Od bosanskohercegovačke izbjeglice do svjetskog naučnika i izumitelja – tako bi se najkraće mogao opisati put Edhema Čustovića, uspješnog Bosanca i Hercegovca sa australskom adresom.
U izbjeglištvu iz rodne Tuzle Čustović je prvo stigao do Švicarske, a onda i Melbourna, gdje sada predaje kao profesor elektronike i elektrotehnike na prestižnom univerzitetu La Trobe. No, to nije sve. Iza tridesetdvogodišnjeg Bosanca je nekoliko izuma. Takozvani “Countakick”, pojas koji je izumio, trebalo bi da smanji broj mrtvorođene djece tako što detektuje pokrete nerođenih beba. I “Tiger 3”, visokofrekventni radar koji detektuje pokrete u svemiru, njegov je izum. Predsjednik je Instituta elektrotehnike i elektronike u Viktoriji.
Čustović je osnovao i BH Futures Foundation kojom stipendira studente iz Bosne i Hercegovine. Uskoro u rodnoj zemlji osniva laboratorij, pomoću kojeg bosanskohercegovačke studente želi uključiti u najsavremenije naučne tokove. U martu 2017. u Bosni i Hercegovini boravi kao dopredsjedavajući Konferencije medicinskog i biološkog inžinjeringa, koja se održava u Sarajevu od 16. do 18. u mjesecu.
Sa Čustovićem je o svemu razgovarala Aida Hadžimusić.
“Put od izbjeglice do naučnika svjetskog glasa nije bio jednostavan. Napuštanje BiH bilo je traumatično. Prvo smo bili u izbjeglištvu u Švicarskoj, svi u jednoj sobi. Roditeljima je bilo teško, jer nisu imali posao. Brat i ja smo se snašli, učili smo jezik. Napustili smo Švicarsku tražeći bolje prilike i tako smo završili u Australiji. Sada sam tu kao profesor na Univerzitetu La Trobe“, rekao je Čustović.
Čustović je govorio i o svojim najznačajnijim inovacijama – “Countakick” i “Tiger 3”:
“Countakick” je jedan senzor; to su mikrofoni koji mjere zvukove koji se događaju u stomaku tokom trudnoće. Te podatke možete koristiti da detektujete pokrete beba. Tako zaključujemo koliko je aktivna beba, a onda te podatke šaljemo stručnjacima koji odlučuju o tome da li je potrebna neka intervencija, ili je trudnoća sasvim normalna.
“‘Tiger 3’ je visokofrekventni radar koji mjeri pokrete u svemiru. On je napravljen 2010. godine i već funkcionira nekoliko godina. Prikupljamo podatke i pratimo utjecaje sunca na zemaljsku kuglu. Primamo razne energije i talase koji utječu na Zemlju. Solarne baklje, na primjer, mogu biti veoma štetne. Imamo magnetska polja koja nas štite od tih zračenja. Sjeverni i Južni pol nisu pokriveni tim poljima i tu dolazi do sukoba energija koje se kreću prirodno. Zato avioni ne lete preko polova…“, kazao nam je.
Čustović je pričao i o budućim inovacijama.
“Tražimo rješenje za parazite koji mogu biti problem stanovništvu Afrike ili australskim Aboridžanima. Problem je sa stanovnicima koji imaju izazove sa parazitima koji se nalaze pod kožom. Nekada ljudi od takvih parazita mogu oslijepiti. Odlučili smo napraviti uređaj koji koristi mobitel i da tako omogućimo stanovništu da iskoristi svoju mobilnu aplikaciju, slika komada kože, te tako detektuje te parazite. Interesantan je podatak koji govori o tome da većina ljudi u Africi koristi mobilne telefone, iako nemaju ni čistu vodu. Zdravstveni sistem nije razvijen i upravo je ovo nešto što možemo ponuditi kroz savremene tehnologije“, naveo je.
Ovo sve će se uraditi u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, pojasnio je Čustović.
Iako je Edhem Čustović napustio Bosnu i Hercegovinu prije više od dvije decenije, no BiH nikada nije otišla iz njega. On danas stipendira studente iz Bosne i Hercegovine, pomoću organizacije Bosnia and Hercegovina Futures Foundation, koju je osnovao sa svojim bratom.
“Smatram da su mladi najveća budućnost države BiH. Njima nije potrebna samo moralna, nego i finansijska pomoć. Prije dvije godine sam odlučio da osnujem tu organizaciju, kako bismo im pružili priliku da studiraju i stekno radno iskustvo. Ako budu iskusni, mogu doći i raditi sa mojom ekipom u Melbournu. Možemo im ponuditi internacionalno iskustvo koje je ključno za mlade ljude iz BiH. Ono čini bogatiji život. Dosta ljudi u BiH je izgubilo nadu. Predali su se rano, pasivni su. Nisu iskoristili sve prilike koje im se pružaju, kao što je volontiranje. Tako mogu steći znanje koje ne bi mogli na univerzitetu. Ako studenti ne iskoriste talenat, postaju dio mase, mase koja se ne zapošljava i ne traži nove prilike. Nisu dovoljno gladni za uspjehom. Previše je studenata kojima nije potrebno da se bore da bi izašli na tržište i našli posao. U Australiji studenti imaju nekoliko poslova tokom studija. Često ćete čuti roditelje koji će reći da im je neprihvatljivo da im sin ili kćerka koji studiraju medicinu rade u kafiću. U Australiji nije tako“, kazao je.
No, studenti u BiH su veoma talentovani, misli Čustović.
“Moji studenti iz Australije su oduševljeni talentom studenata iz BiH. Zaključili su kako su studenti iz BiH mnogo talentovaniji nego što su oni“, istakao je.
“Bitno je i da naša dijaspora odigra svoju ulogu i pomogne mladima u BiH. Ja sam samo jedan od mnogih; treba nam masa ljudi koji će mladima u BiH otvoriti nove prilike. Moramo također omogućiti prilike za investitore u BiH, investitore porijeklom iz BiH“, poručio je Čustović.
Za kraj razgovora, Čustović je pojasnio i kakvo laboratoriju otvara u Bosni i Hercegovini.
“To je kopija mog laboratorija u Australiji. To je zapravo kompanija. Lab u Sarajevu će biti na Univerzitetu Burch. Želim studentima i istraživačima u BiH omogućiti da rade na svjetskim projektima, da sarađuju sa međunarodnim univerzitetima i kompanijama. Bit će registrovan u BiH uskoro. Bavit ćemo se i komercijalnim projektima i treningom studenata. Radit ćemo i na vrhunskim svjetskim istraživanjima“, poručio je uspješni Bosanac Edhem Čustović.
