Evropa: Kako mafija pere novac na internetu
Mafija u Njemačkoj koristi online igre na sreću za pranje novca, a policija gotovo da ne može ništa učiniti protiv toga. Jer, zakoni na tom području su nepregledni. Europski sud bi njemačko pravo sada trebao provjeriti.
Trgovina ljudima i drogom, prisilna prostitucija – s takvim i sličnim zločinima mafija zarađuje veliku količinu novca. Prema rezultatima jedne aktualne studije UN-a, organiziranim kriminalom se svake godine “ubere” 2,1 bilijun dolara. No, čemu taj silni novac ako ga se ne može ubaciti u legalne novčane tokove? Stoga je za mafiju pranje novca od esencijalnog značaja. “Pranje novca nije beznačajan prekršaj, već ono ima multiplikatorsku funkciju za organizirani kriminal”, pojašnjava u razgovoru za Deutsche Welle gospodarski stručnjak iz Hamburga, Ingo Fiedler, i dodaje: “Da nema pranja novca, ne bi bilo ni mafije.” Fiedler navodi da mafijaški bosovi rado koriste najlakše i najjeftinije mogućnosti za pranje novca te da pritom najviše koriste igre na sreću na internetu.
Online igre na sreću u rukama mafije
Prema navodima Inga Fiedlera, postoje pokazatelji da kriminalna udruženja u međuvremenu ciljano kupuju ili sami osnivaju online platforme za igre na sreću. Sjedište tih online tvrtki je uglavnom u zemljama koje važe kao porezno utočište, dodaje Fiedler. Ukoliko neki online kasino navodno ostvari promet u milijunskim iznosima, onda njemačke vlasti to ne mogu tako lako provjeriti. “Ne dolazi do razmjene informacija između zemalja. Nitko ne može provjeriti odakle dolazi novac. Ali vlasnicima poduzeća se novac može sasvim legalno isplatiti”, pojašnjava Fiedler.
U međuvremenu postoje naznake da je talijanska mafija, kad su u pitanju online igre na sreću, posebice aktivna u Njemačkoj. U studenom 2012. je u na tu temu u jednoj javnoj raspravi u Njemačkoj ispitan i talijanski vrhovni državni tužitelj i “lovac na mafijaše” Roberto Scarpinato. Njegove istrage su pokazale da su zabilježeni “nevjerojatni novčani tokovi” između Italije i Njemačke. Navodno mu je tijekom saslušanja 45 svjedoka potvrdilo da je Njemačka jedna od zemalja koju je mafija izabrala za pranje novca te da pritom intenzivno koristi klasične i online kockarnice.
Njemačka nemoćno promatra
Švicarski vještak Andreas Frank je također slušao izlaganje talijanskog tužitelja u Berlinu. “Unatoč njegovom izrazitom opisivanju problema, prema mom mišljenju nije bilo odjeka kod političara”, kritizira Frank. Dodaje da ni danas nema nikakve reakcije na državnoj razini te da Berlin pokrajine ostavlja da same rješavaju taj problem.
Uistinu je tako da su od 2007. savezne pokrajine zadužene za reguliranje igara na sreću. Odluka, koja sa sobom nosi posljedice. Jer, Schleswig-Holstein je u siječnju 2012. za ponuđače iz EU-a po kratkom postupku ozakonio online igre na sreću za tu pokrajinu. 24. siječnja 2013. je pokrajinski glavni grad Kiel je povukao tu odluku. Ali u tom razdoblju dodijeljene licence za igre na sreću se ne mogu s danas na sutra jednostavno povući. Pa tako oni koji u toj pokrajini igraju igre na sreću, to rade kod “licenciranih” ponuđača, ali i u online kockarnicama, koje pripadaju sivom i crnom tržištu.
Andreas Frank je siguran da je djelotvorno djelovanje protiv pranja novca i mafijaških aktivnosti gotovo nemoguće u jednom takvom zamršenom zakonskom okviru.
Policija je nemoćna
U teoriji je stanje takvo da se čini kako se može kontrolirali legalne ponuđače online igara na sreću, a ilegalne kazneno goniti. No u stvarnosti to nije tako, kaže Sebastian Fiedler iz Saveza njemačkih kriminalista: “Ne postoje kazneni postupci na tom području. Ne dolazi uopće do kažnjavanja ilegalnih igara na sreću na internetu.”
Podrška politike? Fiedler ne vidi nikakvu podršku. Navodi da nedostaje posebno za to obučenog osoblja te da malo koji policajac biva zadužen za istrage o pranju novca na internetu. I tako ilegalne igre na sreću i dalje cvjetaju u Njemačkoj, policija samo gleda, a ponuđači se nemaju nikoga i ničega plašiti, kritizira Sebastian Fiedler.
Autorice: Clara Walther / Marina Martinović
Odgovorni urednik: Zoran Arbutina
dw.de
