Smješteno na ušću rijeke Fojnice u Bosnu, Visoko ima kontinuitet življenja još od mlađeg kamenog doba, a danas zauzima važno mjesto u hiljadugodišnoj tradiciji BiH.
Srednjovjekovni grad Visoki
Utvrđen u 12. vijeku na uzvišenju i s podgrađem u podnožju zvanim Podvisoki, na starom gradu Visokom nekada se nalazila kraljevska rezidencija na kojoj je stolovalo pet bosanskih vladara: Kulin ban, ban Stjepan II Kotromanić, ban i kralj Tvrtko I, kralj Ostoja i kralj Tvrtko II Tvrtković.
U mjestu Mile (Arnautovići) kod Visokog još uvijek su vidljivi ostaci jedne od naših historijski najznačajnijih crkvi – Kraljevske crkve u kojoj se održavao sabor cijele tadašnje Bosne, a koja je najpoznatija po tome što je u njoj krunisan kralj Tvrtko. U crkvi su se čuvale državne i druge isprave, a oko nje je otkriveno preko stotinu grobova, među kojima i grobovi kralja Tvrtka I i bana Stjepana Kotromanića, dok je ispod stećka kralja Tvrtka I pronađen njegov plašt s grbom vezenim zlatnom žicom.
Visočke piramide
Uprkos bogatom historijskom naslijeđu, u žižu javnosti ovaj grad je dospio nakon izjave Semira Osmanagića, nezavisnog istraživača i poznavaoca drevnih kultura, da brdo Visočica iznad Visokog krije piramidu. Vjeruje se da se na njoj nalazi Piramida Sunca, a spominje se postojanje još dvije piramide – Mjeseca i Zmaja.
Tuneli koji su pronađeni podno ove planine danas su najveća turistička atrakcija Visokog, a oko njih izgrađeni je i zanimljiv turističko-arheološki park „Ravne 2“ te kompleks sportskih terena koje je otvorio jedan od najboljih tenisera svijeta Novak Đoković.
Visočka pečenica
Visoko je od davnina poznato kao zanatska sredina, naročito po kožarskoj, tekstilnoj, građevinskoj, metalnoj i prehrambenoj industriji. Ono po čemu je Visoko i danas prepoznatljivo su koža i krzno, tradicionalni zanati goduškog i liješevačkog kraja, koji su i jedan od najljepših suvenira.
No Visoko je nadaleko poznato i po visočkom suhom mesu, odnosno pečenici, te sudžuki, ali i po čuvenim moštranskim paprikama i kraljevskim jagodama.
Tri sakralna zdanja
Tri simbola Visokog su markantna sakralna zdanja, kao svjedoci tolerancije i jednakosti ovog područja: Franjevački samostan sv. Bonaventure, Crkva sv. Prokopija i Tabhanska/Tabačka džamija. O bogatoj historiji Visokog svjedoče i drugi spomenici poput Okolišta – neolitskog naselja, Stare džamije s haremom u Goduši te Zavičajnog muzeja Visoko.
Poslovne novine
