PolitikaRegion

EU ne govori istinu liderima na Balkanu: Nema novog proširenja

Cilj mora da ostane jače vezivanje Balkana za EU. Ali ne nikako punopravno članstvo, nego partnerstvo ispod tog nivoa, piše Deutche Welle u tekstu u kome problematizira prijem preostalih država Balkana u EU.

Argumentacija Evropske Komisije zvuči jasno: „Ili ćemo mi izvoziti stabilnost ili ćemo uvesti nestabilnost“, tako je sažeo Komesar za proširenje EU Johannes Hahn redovnu inspiraciju EU da zemljama Zapadnog Balkana, njih su 6, ponudi jasnu perspektivu učlanjenja.

Što bi trebalo da bude inspiracija za demokratske i privredne reforme kao i rješavanje međudržavnih te unutrašnjo-političkih sukoba. Ali ono što EU Komisija ne izgovara je u najmanju ruku isto tako značajno: EU želi da se suprostavi rastućem uticaju Rusije i Kine u regionu, koje novcem i investicijama zavode region i, za razliku od EU, ne postavljaju neugodna pitanja o stanju pravne države, navodi nemački Deutsche Welle.

Zamor od proširenja je očigledan

Deutsche Welle piše da protiv punopravnog članstva u dogledno vreme ne govori samo činjenica da ovih 6 država ni približno nisu obavile svoje „domaće zadatke“ u pogledu reformi, koje EU zahtijeva, nego i fundamentalna razmišljanja – posve neovisno od tempa reformi na Balkanu.

„EU je trenutno previše zauzeta sama sobom da bi imala snage za još jednu rundu proširenja. I sam pomen datuma mogućeg proširenja – Komisija je Srbiji i Crnoj Gori natuknula 2025. godinu- u puno prijestolnica EU izaziva totalnu paniku. I to iz dobrih razloga“, navedeno je u tekstu.

U posljednjim rundama proširenja EU su političke odluke u stranu gurnule primjedbe o manjkavoj spremnosti za učlanje pridošlica. Danas bi svi npr. od Rumunije i Bugarske puno više tražili prije nego što bi bile pripuštene u klub. A ko jednom uđe u njega, protiv njega se rijetko šta efikasno može primijeniti. Taj profitira na svim prednostima EU a može i da suodlučuje, čak i onda kad se ponaša problematično. U činjenju vlada Poljske i Mađarske se može vidjeti koliko je Briselu teško da prisili države-članice da se ponašaju bogougodno.

Prema navodima ovog njemačkog portala, na Balkanu je nacionalizam možda i ponajveći problem. Komisija živi u nadi da ga, u slučaju učlanjenja ovih 6 zemalja, može pripitomiti. A najvjerovatnije je da bi taj problem onda bio u samoj Uniji a ne van nje. Sa rezultatom da bi EU još više bila blokirana nego što je to već i sada.

A može i drugačije

Da se ne zaboravi i enormni ekonomski raskorak: svih ovih 6 država su privredno duboko ispod EU prosjeka i time na duže staze samo neto-primači. A za neto-platiše je članstvo u EU sve manje atraktivno što više primača ima u njoj. Princip solidarnosti je teoretski ok, ali disproporcije ne smiju biti prevelike. Osim toga bi punopravno članstvo -i sa njim povezana sloboda nesmetanog kretanja- najvjerovatnije dovelo do novog migracionog pokreta sa Balkana ka zemljama EU blagostanja te useljavanjima u dobrostojeće socijalne sisteme EU. Što je razumljivo iz vizure ljudi sa Balkana, ali bi još više pobudilo mržnju prema strancima na sjeveru Evrope.

Novinar na kraju zaključuje da EU ne smije prepustiti Zapadni Balkan ni samom sebi a ni uticaju Rusije i Kine. Cilj mora da ostane jače vezivanje za EU. Ali ne nikako punopravno članstvo, nego partnerstvo ispod tog nivoa, nešto slično statusu koji u odnosu na EU imaju danas Norveška ili Švajcarska. Što bi veoma pogodovalo još užoj privrednoj kooperaciji a značilo bi i široku lepezu podrške, ali: bez prava glasa u EU.

Ovako razmišlja dobar dio šefova država i vlada EU, ali do sada to nisu izgovarali. Umjesto toga su na samitu u Sofiji pjevali stare pjesme koje kazuju o tome da će ovih 6 zemalja ama sigurno jednog dana biti članice EU, ali eto sad je to suviše još rano.

Poštenije bi bilo da su obje strane pokazale realističniji pristup, sa konkretnim vremenskim horizontom dešavanja, navodi DW.

 

(Vijesti.ba)

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close