutno pravo na zdravstveno osiguranje preko JU Centar za socijalni rad Visoko koristi 420lica.
Zaključci i preporuke
Možemo konstatovati da Grad Visoko iz svog budžeta sredstvima koja odobrava znatnopomaže socijalno ugrožene kategorije stanovnika što se može vidjeti iz gore navedenihpodataka.Mišljenja smo da bi se ovako težak položaj korisnika Centra kao i penzionera mogao poboljšati kroz raznesubvencije po pitanju zdravstvene zaštite, subvencioniranje plaćanja električne energije, vode,nabavka ogrijeva i prehrambenih paketa za najugroženije kategorije.
Jačanje i modernizaciju sistema socijalne zaštite kroz:
a) jačanje kapaciteta JU Centar za socijalni rad Visoko, kao glavnog nosioca socijalne zaštite,osiguravanjem sredstava za prijem novih uposlenika.
b) zbog povećanih prijava nasilja kao i poremećenih porodičnih odnosa, poželjno jeotvaranje savjetovališta za brak i porodicu pri JU Centar za socijalni rad Visoko,
c) poboljšanu koordinaciju i racionalizaciju naknada i staviti veći naglasak na onenaknade koje djelotvornije smanjuju nivo siromaštva, te prilagodbu tih isplata u skladusa povećanjem životnih troškova i inflacijom,
d) promovisanje visokokvalitetnog obrazovanja za sve, cjelovitog učenja i integrisanog pristupa obrazovanju djece s posebnim potrebama,
e) jačanje uloge nedržavnih subjekata u sprječavanju i borbi protiv siromaštva i socijalne isključenost,.
f) iniciranje prijedloga prema ZDK za zapošljavanje socijalnih radnika u školama i domovima zdravlja,
g) iniciranje prijedloga prema FBiH za osnivanje i sigurno finansiranje alimentacionih fondova zapomoć djeci prema kojoj roditelji ne mogu izvršavati obavezu izdržavanja,
h) iniciranje prijedloga prema ZDK za proširenje korisnika prava na zdravstveno osiguranje koje se ostvaruje preko centra za socijalni rad.
Nadamo se da će vam sve gore navedene informacije mnogo pomoći u vašem daljem radu.
Visoko, mart 2022. godine DIREKTOR CENTRA
Kemal Mušinbegović
