Prije nekoliko dana, tačnije 27. februara, navršilo se 90 godina od formiranja Kožarske škole u Visokom. Rješenje o njenom formiranju donijelo je Ministarstvo trgovine i industrije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a predlagač je bio ministar dr. Mehmed Spaho. Škola je počela sa radom u školskoj 1928/29 godini, a najčešće se spominje 1929. godina. Prvobitno je to bila dvogodišnja škola, a 1931. godine uvođenjem izučavanja krznarskog zanata prešla je u trogodišnju školu. U Zanatsku školu za kožarstvo, kako se prvobitno zvala, upisivalo se nakon dva razreda srednje škole ili nakon završenog kožarsko-krnarzkog zanata. Kožarski zanat u Visokom je stagnirao početkom dvadesetog stoljeća, jer je bilo vrlo malo školovanih kadrova. Konzervativni visočani smatrali su da je obrazovanje pespotrebno trošenje vremena i novca. Samo rijetki su se uputili u Beč da bi stekli znanja o savremenom kožarstvu, koje je u to vrijeme u svijetu doživljavalo ekspanziju.
Ova škola bila je jedina te vrste u Kraljevini Jugoslaviji i pohađali su je učenici iz cijele države i iz nekih susjednih zemalja. Nastava u školi je bila teoretska i praktična, a sama škola je posjedovala izuzetno dobro opremljenu školsku radionicu za preradu kože. Direktori nakon osnivanja bili su ing. Milenko Gavrilović i ing Avram Demajo, a u školu se godišnje upisivalo 5- 10 polaznika.
Zadnjih decenija izučavanje kožarskog zanata u Visokom i ostalim gradovima , gdje su postojala te škole, je prestalo, zbog gašenja fabrika i smanjenog interesovanja.
Udruženje visočkih kožara VISK je prije izvjesnog vremena pokrenulo inicijativu za ponovno aktiviranje Kožarsko-krznarske škole u Visokom. Interesantno je da se nakon tačno 90 godina u Visokom ponovo aktivira Kožarska škola i opet jedina na području bivše Jugoslavije, što je već izazvalo interes i u drugim državama i gradovima, gdje postoje fabrike za preradu kože.
Mersed Šahinović
Fotografije: Kožarska škola arhiv Zdenko Antović
Rješenje o formiranju Arhiv Jugoslavije
