Sigurno je jedan od ključnih razloga velikih rezervi i to što je nedavno ministar policije Srbije Aleksandar Vulin objavio da je “mini Schengen lozinka za ujedinjavanje svih Srba” .
Hrvatski i bošnjački ministri u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nisu glasali za pristupanje naše države asocijaciji “mini Šengen”.
Vanredna telefonska sjednica državne vlade, sa samo jednom tačkom dnevnog reda – pristupanje asocijaciji koju snažno zagovara Srbija, nije dala rezultat.
Vecernji.ba piše da je ideja naišla na hladan prijem predstavnika dva naroda.
Srbi u Vijeću ministara su bili za pristupanje, slijedeći politiku Srbije.
Ovaj medij podsjeća da je još u septembru prošle godine Predsjedništvo BiH zadužilo državnu vladu da uradi sveuobuhvatnu analizu prijedloga “mini Schengena”.
No, izgleda da ona nije napravljena.
Bošnjački i hrvatski ministri u Vijeću ministara nisu bili voljni glasati za nešto što je nejasno i za šta nemaju nikakvu jasnu zvaničnu inicijativu.
Na odobravanje njihovog stava nije uticalo ni to što je iz Beograda došla i ponuda da sjedište tog tijela bude u Sarajevu, kao ni da se promijeni njegovo ime.
Sigurno je jedan od ključnih razloga velikih rezervi i to što je nedavno ministar policije Srbije Aleksandar Vulin objavio da je “mini Schengen lozinka za ujedinjavanje svih Srba” .
Uz Srbiju, kreiranje ove asocijacije podržavaju i Sjeverna Makedonija i Albanija.
Uz BiH, Crna Gora i Kosovo su snažno protiv.
Sve tri države smatraju da bi stvaranje još jednog regionalnog tijela bilo suvišno, ali i opasno.
Srbija, kao najveća država u regionu, dominirala bi ovom grupacijom, a BiH, Kosovo i Crna Gora već imaju sijaset loših iskustava u poslovanjima s Srbijom koja svako malo nameće nove i nove (vancarinske) barijere u poslovanju i slobodnom putovanju.
Uz Berlinski proces, Regionalno vijeće za saradnju (RCC), te CEFTA-u, pravljenje “mini Schengena” je bespotrebno.
To tim više što su RCC, čije je sjedište u Sarajevu, te CEFTA u Briselu, dobile zadatak da regionalno objedinjavaju države zapadnog Balkana, te je “mini Schengen” nepotrebno dupliranje.
RCC i CEFTA zadužene su ispred Evropske unije, te Berlinskog procesa, da osiguraju sve ono što zagovornici “mini Schengena” samo verbalno predlažu.
Koliko je neiskreno zagovaranje Srbije integriranja regiona, svjedoči i nedavni neuspjeh Berlinskog procesa da se usvoje četiri odluke kojima bi se osigurao nesmetani promet roba i ljudi područjem zapadnog Balkana.
Angela Merkel, kao domaćin samita, željela je da on bude krunisan usvajanjem odluka o putovanju samo s biometrijskim ličnim kartama unutar regiona, čime bi se ukinuo rigidni vizni režim koji Bosna i Hercegovina, zbog Srbije, drži prema Kosovu, priznale bi se diplome svih akreditiranih univerziteta zapadnog Balkana, čime bi se otvorilo tržište regiona za razmjenu radne snage, te uklonile sve vancarinske barijere.
No, Srbija je odbila prihvatiti te dokumente, posebno putovanje biometrijskim ličnim kartama.
Nije pomoglo ni to što je njemačka kancelarka lično nazvala Aleksandra Vučića i zamolila da popusti.
Kako je tada saopćilo njemačko Ministarstvo vanjskij poslova, pregovori, koji se vode pod okriljem RCC-a i CEFTA-e, nastavit će se, a cilj je da se sporazumi, koje je i Srbija prihvatila još prošle godine na samitu Berlinskog procesa u Sofiji, potpišu polovinom jeseni.
Gomilanje regionalnih inicijativa, dok se na terenu postavljaju nove i nove barijere, stoga, nije uvjerilo hrvatske u bošnjačke ministre u Vijeću ministara da glasaju “za”.
Beograd, Skoplje i Tirana predložili su da se pred kraj ovog mjeseca održi novi sastanak na kome bi, makar, Bosna i Hercegovina pristupila asocijaciji.
Ako je suditi po ishodu 58. vanredne telefonske sjednice državne vlade u petak, od toga nema ništa.
Politicki
