Genijalan šahovski potez pape Franje

Obojica papa se nalaze na suprotnim pozicijama crkve. Aktualni papa se pak pozicionirao između te dvije krajnosti. Riječ je o pametnom diplomatskom šahovskom potezu.

Ivan Pavao II, koji je zbog svoje sklonosti putovanjima još za života nazvan “Užurbani papa”, profilirao se u političkom jedinstvu Europe. Istodobno je preklinjao Crkvu da zastupa njegov konzervativni kurs. Ivan XXIII je nasuprot tome, kako je to formurlirao jedan povjesničar crkve, razbio “vrata i prozore, kako bi pustio svježi vjetar u Ckrvu”. On je inicirao Drugi vatikanski koncil koji je urodio reformama i pobrinuo se za otvaranje prema čovjeku.

Proglašenje svetim obavlja sadašnji papa iako on sam nije započeo proces kanonizacije. On na taj način predstavlja i svoje vlastito poimanje ove funkcije. Ovdje poljski konzervativac, tamo italijanski reformator – između tih suprotnosti se smjestio Franjo. Ipak on ne naglašava suprotnosti. On želi oba pontifikata učiniti komplementarnim, shvatiti ih kao da se međusobno dopunjuju.

To je pametno. Samo na taj način Franjo gradi mostove, što je hitno neophodno. Jer očekivanja od Crkve su velika. Nakon stupanja na dužnost skromnog karizmatika Franje prije godinu dana iza zidina Vatikana – ali ne samo tamo – počelo je ogromno natezanje između tradicionalista i reformista. Franjini naredni koraci – prilikom sinode o katoličkom seksualnom moralu u jesen ili pri temi o decentraliziranju procesa crkvenog odlučivanja – će pokazati koliko daleko ide njegova hrabrost za provođenjem reformi. I ko u Ckrvi slijedi njegov put.

Dvostrukom kanonizacijom papa Franjo se nije odredio. Ali on se – što je vidljivo svima – otvorio za sve opcije.

Autor: Stefa Dege