Izvršavanje finansijskih obaveza: Varanje postalo normalna poslovna praksa

Finansijske obveze u dogovorenom roku u 2013. godini u prosjeku je uspjelo podmiriti 38 posto kompanija u Evropi, dok je 3,9 posto kompanija podmirilo obveze sa zakašnjenjem više od 90 dana, pokazuje analiza bonitetne kuće Dun&Bradstreet.

Analiza plaćanja rađena je za 21 zemlju za razdoblje 2008-2013. Analiza je obuhvatila plaćene račune za više od 27 miliona kompanija sa više od pet milijardi plaćanja.

Prema podacima D&B, postoje značajne razlike u disciplini plaćanja između evropskih zemalja obuhvaćenih analizom. Bosna i Hercegovina ovoga puta nije obuhvaćena analizom, pa ne možemo dati konkretne brojke u pogledu discipline plaćanja, no, iskustva privrednika pokazuju da kašnjenje nije najveći problem, gore od toga je kada neko neće nikako da plati obaveze, a nema načina da ga se natjera.

Javna preduzeća najneodgovornija

Najbolji primjer neplaćanja u BiH su javna preduzeća, dakle državna, i to izgleda ovako: uvoznik gasa za BiH od ruskog Gazproma je BH Gas, koji mora uredno plaćati Rusima kako ne bi prekinuli isporuku plina, koji nigdje drugo ne možemo kupiti osim u Rusiji. Distributer gasa za područje Sarajeva, Sarajevogas, dužan je BH gasu više od 40 miliona KM, a najveći korisnik gasa u Sarajevu javno preduzeće Toplane dužno je Sarajevogasu oko 70 miliona KM. Zbog nediscipline ovih preduzeća građani i kompanije skoro svaki mjesec trpe prepucavanje ovih firmi, prijetnje isključenjem plina, smanjene isporuke, hladne radijatore…, a građani uredno plaćaju račune.

Direktor Asocijacije poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić kaže da poslodavci godinama upozoravaju na finansijsku nedisciplinu, posebno javnog sektora. “Čak i kada imate valjanu izvršnu presudu od suda, ne možete naplatiti jer se presude ne izvršavaju”, kaže Bakšić.

Na ovaj način se stvara dužnički lanac, javne institucije ne plaćaju robe i usluge firmama, koja onda ne mogu da plate svojim dobavljačima, a često i radnici ostanu bez plata, tako da je likvidnost privatnog sektora stalno pod pritiskom. Bakšić ističe da je privatni sektor mnogo disciplinovaniji i urednije plaća obaveze.

Inače, rok za plaćanje prispjele fakture prema važećim zakonima u BiH je sedam dana od prispjeća fakture. Ali, šta vrijedi zakon kada ga ni sama država ne poštuje.

Česta je pojava i namjerna diskriminacija preduzeća. Naime, da bi neko učestvovao na javnim tenderima ne smije imati neplaćenih računa, tako javne kompanije odabranim firmama uredno podmiruju obaveze kako bi one mogle imati ‘čiste račune’ i dobivati poslove na tenderima, dok drugim firmama odugovlače plaćanje kako bi ih dovele u situaciju da i one kasne s plaćanjem.

Osnivač kompanije Rama-glas Nahid Hasanbegović kaže da niko nije amnestiran od ovih problema i onaj ko uspije da se što bolje osigura ima šansu da opstane. Prema njegovim riječima, mnogo je ljudi koji namjerno traže rupe u zakonu da izbjegnu plaćanje obaveza, a zakon im to omogućava. Jednostavno, kaže Nahid, država mora pooštriti kazne za neplaćanje i kašnjenje i doraditi zakone.

“Nažalost, mnogo je onih kojima zakonska regulativa ostavlja prostor da svjesno varaju ljude. Svi procesi na sudu su jako tromi, traju i po nekoliko godina, ima jako puno rupa u zakonu, tako da manipulanti nastoje da onemoguće potražioca da dođe do svog novca. Recimo, imate izvršnu presudu i možete da izaberete izvršenje sa novčanih sredstava ili nekretnina, ako u nekom trenutku hoćete da promijenite opciju izvršenja, a presuda je validna i izvršna, onda vam taj proces zamjene traje nekoliko godina. To su neshvatljive stvari. Samo da zakaže prodaju nekretnina sudiji treba pola godine. za to vrijeme potražioc može propasti dok čeka svoj novac”, pojasnio je Hasanbegović.

Ni u Sloveniji nije sjajno

Problema sa plaćanjem ima svugdje. Mihael Blažič, generalni direktor preduzeća Blažič rubne trake, koje posluje u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji, kaže da zemlja nije važna, važne su odluke firme, način poslovanja i strogost kod plaćanja.

“Imamo primjer u BiH gdje se ne može ništa učiniti, jer dužniku nemamo šta uzeti. A dok je nešto imao, nismo imali šansi zbog njegovih veza na sudu. Sada je prekasno, živi u Sloveniji, a kad ga sretnem, može mi se samo smijati. Sličan slučaj imamo i u Srbiji, i tamo smo se susreli s korupcijom, ali smo stvar mogli dokazati i doživjeli zaokret. Moje iskustvo je gore u Sloveniji, nego u drugim zemljama, ali ne zato što su kupci bili lošiji, nego zato što smo puno popuštali. Ponekad nas je međutim negativno iznenadio koji stečaj ili prisilna nagodba”, kaže Blažič.

Prema podacima Gospodarske zbornice Slovenije, unatoč svim problemima s platnom disciplinom, više od polovine preduzeća u Sloveniji finansijske obaveze izvršava u roku od 60 dana.

Ipak, značajnog napretka na području platne discipline u posljednje vrijeme u slovenskoj privredi nema, ističe Sanja Savič, vođa Deloitte Legal, te dodaje da kašnjenje u isplatama za mnoge privredne subjekte predstavlja uobičajenu poslovnu praksu.

Danci, Nijemci i Turci plaćaju na vrijeme

Najbolju disciplinu plaćanja imaju firme iz Danske, Njemačke i Turske. Kompanije iz Danske već su dvije godine zaredom najbolje evropske platiše, te ako se usporede sa firmama iz drugih zemalja u 2013. godini, 87,6 posto  danskih firmi u prosjeku uspije platiti svoje obveze u roku. Slijedi Njemačka sa 75,3 posto firmi sa podmirenim obvezama, dok je za 2013. u Turskoj 54,6 posto kompanija podmirilo svoje obveze u roku. S druge strane, najveći nedostatak discipline plaćanja i ove godine bilježi se u Portugalu. Plaćanje u roku izvršilo je samo 16,5 posto preduzeća, što je najniže od svih evropskih država obuhvaćenih analizom.

Oslobođenje