Kada je Vladan Galijašević iz Rogoušića kod Pala 2013. predložio svojoj supruzi da otvore farmu, bio je usamljen u toj ideji.
Njegova supruga mislila je da to nije dobra ideja, ali je Vladan vjerovao da bi to mogla biti budućnost. I jeste.
Inače trgovci i ugostitelji, Galijaševići su se odlučili da budu uzgajivači koza kako bi mogli prodavati sir. No, vremenom su shvatili da od koze osim mlijeka i uobičajenih mliječnih proizvoda mogu dobiti više. Danas su kao proizvođači kozjeg sapuna prepoznatljivi širom regije.
„O kozama nisam znao ništa. Kozu vidio na papiru i na livadi, ali imao sam volju i želju. Oni rasli uz nas, mi s njima“ prisjeća se Vladan svojih farmerskih početaka.
Supruga, po struci hemijski tehničar, prva je došla na ideju da proizvode sapune. U početku su proizvodili sapune za kućnu upotrebu, ali su vremenom počeli svoje proizvode prodavati u lokalnim ugostiteljskim i trgovačkim objektima. Kozji sapun je 100% prirodan, a jedini uvozni sastojak je maslinovo ulje.
„Mlijeko je s naše farme, pčelinji vosak je iz Goražda, med je s Paprikovca u Banjaluci“ objašnjava Vladan odakle nabavlja sastojke za proizvodnju kozjeg sapuna.
Sve je krenulo iz znatiželje, bez jasne vizije, ali su se vizije i ciljevi sami postavljali. Prije četiri godine su se prijavili na poziv drogerije DM, ne nadajući se da bi mogli ostvariti uspjeh.
„Prijavili smo se na program Startajmo zajedno. Prijavilo se 300 firmi i ja sam mislio da nećemo proći. Imali smo kvalitetan prozvod, ali kutija sapuna nije bila čemu. Ipak, nekoliko mjeseci nakon raspisanog poziva smo dobili obavještenje da smo prošli“ opisuje vladan put razvoja svog biznisa.
Ulazak u prodavnice DM-a značio je i nacionalnu i regionalnu prepoznatljivost. Svoje proizvode prodaje i u Hrvatskoj, a do kraja godine trebalo bi da izvoze u Srbiju i Hrvatsku.
Kako je rasla prodaja i obim posla, rasle su i potrebe za modernizacijom proizvodnje. Bila mu je potrebna mašina za pakovanje sapuna koja košta 50.000KM. Novac za nabavku mašine nije imao. Prijavio se na poziv u okviru projekta „Farma II“ koji su u proteklih 20 godina provodile Švedska i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Od 18 milijuna američkih dolara kojim su domaće organizacije i proizvodjači pomognuti, svoje dio dobio je i Vladan, za kupovinu neophodne mašine. Njegova supruga proizvodi, a on pakuje sapune. Bez mašine, ne bi mogli proizvesti dovoljnu količinu sapuna.
„Supruga može da napravi dnevno 500 komada. Bez mašine ne bi mogli stići. Ranije sam mogao zapakovati 100 sapuna dnevno, a sada mogu par hiljada.“
I danas mu je teško povjerovati da se prijavio na javni poziv na kojem je dobio vrijedan podsticaj.
„Ja sam mislio da se u životu ništa ne može dobiti. Ja sam naučio da sve sam uradim. Sve što vidite sam sam napravio, sa kreditima ili bez. Ovo je prvi put da sam nešto dobio“ kaže Vladan u razgovoru za BUKU.
Dok razmišlja o proširenju proizvodnje, sjeća se koliko je početak bio težak.
„Da nisam sapun napravio, odustao bih. Koza je životinja koja u zimskom periodu zašuje, tri, četiri mjeseca nema mlijeka. Planiramo proizvoditi i prvi dječiji sapun od kozjeg mlijeka, ali i labelo.“
„Počećemo proizvoditi i kozje đubrivo“ govori nam Vladan dok objašnjava da prodaja kozijeg mlijeka nije dovoljna. „Sad sam napravio nešto svoje. Uđete u Split, Dubrovnik, Zagreb i vidim svoj proizvod. Meni srce ovoliko. Ja sam ispunjen i sretan čovjek.“
Farmu koza “Alpino” posjetili su i američki ambasador Eric Nelson, švedska ambasadorica Johanna Strömquist i ambasador Evropske unije u BiH, Johann Sattler. Bila je to prilika za sumiranje učinka 20-godišnje podrške privrednicima u BiH.
“Vidljivo je koliko je velikim koracima napredovala poljoprivreda u BiH tih godinama. Stoga je USAID, razvijajući svoju novu petogodišnju strategiju, odlučio je napustiti izravnu poljoprivrednu pomoć i usmjeriti svoja ulaganja u turizam, posebno u agro-turizam, gdje vidimo velike mogućnosti za rast” poručio je američki ambasador Eric Nelson.
“Danas slavimo postignuća projekta FARMA II koji financiraju Švedska i USAID”, rekla je švedska ambasadorica Strömquist. „Tijekom posljednjih 10 godina podržali smo napore Bosne i Hercegovine na razvoju politike i poboljšanju zakonodavnog i regulatornog okvira potrebnog za ispunjavanje EU zahtjeva u poljoprivrednom sektoru, te olakšali akreditaciju i certificiranje, omogućavajući time izvoz peradi i jajam po prvi put, na tržište EU. Ukratko, FARMA II pomogla je svojim korisnicima udvostručiti neto prodaju tijekom posljednjih pet godina, povećati izvoz za tri puta, i što je najvažnije – stvorila je preko 1.000 novih radnih mjesta”, naglasila je ambasadorica Strömquist.
Ove godine, USAID i Bosna i Hercegovina obilježavaju 25 godina partnerstva. Do danas je američka vlada, prvenstveno putem USAID-a, osigurala 2 milijarde dolara pomoći za podršku ekonomskom, demokratskom i socijalnom napretku u BiH. Američka agencija za međunarodni razvoj predvodi napore američke vlade na zaustavljanju ekstremnog siromaštva uz promoviranje snažnijih demokratskih zajednica
Buka
