Erik Džons: Rusija ne podržava separatizam u RS!
Direktor Instituta za evropske studije
Ne vjerujem da će se sukob Rusije i Zapada na pitanju Ukrajine prenijeti na Balkan. Za to nema interes ni Vladimir Putin, kaže u ekskluzivnom intervjuu za “Dnevni avaz” Erik Džons (Jones), direktor Instituta za evropske studije Univerziteta „John Hopkins“ sa sjedištem u Bolonji. Bosanski zet, Džons važi za vodećeg eksperta za vanjsku politiku, a dobar je poznavalac prilika u našoj zemlji i regionu. Za njega je sasvim razumljivo zašto zapadni lideri nisu bili na Putinovoj paradi u Moskvi.
Slučaj Kosova
– Zapad i Rusija imaju višedimenzionalne odnose koje je sada zasjenilo pitanje Ukrajine. To ne znači da nismo više partneri, ali znači da postoji značajno neslaganje o sukobu u Ukrajini. U tom kontekstu, teško je bilo očekivati da lideri sa Zapada prisustvuju onakvoj paradi – kaže Džons.
Može li se taj problem s Rusijom prošiti na Balkan, s obzirom na to da postoji dojam jačanja uloge te države?
– Malo je šanse za to i ne vidim interes da se prenese kriza s Kavkaza i Ukrajine na Balkan. Naprotiv. Vidim interes svih da se taj dio Evrope razvija da se pomogne proces pomirenja. Mislim pri tome i na Rusiju, koja nema nikakvog interesa da vraća nestabilnost na Balkan.
Ali, separatističke ideje u BiH pronalaze osnovu i u slučaju Ukrajine, odnosno u ruskom podržavanju tamošnjeg separatizma…
– Ako postoji ikakva veza, onda to nije direktna veza RS i Ukrajine, nego ona ide preko Kosova. Separatisti iz RS i Rusije koriste Kosovo kao faktor legitimiteta za njihove namjere. RS to, također, koristi. Ali, to poređenje snažno odbacuju zapadne zemlje koje vide Kosovo kao jedinstven sui generis slučaj koji nije primjer za budućnost. Separatisti u RS s time se ne slažu jer im to ne odgovara.
Vidite li u tome opasnost za budućnost cjelovite BiH?
– Ne, sigurno ne u tome da bi Rusija podržala separatizam u BiH, kao što to rade u istočnoj Ukrajini. Ali, u mjeri u kojoj separatisti u RS žele odvajanje njima nije ni potrebno sponzorstvo Rusije da prave probleme za organizacijsku strukturu BiH. Ruska vlada ima više interesa da vlasti BiH i Srbije budu uspješne nego da podržava separatizam. Ljudi iz RS vide u Rusiji saveznika, ali ne mislim da će ga u tome pronaći.
Problem migranata
EU je pojačala borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. Mislite li da povezivanje BiH s tim problemom može ostaviti posljedice po put naše zemlje ka EU?
– Uvijek postoji šansa da to može utjecati, ali samo u mjeri u kojoj je BiH uvezana u mreže nasilnog ekstremizma. A ta povezanost BiH znatno je opala i to se vidi prema tome kako se mijenjaju pravci migracija. Oni više ne idu preko Balkana, nego kroz Grčku i Italiju. Dolazak migranata zaokupio je i kapacitete EU u posljednje vrijeme. To će sigurno biti daleko veći problem nego bilo šta iz BiH.
Ali, nerijetko se govori o tome da BiH može biti izvor prijetnje, zbog činjenice da živi veliki broj muslimana?
– Ništa ne možete u potpunosti odbaciti, ali ovdje govorimo o autohtonim muslimanima, što su oni u BiH, i to treba imati u vidu. Mnogo me više brine muslimanska populacija u Holandiji, Njemačkoj ili Francuskoj, ali i Velikoj Britaniji. Oni su žrtve globalizacije i radikalizacije i o njima se najviše brinu obavještajne zajednice.
Prošla je era kada je EU pravila proevropsku vladu
Kako cijenite ulogu EU u BiH. Jesu li dovoljno angažirani u pogledu približavanja naše zemlje članstvu?
– EU radi ono što može – promovira perspektivu članstva u skladu s razumnim ritmom ekonomske i socijalne evolucije. Ali, taj proces neće odrediti ono što radi EU nego sami Bosanci i Hercegovci. Era u kojoj EU želi napraviti snažnu proevropsku vladu koncentriranu u jednoj strukturi koja bi provela reforme, a koja je trajala još od 1999. do proljeća 2013. godine, prošla je. EU sada ima realniji osjećaj o svojim kapacitetima da podrži reforme i o tome šta može postići u BiH, ali i u drugim državama.
Autor: Tarik LAZOVIĆ – avaz.ba
