Energetska efikasnost: Preduvjet blagostanja Bosne i Hercegovine i njenih građana

Europska unija se obavezala da će smanjiti svoju godišnju potrošnju primarne energije za 20 posto do 2020. godine. Smanjenje energetske potrošnje i eliminiranje energetskih gubitaka spadaju u glavne ciljeve energetske politike Europske unije i stoga je energetska efikasnost (EE) u srcu europske strategije Europa do 2020. u pogledu mudrog, održivog i sveobuhvatnog rasta i prelaska na ekonomiju koja počiva na efikasnom korištenju resursa.

Što je energetska efikasnost?

Energetska efikasnost podrazumijeva skup isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije za zadovoljavanje potreba uz istovremeno zadržavanje dovoljne razine udobnosti. Važno je istaknuti da se energetska efikasnost ne smije promatrati kao štednja energije jer štednja podrazumijeva određena odricanja dok energetska efikasnost nikako ne znači narušavanje uvjeta rada i življenja.

Godine 2010. stupila je na snagu nova EU direktiva o energetskim karakteristikama zgrada. Prema važećem EU zakonodavstvu propisuje se maksimalna godišnja potrošnja energije u zgradama od 95 KWh po 1 m2. Prema podacima Centra za razvoj i podršku (CRP) iz Tuzle u zgradama u Bosni i Hercegovini se troši više od 200 KWh/m2 energije godišnje, dok se kod privatnih kuća ti pokazatelji kreću oko 350 KWh/m2 godišnje. Osim u zgradarstvu, značajan potencijal za smanjenje potrošnje energije postoji i u ostalim sektorima kao što su promet, javna rasvjeta itd. Kao ilustracija, samo zamjenom klasičnih rasvjetnih tijela sa LED rasvjetnim tijelima troškovi energije se smanjuju i do 70 posto uz istovremeno duži vijek trajanja rasvjete.

Za naše je prilike potrebno posebno istaknuti da bi smanjenje troškova za energiju u javnom sektoru istovremeno značilo i smanjenje javne potrošnje, a to bi trebalo značiti i bogatije socijalne i mirovinske fondove te veća ulaganja u razvoj gospodarstva. CRP procjenjuje da je, uz primjenu mjera energetske efikasnosti, potencijal smanjenja troškova za energiju preko 30 posto iznosa proračuna svih institucija u našoj zemlji. Ako bi se, primjera radi, povećala energetska efikasnost u javnim objektima za 20 posto, time bi se postigla ušteda od 420 milijuna eura godišnje, što predstavlja 3,8 posto BDP-a (podatak iz 2008. godine).

Podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina trenutno troši oko 20 posto svog BDP-a na energiju, što je tri puta više nego u SAD-u ili zemljama EU te da troši skoro pet puta više energije po jedinici društvenog proizvoda nego države Europske unije, a dva i pol puta više od svjetskog prosjeka. Istovremeno, ukupna potrošnja energije po stanovniku u našoj zemlji je manja od svjetskog i europskog prosjeka. Ovo znači da smo s jedne strane vrlo siromašni, s niskim standardom i slabo razvijenim gospodarstvom, a s druge strane vrlo rastrošni kada je u pitanju korištenje energije.

Iako Bosna i Hercegovina ima dovoljno električne energije i za izvoza (npr. teoretski potencijal sunčeve energije u BiH iznosi oko 74,65 PWh što je 1 250 puta veća količina energije od ukupno potrebne primarne energije FBiH u 2000.) to ne znači da se dosadašnja praksa može i smije nastaviti. Naprotiv. U tekstu navedeni podaci nameću energetsku efikasnost kao imperativ i zbog toga su iskustvo i svaka financijska pomoć koja nam se nudi na tom području i više nego dobro došli.

Europska unija energetsku efikasnost smatra najvećim energetskim resursom u Europi i jednim od generatora gospodarskog rasta u budućnosti te stoga Bosni i Hercegovini na području EE pruža značajnu podršku kroz DELTER projekt.

Projekt je pokrenut 2010. godine, a EU ga financira kroz IPA 2007. fond u iznosu 2,5 milijuna eura. Projektom se pomaže Bosni i Hercegovini ispuniti uvjete iz Ugovora o Energetskoj zajednici na području energetske efikasnosti i obnovljivih energenata (EE/RE), čime se ubrzava njeno pristupanje Europskoj uniji. Rezultat podrške ovog projekta je Memorandum o razumijevanju, koji su u prosincu 2011.  potpisali Peter Sorensen, šef Delegacije EU i predstavnici 9 općina.

Memorandumom delegacija EU tim općinama osigurava materijal u ukupnoj vrijednosti od 400 000 eura za intervencije na javnim objektima u cilju poboljšanja energetske efikasnosti. Više se informacija može pronaći na stranicama europa.ba i delter.eu.

Jedan je od primarnih ciljeva projekta izraditi zakonsku legislativu za EE/RE jer trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoje zakoni o energetskoj efikasnosti te osigurati preduvjete za osnivanje Agencije za energetsku efikasnost.

Građani će od projekta imati višestruku korist, primarno će se to vidjeti na znatno manjim računima za električnu energiju, zatim kroz izgradnju kapaciteta na polju EE/RE što će poduprijeti razvoj lokalnog gospodarstva, a time i cijele zemlje, osigurati nova radna mjesta, ublažiti negativni utjecaj klimatskih promjena…

Energetska efikasnost se (za sada) u Bosni i Hercegovini prvenstveno ogleda u projektima renoviranja starih zgrada i ugrađivanja toplinskih izolacija koje štede do 70 posto toplinske energije. To je posao za koji se pretpostavlja da će trajati 15-20 godina te da će svake godine tržišni kolač iznositi oko 1 milijardu eura – velika je to prilika za pokrenuti naše zamrlo gospodarstvo.

Veliku ulogu u prihvaćanju energetske efikasnosti kao stila života od strane građana moraju odigrati politički predstavnici. Oni naime pitanje energetske efikasnosti moraju vidjeti kao inspirativan i motivirajući izazov, a ne kao breme koje nameće velike troškove. Pitanje energetske efikasnosti te prihvaćanje istog u javnosti, uvelike zavisi od njihovih aktivnosti/osobnih primjera i javnih nastupa.

Važnost energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu prepoznala je i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Njemačka razvojna agencija (GIZ) koji su u Mostaru zajednički u siječnju 2013. pokrenuli izdavački projekt Biblioteke energetske efikasnosti (EE Biblioteka) u BiH.

Pohvalan primjer je i UniCredit Bank Banja Luka koja je krajem 2012. osigurala povoljna sredstva za energetsku efikasnost koja se mogu koristiti za investicije u kojima se postiže energetska ušteda od minimalno 20 posto. Čak i Svjetska banka razmatra višemilijunski projekt energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini čiji bi fokus bio na zgradarstvu, kao i na utopljavanju škola i bolnica, gdje bi ovaj projekt najbrže dao pozitivne efekte.

Očito je da naš energetski potencijal budi interes međunarodne javnosti, a na nama je da taj interes pretvorimo u gospodarski rast države i društveni probitak svih naših građana. Ne dopustimo sebi da propustimo i ovu priliku.

Bljesak.info