Stoga se popis sveo samo na pitanje koliko koje etničke grupe ima, te na trku, prepucavanja, osporavanja. Taj faktor je vrlo osjetljiv u BiH, ali za ekonomiju i ekonomiste potpuno irelevantan, a da ne govorimo o EU. Ovo je u razgovoru za Vijesti.ba upozorila Azra Hadžiahmetović, zastupnica Stranke za BiH u Parlamentu FBiH i profesorica na sarajevskom Ekonomskom fakultetu.
VIJESTI.BA: Jedno od gorućih pitanja u BiH je popis stanovništva. Sa aspekta ekonomske struke, zašto nam je popis važan?
HADŽIAHMETOVIĆ: Popis stanovništva daje neophodnu podlogu za vođenje ekonomske politike. U obrazovanju, u zdravstvu, u bilo kojem segmentu ekonomije, te u bilo čemu što ovisi o javnoj potrošnji, u svakom segmentu socijalnog sektora, strukture stanovništva -starosne, aktivnog, neaktivnog, radno sposobnog ili stanovništva koje spada u kategoriju nesposobnog za rad, neophodna je podloga, a to su podaci, osnovni pokazatelji na osnovu kojih se može voditi politika. Mi od 1991. godine u ekonomiji koristimo, najvećim dijelom, izvore stranih agencija, međunarodnih institucija, CIA-e i slično, koji se tiču broja stanovništva.
Dakle, popis stanovništva je neophodna podloga za bilo kakav potez u politici. Sva priča o tome koliko je popis neophodan, mislim da je suvišna. Nažalost, moram kazati da se cijeli proces u vezi sa popisom stanovništva u BiH ispolitizirao tokom usvanjanja Zakona o popisu stanovništva, najvećim dijelom zahvaljujući nastojanjima pojedinih političkih opcija da dobiju etničku strukturu stanovništva. Dakle, ono što je za nas u ovom periodu najmanje važno, a posebno je najmanje važno za segmente za šta služi popis kao podloga.
Posebno ću apostrofirati da je EUROSTAT, imajući u vidu činjenicu da postoje međunarodni standardi u skladu sa sistemima nacionalnih računa, odnosno jedinstvenom metodologijom, propisao i elemente koji su obavezujući za popis za sve evropske zemlje. Ti standardi ne propisuju neke elemente koji se tiču, na primjer, etničke strukture, jer je to za EU potpuno irelevantno.
Imajući u vidu činjenicu da imamo različite pristupe i da su moguće zloupotrebe, Stranka za BiH je svojevremeno u parlamentarnoj proceduri insistirala na tome da se pridržavamo samo onih elemenata koje EU propisuje kao obavezujuće. Nažalost, za to nije bilo dovoljno sluha. Cijeli postupak od priče oko usvajanja Zakona, pa da do sadašnjih problema, sve je praćeno osporavanjima i političkim prepucavanjima. Sve je najvećim dijelom koncentrisano na etničku sliku koja je nama “Damokov mač” nad cijelim tim procesom.
To je pratilo i sam postupak popisa stanovništva, tako da nisam sigurna da ćemo dobiti adekvatnu i pravu sliku stanja. Popis nije pitanje samo broja stanovnika, nego i imovine. Stoga je teško očekivati da se jedan ozbiljni ekonomista može refereirati na rezultate popisa, čak i onda kada oni budu objavljeni.
VIJESTI.BA: Pomenuli ste EUROSTAT, obavezujuće i neobavezujuće preporuke. Zašto se to nije ispoštovalo? Kako je moguće da je popis postao političko i nacionalno pitanje, umjesto stvar struke?
HADŽIAHMETOVIĆ: U popisnicama su uključeni elementi koje EU propisuje kao obavezujuće. O tome je vođeno računa, zahvaljujući, prije svega, pritiscima međunarodne zajednice. Međutim, ključno pitanje jeste oko čega se sporila politika u BiH? To su neobavezujući elementi. Mi smo u neobavezujuće elemente, što se tiče EU, mogli uključiti niz elemenata koji su nama važni. Međutim, neke političke opcije smatrale su da je najvažnije, ključno pitanje koliko u BiH ima Srba, Bošnjaka i Hrvata, te ostalih. Stoga se popis sveo samo na pitanje koliko koje etničke grupe ima, te na trku, prepucavanja, osporavanja. Taj faktor je vrlo osjetljiv u BiH, ali za ekonomiju i ekonomiste potpuno irelevantan, a da ne govorimo o EU.
VIJESTI.BA: Šta je cilj upornog insistiranja na tom irelevantnom elementu?
HADŽIAHMETOVIĆ: Mogu pretpostaviti da je to, najvećim dijelom, zbog imenovanja i struktura, recimo, u državnim institucijama u kojima postoje odredbe koje se odnose na etničku pripadnost, odnosno, da će se poštovati etnička struktura u skladu sa razultatima popisa iz 1991. godine. Neke političke opcije išle su na varijantu gdje im to više odgovara, posebno u nekim lokalnim ili regionalnim zajednicama, da s obzirom na promijenjenu strukturu, prije svega etničku strukturu stanovništva u BiH, obezbijede u nekim regionima bude većinska pripadnost neke etničke grupe.
VIJESTI.BA: Aktuelna tema svakako je i novi kredit MMF-a za BiH. Kakav je Vaš stav o novom aranžmanu?
HADŽIAHMETOVIĆ: Novi kreditni aranžman neće riješiti probleme ukoliko ne bude praćen elementima i ključnim reformama na koje su se vlasti obavezale. Nisam upoznata sa tim na šta su se vlade obavezale.
BiH je članica MMF-a i po osnovu članstva, mi možemo koristiti sredstva po različitim aranžmanima. Stand by aranžman, koji smo koristili u nekoliko navrata, podrazumijevao je da čak i do 200 posto od naše kvote možemo koristiti sredstava za “premošćavanje”. Svake reforme, posebno one ekonomske, koštaju u kratkom roku, sve dok na neki način ne počnu davati rezultate. Upravo za to “premošćavanje” služe aranžmani takve vrste.
BiH je u više navrata koristila aranžman tog tipa i nismo čak ni mogli koristiti neku drugu opciju koja proizilazi iz našeg članstva u MMF-u. IMF je sada procijenio da su se stekli uslovi da sada možemo koristiti neke druge aranžmane kao što je konkretno ovaj aranžman. Šta on podrazumijeva, koje su obaveze vlasti, odnosno na šta su se vlasti obavezale da bi dobile ta sredstva, to mi nije poznato.
VIJESTI.BA: Je li BiH prezadužena zemlja?
HADŽIAHMETOVIĆ: Prema pojedinim pokazateljima, BiH je umjereno zadužena. Ukoliko nas uporedite sa Grčkom ili sa Hrvatskom, mi zaista nismo u toj mjeri zaduženi, u skladu sa nekim drugim ekonomskim parametrima. Međutim, postoji nešto drugo – to su naše sposobnosti servisiranja obaveza po vanjskom dugu, a koje proizilaze iz naših ekonomskih mogućnosti.
Imamo li mi dovoljno generiranja ekonomskog rasta, koji bez značajnijih teškoća i odricanja, može servisirati vanjski dug? To je ključno pitanje. Podsjetiću vas da su u prošlom mandatu poslanici Stranke za BiH u državnom Parlamentu na svako zaduženje bili suzdržani, jer nismo dobili odgovor na ovo ključno pitanje od strane Vijeća ministara i vlada.
VIJESTI.BA: Istaknuto je da je bitan segment procesa definisanih u Pismu namjere regulisanje bankarskog sektora u BiH, sa naglaskom na RS. Svjedoci smo afera u bankarskom sektoru ovog entiteta. U kojoj mjeri to utiče na stabilnost bankarskog sektora u BiH?
HADŽIAHMETOVIĆ: Država već snosi posljedice. Ono što se dešava u RS tiče se cijele BiH. To je vrlo loša poruka za strane investitore, jer je njima ključna stabilna bankarska, finansijska infrastruktura. To je jedna od ključnih segmenata na koji se referiraju vlade u eventualnom budućem razvojnom potencijalu.
BiH ima Agenciju za osiguranje depozita na državnom nivou. Svi propali depoziti u spornim bankama garantovani su do određenog iznosa, 50.000 KM, od strane ove državne agencije. Ona se finansira iz državnih institucija i državnog budžeta.
Ključni problem leži u činjenici da u BiH postoji supervizija bankarskog sektora u dva entiteta. Nažalost, nemamo je na državnom nivou. Kada se dogode slučajevi poput spornih banaka u RS, cijenu plaća država, odnosno državni budžet. Svi mi plaćamo cijenu gluposti koja je na različite nivoe vlasti u BiH locirala nadležnosti u vezi sa finansijskim sektorom.
Razgovarala: Nevena Šarenac
(Vijesti.ba)
