PANDEMIJA BIZNIS: Pogledajte koliko smo plaćali vakcine i PCR testove vrijedne manje od pola dolara
Pandemija Covid 19, nabavka vakcina, PCR testova, respiratora i maski potpuno je ogolila nefunkcionalnost bh. sistema i korupciju koja je odavno postala svakodnevnica našeg društva.
Tako su PCR testovi u Fedraciji BiH kupovani ili donirani po cijenama od 1,43 KM do 90 KM po testu, dok je cijena PCR testa u Republici Srpskoj iznosila od 0, 78 KM, a Institut za javno zdravstvo ih je plaćao od 30 do 80 KM!
I vakcine različitih proizvođača su u BiH kupovane i donirane po različitim cijenama – Pfizer od 19,01 KM do 30,32 KM po dozi, a AstraZeneca od 1,96 KM do 7,1 KM po dozi.
Slikovit primjer je i slučaj doniranih vakciina iz Srbije. Naime Srbija je donirala BiH 10.000 vakcina AstraZeneca vrijednosti 3,91 po vakcini, a za iste vakcine je prilikom kupovine iz federalnog budžeta izdvojeno 7,128 KM po dozi!
Do ovih podataka došlo je istraživanje “Put medicinske i sanitetske opreme i vakcina u BiH tokom Covid-19 pandemije” koje je provelo udruženje građana “Stop mobbing” iz Trebinja i udruženje za razvoj društva “Kap” iz Sarajeva u periodu decembar 2021- mart 2022. godine.
Kao još jedan problem koji je primijećen tokom istraživanja jeste i izdvajanje 12,9 miliona dolara za nabavku vakcina na nivou BiH.
Naime Ugovor sa COVAX-om BiH je potpisala 18. 9. 2020. godine, a njim je precizirana isporuka milion i 232 hiljade doza vakcina, u vrijednosti 12.997.600 američkih dolara. Kompletan iznos uplaćen je 18. decembra 2020. godine, od čega je do oktobra 2021. BiH isporučeno manje od jedna trećine vakcina – 332.640 doza.
“U međuvremmenu, BiH je većinu vakcina dobila putem donacija iz različitih zemalja i organizacija. Više od 700.000 vakcina u BiH čeka na sigurno uništavanje zbog isteklog roka trajanja. Skupocjeno uništavanje vakcina u trećim zemljama, finansira se iz javnih institucija u BiH”, kaže za BUKU Anica Ramić, predsjednica udruženja Stop mobbing dodajući da iako je riječ o prikupljanju podataka od javnog značaja i iz javnog budžeta, prilikom prikupljanja odgovora susretali su se sa ignorisanjem iz javnih institucija i ustanova u Federaciji u preko 50 posto slučajeva, dok je taj procenat u Republici Srpskoj veći od 90%!
Napominje i da je istraživanje pokazalo različite indikatore koji upućuju na nepravilnosti u javnim nabavkama a neki od njih su da su donacije često knjižene mnogo skuplje od cijena u javnim nabavkama i obratno, zastupljene su tri različite cijene nabavke kiseonika u tri bolnice, primjetne su različite cijene doniranih i kupljenih vakcina, testova i slično.
“Tako je npr. Zavod zdravstvenog osiguranja KS dvije stavke “transportni medij” 2.000 komada i 6.000 komada, kupio preko UNDP-a po različitim cijenama istom Odlukom od 19.03.2021.u visini od 1,85 KM po komadu i 3.5 KM po komadu“, rekla je Ramić.
Istraživanje je pokazalo izuzetan nedostatak komunikacije, netransparentnost, ali i prikrivanje informacija.
Predstavnica udruženja, Kap Merima Spahić posebno izražava zabrinutost odgovorom iz Federalnog ministarstva koje je navelo da ne može učestvovati u istraživanju jer “nema bazu podataka o izdatim rješenjima za uvoz lijekova i medicinskih sredstava iz humanitarne pomoći”.
Ovo je, kaže, nevjerovatno, jer Član 85 Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH jasno definiše da su entitetska ministarstva zdravstva dužna da vode registar: “Ko vodi bazu podataka, ko kontroliše skladištenje i kvalitet lijekova, nismo uspjeli doznati“.
Poražavajuće je I što četiri najveća Univerzitetska klinička centra u BiH- Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banja Luka, nisu bili transparentni u svrhu ovog istraživanja i nisu dostavili ispunjen upitnik o donacijama i javnim nabavkama tokom pandemije 2020. i 2021. godine.
“Iako su javne nabavke i donacije tokom pandemije bile višemilionske, pacijenti u kliničkim centrima su se žalili da ipak sve moraju sami da kupuju I da u bolnici ne dobiju ništa što im je potrebno za liječenje.
Takođe, građani su često, zbog nemogućnosti dobijanja zdravstvenih usluga u javnim zdravstvenim ustanovama, dodatno plaćali usluge u privatnim zdravstvenim ustanovama”, zaključuju Spahić i Ramić.
Navedimo na kraju i informacije do kojih je došlo istraživanje a tiče se donacija i kreditnih zaduženja tokom pandemije, ali i budžetskih izdvajanja.
Tako su došli do podatka da je BiH je ukupno donirano i kupljeno 3,6 miliona vakcina različitih proizvođača. Međutim, nije poznat konačan broj neutrošenih vakcina kojima je istekao rok trajanja.
Što se tiče budžetska izdvajanja Vijeća ministara BiH za borbu protiv pandemije (2020.) je izdvojeno 40.000.000 KM. Nadalje Vijeće ministara BiH je iz budžeta BiH za borbu protiv pandemije (25.3.2021.) izdvojilo 21.684.000 KM.
Kada je riječ o donacijama- grantovima Vijeću ministara BiH (2020-2021.) situacija je sljedeća:
Donacije u opremi, medicinskim sredstvima i vakcinama Vijeću ministara BiH izgledaju ovako:
