FBiH u ćorsokaku: Opstrukcije, blokade i pad prihoda

Teškoj političkoj krizi u Federciji ne nazire se kraj. Političari, opsjednuti obračunima i uskostranačkim interesima, ne vide da je sve veći broj garđana na egistencijalnom dnu. Brojka zaposlenih najniža je za posljednjih sedam godina. Rješavanje političke krize, koja je paralizirala gotovo sve institucije u Federaciji, nemoguće je bez aktivnije uloge međunarodne zajednice, upozoravaju analitičari.

Od dana konstituisanja aktuelne vlade FBiH, u prosjeku 271 nova osoba se svakog mjeseca nađe na spisku nezposlenih. Broj blokiranih računa privrednih subjekta premašio je 61.000, dok je za prvi kvartal ove godiene zabilježen alarmantan pad prihoda po osnovu PDV-a za čak 12 posto.

Sve ovo nije zabrinulo federalne parlamentarce koji za prva tri mjeseca nisu usvojili niti jedan zakon, dok je je federalna vlada utvrdila svega četiri koja nisu od životne važnosti.

Posljednji izvjšataj Centra civilnih inicijativa (CCI)  kaže kako je federalni parlament ponovno najnefikasnija institucija vlasti u državi, dok je Vlada Federcije najbolji pokazatelj dokle mogu dovesti politička iracionalnost i neodgovornost.

Denis Telić, foto: Midhat Poturović

„S jedne strane imamo nefunkcionalnu vladu, zabavljenu međusobnim sukobima dva, očigledno nepomirljiva bloka unutar nje, a s druge strane imamo blokadu unutar Parlamenta, blokadu onih mjera koje je Vlada realizovala još dok je bila funkcionalna, tako da građani i od onoga što je Vlada dobro radila ne mogu osjetiti bilo kakve benefite“, kaže Denis Telić, autor studije.

A sve navedeno produkt je političke krize koja je u FBiH paralizirala sve institucije i čak obećavjajuće rezulate s početka mandata. Formiranje vlasti bez dva HDZ-a, raspad starih i formiranje novih koalicija pratile su zakonodavne i izvršnu vlast u Federciji, čiji je rad u CCI ocijenjen katastrofom.

Nedavno hapšnje predsjednika Federacije, koji je optužen zbog navodnog uzimanja novca prilikom brojih pomilovanja, stanje je dodatno zakompliciralo, jer je na čekanju ostalo popunjavanje Ustavnog suda koji bi trebao presuditi priču oko uspostave nove vlasti. Još važnije, na čekanju je i treća tranša stand by aranžmana MMF-a, jer predsjednik Federacije nije stigao da potpiše zakon o povoljnijem penzionisanju boraca, koji je bio jedan od uslova za dobijanje sredstava.

„Skoro je godinu dana od raspada vladajuće koalicije, a mi još živimo u vakuumu stvorenom kombinacijom nevjerovatne odgovornosti domaćih političara i ustavnog rješenja koje pogoduje najrazličitijim opstrukcijama i blokadama“, ističe Majda Behram Stojanov, iz CCI-ja.

Sazrijevanje svijesti u međunarodnoj zajednici

Može se bez pretjerivanja reći da političke elite u BiH građane drže taocima svojih međusobnih obračuna i partikularnih interesa, koristeći pritom manjakvosti ustavnog uređenja zemlje. No, to nije ništa novo, kaže Damir Mehmedbašić iz Centra za zastupanje građanskih interesa.

„Ništa se nije promijenilo time što je Budimir u zatvoru ili što Vlada nije rekonstruisana ili što je nemamo efikasnu. Mi nemamo efikasnu vlast i nikada je nismo imali.“

Iako su predstavnici međunarodne zajednice u nekoliko navarata poručili kako neće intervenirati u Federaciji, posljednje poruke zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a Philipa Reekera, koji je označio krivce za katastrofalno stanje, ali i podražao preporuke za preustroj Federcije, pokazuju kako međunarodna zajednica postaje svjesna da problem ipak ne mogu riješiti sami lokalni političari.

Asim Mujkić

„Ono što nama ipak ide u prilog jeste sazrijevanje svijesti kod ključnih aktera međunarodne zajednice da oni treba da presude u smislu u kojem pravcu zemlja treba dalje da ide. Svako oklijevanje nacionalističkim snagama u ovoj zemlji daje alibi da još uvijek su njihovi nacionalni projekti ostvarivi“, ističe Asim Mujkić, profesor na FPN.

Ono što zabrinjava je da političke elite gotovo uopće ne govore o krizi koja krajnje ozbiljno prijeti BiH, slaže se i Srećko Latal, analitičar Međunardne krizne grupe. Od sjednice Upravnog odbora ambasadora zemalja članica PIK-a, kojoj prisustvuje i visoki američki zvaničnik Philip Reeker, ipak ne očekuje mnogo:

„Jača diplomatska aktivnost, možda malo više imenovanja konkretnijih problema i ljudi koji blokiraju određene procese. Međutim, prema mojim informacijama, bez obzira što u nekim krugovima međunarodne zajednice postoji sve veće i veće htijenje za nekim možda i agresivnijim pristupom, mislim da u ovome trenutku za to nema većinskog pristanka od strane međunarodne zajednice. To donekle predstavlja dio problema.“  

Za kraj mjeseca u Sarajevu su najavljeni masovni protesti radnika.U sindikatu su poručili kako se na protestima neće stati ukoliko institucije vlasti i politički zvaničnici ne počnu raditi svoj posao, za što primaju najveće plate u regiji.

Tina Jelin – Dizdar – RSE