Dženan Đonlagić: Vlast je ‘pojela’ cijeli autoput od Save do Jadranskog mora!

Dženan Đonlagić: Pola budžeta ide na otplatu duga! Vlast je ‘pojela’ cijeli autoput od Save do Jadranskog mora!

Ako se nastavi sa zaduženjem, a čini mi se da hoće, priča će se završiti prodajom preostalih javnih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu Federacije BiH, kao što su BH Telekom te dvije elektroprivrede EP BiH i HzHB, ističe profesor ekonomije i predsjednik Kluba zastupnika DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Dženan Đonlagić u razgovoru za DEPO Portal

 

U svjetlu užarene rasprave oko Nacrta budžeta za 2016. godinu i ogorčenja kulturnih radnika zbog konstantnog rezanja budžetskih sredstva za umjetničke i kulturne djelatnosti, sve su glasnije i osude ekonomskih analitičara zbog spremnosti da se usvoji budžet koji će sa gotovo polovinom sredstava ‘finansirati’ vraćanje kredita i plaćanje dugova.

Konkretno, u Nacrtu budžeta FBiH za 2016. godinu, od ukupnog budžeta od oko 2,5 milijardi KM, čak 1,1 milijarde KM odvaja se za otplatu dugova i kamata.

– U odnosu na 2006. godinu kada je uveden PDV, pa do danas, ukupni javni dug BiH se utrostručio… Ako se pak nastavi sa zaduženjem, a čini mi se da hoće, priča će se završiti prodajom preostalih javnih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu Federacije BiH, kao što su BH Telekom te dvije elektroprivrede EP BiH i HzHB, ističe profesor ekonomije i predsjednik Kluba zastupnika DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Dženan Đonlagić u razgovoru za DEPO Portal.

On pojašnjava i da je Federacija BiH samo za godinu dana, u 2014. u odnosu na 2013., zabilježila povećanje zaduženosti za 1,08 milijardi KM, a od sadašnjih 11,69 milijardi KM, Federacija BiH je dužna 6,36 milijardi maraka.

– Da narodski pojednostavim, Federacija BiH je danas dužna koliko ukupno košta izgradnja autoceste na koridoru Vc tj. vlast od 1995. godine do danas je „pojela“ cijeli autoput od Save do Jadranskog mora!, tvrdi Đonlagić i naglašava da se hitno treba odustati od novih kreditnih zaduženja.

Tim prije što, kako tvrdi, podaci koji se saopštavaju javnosti uopšte nisu tačni i da je dug naše države daleko veći od onoga koji se prezentuje.

Podsjećamo, prema posljednjim podacima koji je javnosti prezentovao državni ministar finansija Vjekoslav Bevanda, dug BiH dosegnuo je 11,69 milijardi maraka ili, prema nekim procjenama, 3000 KM po glavi svakog stanovnika, odnosno 40 posto BDP-a. Prema kriterijima međunarodnih finansijskih institucija to nas svrstava među umjereno zadužene zemlje. Također, kada pogledamo ostale zemlje u regionu, posebno susjednu Hrvatsku, BiH je i dalje daleko manje zadužena, što vlastima u BiH očito daje alibi za nova zaduženja.

– Međutim, u ovaj iznos nisu uračunate obaveze po osnovu restitucije, koja je segment u strukturi unutrašnjeg javnog duga. Stvara se pogrešna percepcija oko iznošenja teze da je BiH umjereno zadužena zemlja. BiH je već sada u opasnoj ekonomskoj zoni strukture svoga duga. Poređenja sa drugim zemljama su irelevantna jer je činjenica da ekonomija naše zemlje godinama bilježi vrlo skroman ekonomski rast koji ne prelazi 2% na godišnjem nivou. To je pokazatelj da je ekonomska politika pogrešna i nastavlja se na način da se izvještaji o sprovedbi reformske agende podnose međunarodnim faktorima, a ne građanima Bosne i Hercegovine, na koje će i EU i MMF vjerovatno dati pozitivne ocjene, a kao nagrada će doći ponuda za nove kredite koje će vraćati sadašnja i nekoliko budućih generacija, kategoričan je Đonlagić.

No, kako se zaduživanje BiH u skoroj budućnosti sigurno neće okončati, postavlja se pitanje gdje je kritična granica do koje država smije ići. Đonlagić smatra da je ta granica već dostignuta “samim time u koju svrhu smo se do sada zaduživali“.

– Muka mi je slušati kako iz vlade govore da nismo prezaduženi, dok se javni dug u posljednjoj deceniji udvostručio. Problem je u tome da javni dug raste uz najveću stopu nezaposlenosti u Evropi (27,5% u 2014.), uz najskromniji ekonomski rast (jedva 2% na godišnjem nivou), te svake godine 7 milijardi KM deficita u razmjeni sa svijetom. BiH očajnički treba povećanje minimalne plate (riješiti zakonom), povećanje penzija, godišnju stopu ekonomskog rasta od preko 5%, jer će to povećati plate i penzije i smanjiti nezaposlenost. Ko govori o ovome? Nemojte da se bojimo EU, MMF, WB! U redu, trebamo sarađivati, ali moj narod, koji je na svakom pedlju ove zemlje, ima pravo na bolji život od ovoga što smo imali zadnjih 20 godina. Međutim, nastavlja se trend domaćeg i međunarodnog zaduživanja, što će zemlju srednjoročno, sa ovim makroekonomskim indikatorima, odvesti u dužničko ropstvo! Trenutno, ovo je ekonomija koja ubija!, upozorava u razgovoru za DEPO Portal profesor Dženan Đonlagić.

 

Vlastiti novac umjesto kredita MMF-a

Zastupnici DF-a nedavno su su u Parlamentu FBiH pokrenuli pitanje višemilionskih oročenih sredstava koje velike državne kompanije, poput BH Telecoma i Elektroprivrede BiH, imaju na ručunima kod komercijalnih banaka, te zatražili od federalne vlade da obznani te podatke. Prema nepotvrđenim informacijama, riječ je o više od 700 miliona KM državnih kompanija koji se nalaze deponovani na računima kod komercijalnih banaka u Federaciji, dok istovremeno federalna vlada najavljuje podizanje 200 miliona KM komercijalnih kredita, kako bi pokrila deficit u budžetu FBiH. – Činjenica je da određena javna preduzeća sa većinskim državnim kapitalom drže oročena sredstva kod komercijalnih banaka, ali u kojem tačnom iznosu vidjećemo ako dobijemo dogovor za zastupničko pitanje, kaže Dženan Đonlagić i naglašava da je ovdje važno ispitati i da li domaća javna preduzeća drže dio depozita kod domaćih banaka i kod jedine državne komercijalne banke u Federaciji BiH – Union banke, ili pak veći dio depozita drže kod komercijalnih banaka sa većinskim stranim kapitalom?! Ako se tvrdnja opozicije pokaže tačnom, postavlja se pitanje šta se sve s tim novcem može učiniti i da li se njime može i treba pokrivati deficit u federalnom  budžetu umjesto što se Vlada FBiH iznova zadužuje kod Svjetske banke i MMF-a? – Taj novac se ne treba koristiti za pokriće deficita, nego za pokretanje javnih investicija u domaćoj privredi. Danas u budžetu FBiH mizernih 0,28% su kapitalni transferi, dok istovremeno imamo trend pada javnih prihoda iz segmenta učešća u dividendama i dobiti javnih preduzeća. Ovo dokazuje da koncept depolitizacije javnih preduzeća i državne uprave, koji DF kontinuirano zagovara kao zaokret u načinu vladanja i koji nažalost nije uveden u radu federalne vlade (HDZ BiH i SDA to nisu prihvatili i počelo je preglasavanje), je inicijalni „lijek“ za početak preporoda domaće ekonomije. Ne bude li obavezni javni konkurs za najsposobnije, a ne najpodobnije, i dolazak najsposobnijih na najodgovornija mjesta, mi ćemo nastaviti da tonemo i od reformi neće biti ništa, Zaključuje Đonlagić.

 

 

(DEPO PORTAL/aa)