Kultura

Govor mržnje u BiH: Ne možeš po konju, udri po samaru

Međunacionalna mržnja BiH trenutno je veća nego ikada, a uprkos tome niko se njom ne bavi i svi se prave kao da ona ne postoji.

Piše: Tatjana Čalić – Buka

Govor mržnje, ili nešto što mu je veoma blisko, odavno je prisutan u BiH. Neizostavan je u svakodnevnom životu, kad god se “bistri politika” i govori o onim “drugim” ili “trećim”. Prisutan je i u medijima. Istina, varirao je u obliku i intenzitetu, od medija do medija u posljednjih 25 godina, ali uvijek je bio prisutan. Riječi mržnje su izgovarali, i još uvijek izgovaraju, političari, intelektualci, predstavnici raznih organizacija i inistitucija. A dosta novinara i medija, svojom pristrasnošću, inače jako izraženim fenomenom kod nas, prenose govor mržnje drugih aktera, bez ikakve ograde od ove neprihvatljive komunikacije.

Iako imamo Regulatornu agenciju za komunikacije (RAK), koja je ovlaštena da primjenjuje izvršne mjere, od upozorenja do novčanih kazni, gotovo nikada nismo ni čuli da je ovo tijelo sankcionisalo medije zbog govora mržnje.

Ali kola su se ovaj put slomila na Elta TV odnosno njenim novinarima i urednicima. Naravno, nije reagovao RAK, već Tužilaštvo BiH, koje se već godinama ne uspijeva obračunati ni sa jednim ozbiljnijim oblikom korupcije ili kriminala. Pa iako nakon mnogobrojnih afera i istraga nismo uspjeli vidjeti iza rešetaka niti jednu krupniju zvjerku, uskoro bismo možda mogli novinare i urednike Elta televizije.

Njima, ukoliko bude donesena osuđujuću presuda, prijeti kazna zatvora u trajanju do petnaest godina. Razlog podizanja optužnice protiv njih je intervju sa Milanom Mandićem, predsjednikom Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije, emitovan na Elta televiziji u februaru 2014. godine. Sporni intervju je, prema ocjeni Tužilaštva BiH, sadržao elemente javnog raspirivanja nacionalne i vjerske mržne i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima u BiH.

Tačno je da novinari ne smiju biti samo puki držači mikrofona i da moraju snositi odgovornost za svoj rad, ali u zemlji gdje se govor mržnje odavno odomaćio, posebno na političkoj sceni, a zbog čega još niko nije odgovarao, krivični progon novinara ozbiljna je stvar.

RAK: Nijedan prigovor nije sadržao govor mržnje

A da smo sa govorom mržnje odavno na “ti”, toliko da ga više i ne prepoznajemo, možda najbolje ilustruju podaci Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

Naime,  u 2014. Godini, ova Agencija je primila samo šest prigovora koji su se odnosili na navodni govor mržnje u programima određenih nosilaca dozvola. Nakon provedenih postupaka, Agencija nije utvrdila kršenje odredbi koje se tiču govora mržnje ni u jednom slučaju. Godinu dana kasnije, primljena su četiri prigovora. U tri slučaja nije utvrđeno da se radilo o govoru mržnje, dok je u četvrtom slučaju bila riječ o diskriminaciji.
Nijedan prigovor nije se odnosio na Elta televiziju, njene novinare i urednike.

“Agencija je usvojila regulatornu praksu da procesuira slučajeve na osnovu dostavljenih prigovora.  Ovaj mehanizam se primjenjuje od osnivanja regulatornog tijela i pokazao se kao efikasan. Provođenje 24-satnog monitoringa nije uobičajena regulatorna praksa,  a ona takođe zahtijeva znatne resurse kojima Agencija ne raspolaže. Konačno, kada je u pitanju slučaj Elta televizije, da je i uložen prigovor, Agencija nema nadležnost da se upliće u eventualnu krivičnu odgovornost”, rekla je za naš portal Amela Odobašić, portparolka RAK-a.

Podizanje optužnice protiv novinara i urednika Elta televizije izazvalo je mlake reakcije među kolegama, pripadnicima sedme sile.
Oglasio se saopštenjem jedino Klub novinara Banja Luka, koji su ocijenili da je ovaj slučaj presedan i pokušaj uvođenja neprihvatljive sudske prakse, po kojoj bi u budućnosti novinari i urednici mogli završiti u zatvoru samo zbog prenošenja nečije izjave ili kritičkog stava. Istodobno su osudili bilo kakav oblik govora mržnje i pozvali regulatorna tijela za medije da reaguju, pogotovo ako novinari ili urednici svojim izjavama ili stavovima šire mržnju, razdor ili netrpeljivost bilo koje vrste.

Udruženje BH novinara nije još uvijek zauzelo zajednički stav vezano za slučaj Elta TV.
“ Udruženje još nije zauzelo jasan stav, tako da ovaj slučaj mogu komentarisati samo u svoje ime. Lično se protivim krivičnom procesuiranju novinara, ali takođe se energično zalažem da novinari moraju preuzeti građansku  i profesionalnu odgovornost za spriječavanje i nedozvoljavanje širenja govora mržnje”, rekla je za Buku Milkica Milojević, predsjednica Udruženja novinara BiH.

Novinarka i aktivistkinja Nidžara Ahmetašević takođe smatra da novinar mora snositi odgovornost za posao koji obavlja. Prema njenim riječima, novinari nisu držači mikrofona koji prenose šta god neko kaže, nego osobe koje su dovoljno informisane da znaju kako sagovorniku postaviti pitanje koje će ovakve izjave načiniti upitnim, osporiti ih ili ukazati na njih. “Ovdje se radi o profesionalizmu. Da li je i za podizanje optužnice, to je već pitanje na koje teško mogu odgovoriti. No, ovaj i ovakvi slučajevi govore o tome u kako lošem stanju je novinarstvo u ovoj zemlji. Moramo puno više raditi na obrazovanju mladih novinara i jačanju profesionalizma jer nam ljudi i ovako malo vjeruju”, rekla je za naš portal Ahmetašević.

Ne možeš po konju, udri po samaru

Mladen Mirosavljević, banjalučki profesor javnog mnijenja, pak smatra da je podizanje optužnice protiv Elta TV i njenih novinara još jedan u nizu bosanskohercegovačkih paradoksa i života u zemlji zvanoj Apsurdistan. To se, kaže, zove- Ne možeš po konju, udri po samaru.  Lično misli da je međunacionalna mržnja i mržnja svake druge vrste u BiH, trenutno veća nego ikada, a uprkos tome niko se njom ne bavi i svi se prave kao da ona ne postoji.

“Što se tiče Tužilaštva i Suda BiH, njihov kredibilitet u javnosti je veoma upitan pošto se nisu uhvatili u koštac ni sa jednim ozbiljnijim slučajem kriminala, i postupak doveli uspješno do kraja,  čime javnosti šalju jasnu poruku da u BiH postoje oni nedodirljivi i oni, kao što je Elta TV, na kojima se vježba i pokazuje šta znači razlika između prava i pravde. Time se šalje i jasna poruka da se kod nas isplati baviti što krupnijim kriminalom jer ste time zaštićeniji, a ako nemate političku podršku ili novac iza sebe, postaćete primjer djelovanja pravne države BiH”, kaže za Buku profesor Mirosavljević.

O ovom slučaju nedavno se saopštenjem oglasila i  Elta TV. Naveli su da ovu optužnicu shvataju “kao grub napad na slobodu medija i neprikosnoveno pravo novinara da prenosi informacije – što je temeljna funkcija i smisao novinarstva u društvu”. U saopštenju su dodali i da će Elta TV uvijek prva staviti svoj potpis na svaki dokument koji će iz medija u potpunosti izbaciti govor mržnje, ali da se ne žele upuštati u procjene izrečenih riječi gospodina Mandića.

“Taj posao mora biti prepušten ekspertima na ocjenu i to nije naša uloga. Elta TV želi samo ukazati na to da u ovoj državi imamo veliki problem kad je riječ o ratnim zločinima i da energija i novac Tužilaštva treba da budu usmjereni upravo na takve slučajeve, što navedeni intervju svakako nije. Bez obzira na ishod ovog procesa, Elta TV će i dalje zagovarati iznesene stavove, jer iskreno vjerujemo da su oni ispravni, a naš program gledaće oni koji jednako kao i mi vjeruju u navedene stavove”, zaključuje se u saopštenju ove televizije.

I na kraju, možemo zaključiti da optužnica, sama po sebi, ne znači mnogo. Mnoge budu podignute, pa na kraju odbačene. Veći je problem to što se i 20 godina nakon rata ovdje govori jezikom mržnje, što živimo u zemlji u kojoj su sve vrijednosti izvrnute naopačke, što to nikoga ozbiljnije ne dotiče i što to niko ne pokušava promijeniti. A mediji, oni su samo dio te klime, slika naše realnosti.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close