Fikret Mehović: Geopolitička šansa koju bošnjačko političko rukovodstvo ne vidi
Geopolitička šansa koju bošnjačko političko rukovodstvo ne vidi
Dok Europa ulazi u završnu fazu energetske transformacije i priprema potpunu zabranu ruskih energenata do 2028. godine, Bosna i Hercegovina ima dvije izuzetno rijetke i vrijedne geopolitičke prednosti: Naftne terminale Federacije BiH i Južnu interkonekciju. To su projekti koji ne nose samo tehničku ili energetsku, već i stratešku, regionalnu i geopolitičku vrijednost pod uslovom da ih političko rukovodstvo zna prepoznati.
Skladišni kapaciteti Terminala FBiH od oko 230 miliona litara pozicionira ove terminale kao jedan od najvećih energetskih resursa u jugoistočnoj Evropi. U geopolitičkim okolnostima nakon 2028. godine, to znači mogućnost da BiH postane regionalno čvorište za krizno snabdijevanje, logistička alternativa Evropi i oslonac Zapadnom Balkanu u slučaju energetskih poremećaja. U kombinaciji s Južnom interkonekcijom, Bosna i Hercegovina bi prvi put mogla imati potpuno neovisnu i diverzificiranu rutu snabdijevanja, usklađenu s evropskim projektima poput REPowerEU, koji teži uklanjanju ruskih energenata iz evropskog prostora.
Realizacija ovih kapaciteta i njihov pravilan strateški razvoj imali bi višestruke koristi za Bosnu i Hercegovinu. Prije svega, omogućili bi energetsku sigurnost kao temelj političke stabilnosti, čime bi BiH prvi put dobila instrument koji smanjuje njenu višedecenijsku zavisnost od monopola i vanjskih političkih pritisaka. Istovremeno, pozicioniranje kao regionalni energetski čvor donijelo bi Bosni i Hercegovini značajne ekonomske benefite, uključujući povećane investicije, razvoj logističkog sektora i jačanje pregovaračke snage prema međunarodnim partnerima. Takva uloga direktno bi povećala geopolitičku težinu BiH unutar evropskih energetskih tokova, učinila je relevantnim faktorom u kriznim situacijama i ojačala njen kredibilitet u procesu evropskih integracija.No umjesto da ove infrastrukturne dragocjenosti postanu prioritet broj jedan bošnjačko političko rukovodstvo djeluje kao da geopolitičku dimenziju ovih projekata ne vidi, ili ne želi vidjeti. Zato se postavlja pitanje: kome zaista odgovara da Bosna i Hercegovina ostane energetski ranjiva, institucionalno neorganizirana i geopolitički zavisna? Jer teško je povjerovati da je interes Bosne i Hercegovine odbacivanje historijske šanse da postane ključna energetska spona regiona i pouzdani partner Evropske unije.
Uprkos tome, dio bošnjačkog političkog rukovodstva ponaša se kao da strateške koristi ovih projekata ili ne razumije ili razumije previše dobro, ali u skladu s jednim sasvim drugačijim geopolitičkim planom. Jasno je da postoji Putin–Erdogan energetsko-geopolitički aranžman, koji nastoji očuvati određene zone utjecaja, koji se odavno se prelio i na političke strukture u jednom malom ali još utjecajnom dijelu bošnjačkog korpusa. Paradoks je da se takve politike opravdavaju narativima “spašavanja države”, dok u praksi više podsjećaju na logiku srednjovjekovne inkvizicije: “spašavamo ti dušu ali život pripada kazni”.
U konačnici, Bosna i Hercegovina više nema luksuz da se koleba između geopolitike 19. stoljeća i energetske budućnosti 21. stoljeća. Dok Evropska unija nudi jasan put modernizacije, sigurnosti i potpune energetske nezavisnosti, unutrašnje blokade guraju zemlju prema modelima koji služe tuđim interesima a nikako interesima njenih građana. Vrijeme je da se prestane s politikama koje Bosnu i Hercegovinu drže u orbitama Moskve i Ankare, i da se konačno donesu odluke koje će zemlju nepovratno usidriti u evropski sigurnosni i energetski prostor, gdje i pripada. Samo tako BiH može prestati biti objekt tuđih strategija i postati samosvjestan, pouzdan i ravnopravan evropski akter.
U zemlji koja se još uvijek lomi između evropske budućnosti i balkanskih navika prošlosti, ulazimo u novu godinu s dobro poznatom paradigmom: dok Srbija dočekuje nove milijone turskih investicija, Bošnjacima se šalju hafizi iz Turske da im objasne kako se “ispravno” dočekuje Nova godina. I tako, dok drugi grade fabrike, koridore i energetske čvorove kod nas Bošnjaka se i dalje traži duhovno mišljenje o datumu na kalendaru umjesto političke vizije.
Fikret Mehović
magazinplus.eu
