Edin Mulahasanović, generalni direktor Fabrike duhana Sarajevo: Svijest parlamentaraca na ispitu

– Ne možete biti konkurentni ako kilogram vašeg duhana košta 120 KM, a to isto ili slično možete kupiti za 20 ili 30 KM, kazao je Mulahasanović u razgovoru za Oslobođenje.

(PIŠE: Minela PAMUK)

• Fabrika duhana Sarajevo je, zajedno sa ostalim duhanskim kompanijama u BiH, uputila poziv svim institucijama u BiH da reaguju na suzbijanju crnog tržišta. Jeste li, i od koga, dobili odgovor, šta je urađeno po tom pitanju?
– Od vrlo malo tih institucija kojima smo se obratili, a obratili smo se sigurno na 12-15 adresa, dobili smo bilo kakav povratni odgovor. Iz nekoliko institucija smo, zbog preklapanja nadležnosti, dobili odgovore da nisu oni nadležni već neki drugi, međutim, jedini konkretan potez je napravila Federalna uprava za inspekcijske poslove u saradnji sa Federalnom policijom u smislu kontrola mjesta gdje se vrši  nelegalna prodaja, uglavnom su to zelene pijace, gdje su izvršili nekoliko akcija oduzimanja robe. Mi smo u svakom slučaju zadovoljni bilo kakvom akcijom, ali količine koje su oduzete u tim akcijama su zaista simbolične.

Zamrzavanje akciza

• Možemo li reći da je reakcija Uprave za indirektno oporezivanje izostala?
– Jeste. Od njih nismo imali nikakvih aktivnosti. Nismo dobili nikakav odgovor ni od njih, niti od bilo koje druge institucije da će nešto uraditi. Međutim, izdaju saopštenja kako kontinuirano rade na sprečavanju nelegalnog tržišta, a u praksi je to sad za sad nedovoljno.

• Od 2013. godine, od kada se bilježi znatno povećanje akciza, nelegalno tržište je počelo cvjetati. Koliki su gubici FDS-a u ovom periodu?
– Povećanje akciza je počelo tačno 1. jula 2009. godine. Donesen je zakon da se na cigarete svake godine vrši povećanje akciza u iznosu od 0,15 KM minimalno po jednoj paklici, još kad se na to doda PDV, znači minimalno povećanje maloprodajnih cijena je 0,40 KM. Što se tiče rezanih duhana, oni su do 1. augusta 2014. bili oporezovani po stopi 42 posto od maloprodajne cijene plus PDV, i to je po nama bila vrlo realna poreska stopa zato što je rezani duhan svugdje u Evropi oporezovan po znatno nižim cijenama od cigareta kao gotovog proizvoda, zbog toga što je on alternativa potrošačima koji nemaju platežnu sposobnost da konzumiraju cigarete. Međutim, 1. augusta 2014. sa posljednjom izmjenom Zakona o akcizama vezano za rezane duhane došlo je do drastičnog povećanja akcize na rezane duhane, gdje je sa prosječnih 33,8 KM po kilogramu zajedno sa PDV-om ta stopa podignuta na 97,8 KM, što je impliciralo da se maloprodajna cijena duhana poveća sa 60 na 120 KM u prosjeku. To je ogromno povećanje s obzirom na platežnu moć stanovništva. S druge strane, ono što nama najviše otežava poslovanje je činjenica da se ogromne količine tog duhana prodaju na crnom tržištu sa prosječnom cijenom po kilogramu od 15 do 30 KM. Sama ta činjenica govori da smo u jednom totalno podređenom položaju u odnosu na švercere koji vrše promet tog duhana.

• Legalno tržište značajno je smanjeno, ali gubitke ne trpe samo kompanije nego i država.
– Pravio sam neke analize za period od 1. januara, pa do jučerašnjeg dana (21. 5.) i podaci govore da je u periodu od 1. januara do 21. maja 2014. FDS prodao ukupno 326.300 kilograma rezanog duhana. U istom periodu ove godine prodali smo 28.125 kilograma. To je smanjenje od 92 posto. U istom periodu prošle godine država je po osnovu akciza i PDV-a oprihodovala od FDS-a 11.054.697 KM, a u istom periodu ove godine 2.640.000 KM, znači ona je direktno izgubila 8,5 miliona KM, samo po osnovu akcize i poreza od FDS-a. Ako vam kažem da mi držimo 50 posto legalnog tržišta, na to možete dodati još duplo. Možemo slobodno reći da je u ovom periodu država izgubila najmanje nekih 17 miliona KM samo po osnovu akcize i PDV-a, i to samo za nepuna četiri mjeseca ove godine. S druge strane, to implicira i druge probleme. Recimo maloprodaja i naši distributeri koji su ostali bez prihoda. Oni su po našim procjenama izgubili tačno milion KM tog rabata koji bi im dali da plasiraju naše proizvode. Naravno, to utiče i na poslovanje i profitabilnost FDS-a, samo u ovom segmentu je 90 posto manje posla, plate radnika se moraju korigovati, sa strane ubiranja poreza na plate i ostala davanja vezano za zaposlene i tu je manje, manje je i pratećim industrijama koje nas snabdjevaju pakovanjima. Slobodno možemo reći da je vrlo izvjesno ono što smo mi tvrdili i analizirali nakon ovog povećanja poreza na rezane duhane, a to je da će država direktno ove godine izgubiti oko 200 miliona KM.

• Jedan od vaših zahtjeva je bio da se na dvije godine zamrzne povećanje akciza. Koliko je realno očekivati da se to desi?
– Opet sve zavisi od svijesti parlamentaraca i UIO. Ovo je osmo poskupljenje cigareta od početka primjene novog zakona iz jula 2009. godine i maloprodajne cijene su već postigle tako visok nivo da su za veliki broj potrošača u BiH neprihvatljive, a s druge strane imamo ogromno crno tržište tako da se potrošači u želji da dođu do proizvoda sve više okreću crnom tržištu, a s druge strane industrija trpi velike posljedice jer je legalno tržište duhana za ovaj period od šest godina palo za 45 posto, sa nekih 11.500 tona prošla godina je završila sa 6.200 tona. Nije 45 posto potrošača prestalo pušiti nego su našli alternativne načine za snabdjevanje.

• Postoji li način da vratite te potrošače?
– U ovoj situaciji zaista teško. Ono što nama kao kompaniji daje optimizam je da smo u segmentu cigareta zadržali svoj tržišni udio u odnosu na prošlu godinu, čak ga nešto neznatno i povećali. Dakle, tamo gdje mi možemo ući u zdravu konkurenciju tu imamo šanse, međutim, apsolutno je nemoguće biti konkurentan, bez obzira na kvalitet naših proizvoda i sve ono što naši potrošači cijene, ako kilogram našeg duhana košta 120 KM, a to isto ili slično možete kupiti za 20 ili 30 KM.

Upitan kvalitet

• Provedena su neka istraživanja na uzorcima duhana sa pijace koja su pokazala kako je veoma štetan i nezdrav po potrošače.
– To je još jedna stvar koja je osim ovog ekonomskog dijela interesantna i za državu i za nas kao kompaniju. Stalno ističem da je kvalitet tih duhana zaista vrlo upitan. Prije svega ne zna se njihovo porijeklo, mjesto i način proizvodnje. Hemijske analize koje su rađene u akreditiranom laboratoriju u Hamburgu pokazale su da su ti uzorci duhana opasni po zdravlje. Postoji jedna antipušačka kampanja u svijetu, u smislu da pušenje nije zdravo, međutim ovo što je ta laboratorija otkrila spada u domen toga da ljudi koji konzumiraju te proizvode trebaju, prije odluke da to rade, da se zapitaju koliko je to opasno po njihovo zdravlje pogotovo što se tu radi o izuzetno štetnim i kancerogenim materijama, sadržajima teških metala. Svi znamo kako su otrovni metali arsen, kalijum, nikl i ostali teški metali, a to je sve zbog toga što duhani koji se stavljaju u promet nisu kontrolisani ni tretirani, bukvalno su to duhani koji direktno s njive idu na tržište. Dakle, nisu prošli ni primarnu tehnološku obradu u preduzećima koja se bave otkupom duhana niti industrijsku obradu koja se vrši u fabrikama duhana, tako da je sasvim normalno da ti ostaci teških metala i pesticida koji su nađeni su posljedica upravo toga.

• Imamo li u BiH akreditovanih laboratorija za kontrolu duhana?
– Nažalost nemamo. Mi smo se, kao kompanija, dugi niz godina borili da država dobije akreditovanu laboratoriju. U okviru svoje kompanije imamo laboratoriju koja je vrhunski opremljena, ali ona služi za naše potrebe i analize. Čak smo bili spremni da ustupimo državi tu laboratoriju jer je u njoj specifična oprema isključivo za duhansku industriju, međutim, nikad nije bilo iskrene želje od države da se jedna takva laboratorija uspostavi, prije svega zbog interesa potrošača. Laboratoriji i postoje da bi se proizvodi kontrolisali u smislu kvaliteta i da bi se potrošačima moglo garantovati da je ono što kupuju ispravno i laboratorijski provjereno. Doduše, postoji laboratorija u Mostaru koja vrši neke analize, međutim ona nije ni kadrovski ni tehnički opremljena da bi vršila sve analize koje su potrebne. S druge strane, s obzirom na količinu proizvoda koji se stave na tržište i na zakonsku regulativu po kojoj su svi uvoznici, pa i domaći proizvođači, obavezni da vrše u određenim vremenskim periodima analize, ta laboratorija bi bila i ekonomski isplativa. Imamo slučaj kada izvozimo naše proizvode naprimjer u Srbiju, Crnu Goru i druge zemlje, da smo obavezni svaku pošiljku naših proizvoda dati njihovim akreditovanim laboratorijama i za to plaćamo određeni iznos.