Fojnica: Svečanom akademijom obilježena 550. obljetnica čuvenog susreta na Milodražu

U samostanskoj crkvi Duha Svetoga u Fojnici, svečanom akademijom, na koju su došli brojni uglednici, od veleposlanika Francuske, Njemačke, Bugarske, Slovenije, predstavnika turskog veleposlanstva u BiH, zatim dopredsjednika Federacije g. Mirsada Kebe, gradonačelnika Sarajeva g. Ive Komšića, kulturnih djelatnika poput g. Gradimira Gojera, do načelnika općine Fojnica g. Salkana Merdžanića, obilježena je 550. obljetnica čuvenog susreta fra Anđela Zvizdovića, tadašnjeg kustoda Franjevačke bosanske kustodije i Mehmeda II. El’ Fatifa, koji je te 1463. osvojio Bosnu. Fratar velikoga srca i mudre glave, fra Anđeo izašao mu je u susret na polje Milodraž u Bilalovcu, općina Kiseljak (danas) i uvjerio Osvajača da ostavi katolike u svojim domovima, a da onima koji su već izbjegli dozvoli povratak. Susret je urodio i ahdnamom, koju je sultan izdao franjevcima u kojima im jamči slobodu ostanka i djelovanja u Bosni, ukoliko mu budu pokorni.

Ta povelja čuva se u Franjevačkom samostanu do današnjih dana, ali je isto tako, bez obzira kako bila vrijedan eksponat koji svjedoči o (ne)prilikama toga burnog vremena, često bila i predmetom istrumentalizacije dnevno političkih aspiracija različitih krugova. Zato je Franjevački samostan Duha sv. na čelu s gvardijanom fra Nikicom Vujicom odlučio na 550. obljetnicu njezina izdavanja, upriličiti ozbiljnu, znanstvenu akademiju. Tako je povjesničar Srećko M. Džaja istaknuo: “U modernim političkim razračunavanjima koja teku pod drukčijim duhovnim i političkim odrednicama od odrednica Osmanskog carstva, pogrešno je ahdnamu idealizirati kao dokument o ljudskim pravima. Ahdnama nije bila niti je mogla biti dokument ljudskih prava u suvremenom značenju, ali isto tako niti list papira bez ikakva stvarnoga značenja. Ahdnama je legimirala prisutnost i djelovanje bosanskih franjevaca, dakle u okvirima vrlo skučene islamske tolerancije prema kršćanima, i time omogućila – usprkos raznolikim političkim i financijskim pritiscima, ratnim nevoljama i velikim brojčanim gubitcima – povijesno preživljavanje katoličanstva u Bosni i Hercegovini te drugim zemljama koje su bile dospjele pod osmansku vlast.”

Književnik Ivan Lovrenović je naglasio kako se ahdnama mora tumačiti iz svojega konteksta, te je smiješno, rekao je, i neistinito o njoj govoriti i iz aspekta ljudskih prava, jer je koncept ljudskih prava nešto što je nastalo tek u modernom vremenu. “Prava je pseudohistorijska lakrdija, ali i nacionalistička zloupotreba kada se o ahdnami govori kao o “dokumentu dijaloga, slušanja, međusobnog poštivanja”, kao o “dokumentu temeljnih vrijednosti Bosne i Hercegovine”. Ahdnama je samo ono što historijski i socijalno-politički jest, ništa manje i ništa više: istovremeno i garancija dozirane zaštite, ali i rječito historijsko svjedočanstvo nejednakosti”, zaključio je Lovrenović.

Posebna zanimljivost svečane akademije bili su i zaključci ekspertize stručnjaka Hrvatskog državnog arhiva i Instituta Ruđer Bošković o autentičnosti, tj. starosti papira na kojoj je ahdnama pisana i starosti platna prelijepog nebesko plavog ogrtača sa zlatnim zvjezdicama, za kojeg se vjeruje kako ga je sultan Mehmed II. darovao fra Anđelu Zvizdoviću. O tomu su na akademiji govorile mr. Tatjana Mušnjak i dr. Nada Horvatinčić, a istaknule kako se cjelokupni složeni proces odvijao. Na kraju, ono što je javnosti najinteresantnije glasi ovako: analizom C/14 je ustanovljeno kako donji dio (glavni dio) ahdname datira iz raspona vremena 1443.-1484. Dakle, originalan je, a gornji dio (titular) ahdname, tj. starost papira je smještena u rasponu vremena 1650.-1799. Navjerojatnije, kako je naglasila dr. Horvatinčič, zbog oštećenja, vodom, vatrom, gornji dio ahdname je naknadno rekonstruiran i dodan na donji, originalni dio. Plašt, platno je iz vremena 1469.-1625. i uistinu može biti sultanov dar fra Andjelu Zvizdoviću. Tako, znanstveno dokazano, ahdnama i plašt ostaju i dalje jedni od najvrjednijih eksponata muzeja u franjevačkom samostanu Duha Svetoga u Fojnici, a gvardijan fra Nikica Vujica je izrazio i nadu kako će donatori osigurati sredstva za završetak radova na muzeju pa će ta dva dragocjena svjedoka burne prošlosti fojničkog samostana, Fojnice i BiH, biti dostupna oku posjetitelja.

Na završetku svečane akademije u povodu 550. obljetnice susreta fra Anđela i turskog osvajača i izdavanja ahdname, uslijedio je dirljiv i emotivan trenutak, kada je gvardijan fra Nikica uručio posthumno priznanje hadži hafizu Ramizu efendiji Pašiću (1929.-2010.) za istinsko svjedočenje dobrote i ljubavi prema svakom čovjeku. U obrazloženju se kaže: “Dok je bio glavnim imamom u Fojnici, a i poslije – posebno pred početak rata – zalagao se za mir i suživot. Nakon rata zauzimao se za povratak prognanika u Fojnicu. Njegovi životni stavovi i odnos prema čovjeku uopće bili su svim ljudima, bez obzira na vjersku pripadnost, poticaj i potpora za život. Zbog njegova načina života i djelovanja, fojnički fratri su ga nazivali dobri hodža, a to je znakom dubokog poštovanja i zahvalnosti Bogu za velikog čovjeka rahmetli hadži hafiza Ramiza efendiju Pašića.”

Priznanje je primio Edhem Pašić, sin rahmetli efendije Ramiza Pašića, istaknuvši kako je poruka cjelokupnog življenja i djelovanja njegova oca uistinu bila mjeriti svakoga čovjeka po dobroti duše i plemenitosti srca, a to je vrijednost koja je bila i ostala najvažnija od kako je svijeta i vijeka. U pravu je sin dobroga hodže! Tako će i ostati dok god su zvijezde rasute na nebu, baš onako kako su prošarale plašt fra Anđela Zvizdovića. To bi suvremeni čovjek trebao imati na umu, barem kad dođe u fojnički samostan i zastane pred brojnim vrijednim eksponatima, i pred ahdnamom, svakako!

(kta/fia)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close