KulturaVisoko

Nesuh Matraki – Zaboravljeni Bošnjak sa sultanovog dvora

„Za otkrivanje i proučavanje života i djela Nesuha Matrakija dugujemo stranim naučnicima, jer je u inostranstvu mnogo više i ozbiljnije pisano o njemu, nego kod nas.[i]

Nesuh je sin Abdullaha, mada u jednom rukopisu kao ime njegovog oca se navodi i Abdullah i Karagoz. Oba ova imena su korištena vjerovatno da bi se sakrilo ono pravo, kršćansko ime Nesuhovog oca. Rođen je krajem XV stoljeća. Rođeno ime mu je Nesuh, a nadimak po kojem je poznat Matraki ili Mitraki. U jednom svom djelu iz oblasti matematike on se naziva i Bosnevi (Bosanac), a po nekim podacima iz biografije njegovog sina, pretpostavlja se da je rođen u Visokom.

Veoma nadaren za razne umjetnosti i obrazovan tako da se mogao baviti i naukom, Nesuh je poznat kao historičar, putopisac, matematičar, prevodilac, pjesnik, slikar i kaligraf. Rano se počeo baviti naukom, pa je već 1517. svoje prvo djelo posvetio sultanu Selimu I. U vrijeme vladavine sultana Sulejmana Zakonodavca, godine 1529. dobio je ferman za zvanje silahšor (majstor ratnih vještina), pa je otuda, a i zbog toga što je bio izuzetan majstor u rukovanju oružjem prozvan i Silahi (majstor u oružju). Kako se nalazio u službi na dvoru pozvan je da prati sultana u njegovu pohodu na Irak i Iran (1533-1535).

Kao službeni kroničar je tom prilikom sastavio djelo Zbornik staništa (Magma al-manazil). To je neka vrsta topografskog atlasa Anadolije u koji su ucrtana odmorišta i konačišta, brda, rijeke i gradovi od Istanbula do Iraka i Irana. Ovo je jedno od najoriginalnijih djela te vrste XVI stoljeća.[ii]

Među značajnija njegova djela spada i esej o mačevanju i primjeni toga oružja u ratu.[iii] Veći doprinos dao je matematici prevodeći s arapskog dvije rasprave pod naslovom: Gamal al-kitab ve kamal al-hisab Umdat al-hisab. Oba ova djela je posvetio Selimu I. Mislim da nećemo pogriješiti ako kažemo da je Nesuh Matrakija, jednako kao historičar i geograf, poznat i kao slikar i minijaturista iu tom pogledu se sada uglavnom usmjeravaju izučavanja njegova djela. Kao vrstan kaligraf dao je doprinos razvoju pisma divani, koje je učinio lakšim za čitanje.

Posebno je važno spomenuti da H. Yurdayin utvrđuje da je Nesuh Matrakija napisao jednu povijest Osmanskog carstva, koja zahvata period do njegova vremena, a koja je doskora pripisivana Rustem-paši, velikom veziru koji je također porijeklom iz naših krajeva.[iv]

Nesuh Matraki je pisao i ljetopisne rasprave kao i pjesme na turskom jeziku, mada njegovih stihova ima na više mjesta i u svim njegovim bilo originalnim bilo prevedenim djelima. Dva njegova djela koja govore o Sulejmanovim osvajanjima općenito su poznata pod naslovom Sulejmanname. Od poznatih njegovih djela je i prijevod Taberijeve čuvene Povijesti svijeta, koju je s arapskog preveo na turski uz izvijestan nužan komentar.

Također su mu poznata djela Fetihname-i Kara Bogdan (Knjiga o osvojenju Moldavije) i Tarih-i sultan Bayezid (Povijest sultana Bajezida), koja je također ilustrirana njegovim minijaturama te dva djela pod nazivom Selimname, od kojih prvo opisuje detalno pohod na Iran, a drugo ukratko opisuje pohod na Egipat. Oba je posvetio Selimu pa otuda i njihov naslov Selimname. Iako nije sasvim pouzdano utvrđeno, smatra se da je Nesuh Matraki umro 1564. godine.“[v]

Priredio: Resul Mehmedović

Bilješke:

[i] M. Tarih, Osmanli Mullifleri, III, II izdanje. Istanbul, 1975., str. 109; Decei Aurel, Un „Fetih name-i Karabogdan“ (1538) de Nesuh Mitraqi, u: Fuad Koprulu Armagani, Istanbul, 1953., str. 113-124; Alexandre Popović, La litterature ottomane des musulmans Yugoslaves, Journal Asiatique, 259, Paris, 1971, str. 309-376; i H. Uzuncarsili, Osmanli Tarihi, II c. Ankara, 1975, str. 595, 604, 607, 616, 632-633; Huseyn Yurdayin, Matrakci Nasuh, Ankara, 1963.

[ii] Rukopis se nalazi u univerzitetskoj biblioteci u Istanbulu, Yildiz Yazamlari, br. 35.

[iii] S. Balić, Kultura Bošnjaka, str. 61, 64-65, 69, 79, 139, 160, 198.

[iv] Nasuhu ‘s-Silahi (Matrakci), Beyan-i Menazil-i Sefer-i ‘Irakayn-i Sultan Suleyman Han. Onsoz Giris, Cevriyazi, Notlar ve dizinler ile Tipkibasima Hazirlayan prof.dr.Huseyin G. Yurdayin, Ankara, 1976., str22-25.

[v] dr.Fehim Nametak, Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih muslimana na turskom jeziku, El-Kalem, Sarajevo, 1989., str.79-81

Dialogos

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close