Nakon više od trideset godina u Zagrebu će se prikazati filmovi proslavljene Sarajevske škole dokumentarnog filma – program “Kratki utorak” u zagrebačko kino Tuškanac 19. aprila donosi izbor kratkometražnih dokumentaraca iz produkcije Sutjeska filma šezdesetih i sedamdesetih godina
Prikazat će se 14 filmova u dva programa s 35mm kopije, a predstavit će ih jedan od najznačajnijih redatelja škole Vlatko Filipović.
Riječ je o filmovima koji su s velikim uspjehom sudjelovali na svjetskim festivalima, ponajviše u Oberhausenu. S vremenom su pali u zaborav, no prije sedam godina bili su ponovo ‘otkriveni’ na senzacionalno primljenoj retrospektivi na istom festivalu, najavljeno je iz Hrvatskog filmskog saveza, organizatora projekcije.
Zagrebački program donosi skraćenu verziju onoga koji je 2009. održan u Oberhausenu, a potom i u Ljubljani, Sarajevu, Winterthuru, Solunu, a koji su sastavili voditelj arhiva oberhausenškog festivala Carsten Spicher i kustosica i umjetnička direktorica festivala GoEast u Wiesbadenu Gaby Babić.
Sarajevska škola dokumentarnog filma proizašla je iz produkcije Sutjeska filma te žive scene filmske kritike okupljene oko časopisa Sineast. Kao i u slučaju Zagrebačke škole crtanog filma, škola u nazivu je estetska oznaka.
Sutjeska film osnovan je 1960. radi produkcije kratkih filmova, a nakon što se većina jugoslavenskih dokumentaraca u pedesetima još uvijek bavila tekovinama revolucije i kultom Tita. U šezdesetima je došlo do skretanja ka socijalnim temama, kroz istraživanje ‘skrivene’ strane jugoslavenskog društva.
“Danas nepostojeća kuća producirala je filmove tiše i osjetljivije od tada prevladavajućeg crnog vala, ali ne manje kritičke angažirane, ironične i obojene crnim humorom”, ističe se u najavi.
Iako su ondje djelovali i autori povezani s crnim valom koji je oštro kritizirao tadašnje društvo, prevladavajući sentiment u filmovima Sarajevske dokumentarne škole bili su empatija i solidarnost s njenim junacima.
Prikazat će se, među ostalim, filmovi Vefika Hadžismajlovića, “Dva zakona” o sudbini djevojčica u ruralnim dijelovima Bosne i “Na objedu” o nostalgiji za onima koji su napustili zemlju ‘trbuhom za kruhom’ te njegov film “U kafani”.
Vlatko Filipović njegovao je eksperimentalniji izričaj, primjerice u filmu “Hop Jan”, snimljenom u bračkim kamenolomima kraj Pučišća, a što je prvi film iz bivše Jugoslavije uvršten u arhiv MOMA-e u New Yorku. Na programu je i njegov film “U zavjetrini vremena” o teškom životu u zabačenom selu Lukovac na vrhu Bjelašnice.
Po Filipovićevim riječima, filmovi njihove škole prvi put su pokazali istinu o Bosni, jer se do te generacije govorilo se samo o strojevima koje su nedostajale, o javnim radovima, o partizanima, dok su oni počeli govoriti o selima iz kojih su došli, o tome da može živjeti susjed do susjeda “bez obzira na boju, vjeru, naciju, što je potvrdilo i Sarajevo u ovom zadnjem ratu”.
Prikazat će se još filmovi “Fasade” Suada Mrkonjića, “Stanarsko pravo lagumaša Safera” Petra Ljubojeva, “Carski dan” Milutina Kosovca, “Penjači” Ranka Stanišića, “Jedan dan Rajka Maksima” Zlatka Lavanića, “Đurđa” i “Kasabe” Mirze Idrizovića, “Misija Ismeta Kozice” vjerojatno najradikalnijeg predstavnika škole, Petra Ljubojeva i “Nada” Midhata Mutapčića.
Program se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, u suradnji s Javnom ustanovom Kinoteka Bosne i Hercegovine i Oberhausen Film Archiveom.
( FENA)
