Dvostruki trgovinski aršini EU prema BiH

Domaće vlasti, sudeći prema izjavama nekih od dužnosnika, odlučne su da ne podlegu pritiscma Evropske unije u vezi sa povlaštenim trgovinskim režimom za Hrvatsku.

Piše: Borivoje SIMIĆ
indikator.ba

Neprimjeren, pomalo neokolonijalistčki pristup Evropske unije stavio je na veliku kušnju našu zemlju, koja je u odnosima sa evropskom zajednicom država, a gdje je ostala usamljena kao jedina bez kandidatskog statusa, dobila još jednu prijepornu tačku.
Evropska komisija zaprijetila je trgovinskim sankcijama našoj zemlji od kraja iduće godine i time ulitmativno jasno dala do znanja šta očekuje od bosaskohercegovačkih vlasti.
Raduje da u BiH, u kojoj o bilo kojem pitanju obično prevladaju razmimoilaženja, postoji jedinstven stav da neće pristati na ovu ucjenu i tako najmlađoj članici Evropske unije omogućiti da i dalje koristi povlastice zone slobodne trgovine CEFTA nauštrb bosanskohercegovačke ekonomije.
Evropska unija je slične zahtjeve ispostavila i susjednoj Srbiji koja je popustila u slučaju zahtjeva za carinsko opterećenje cigareta, čime se rovinjskoj Tvornici duhana omogućava olakšan nastup na tamošnjem tržištu.
S ozbirom na to, EU sasvim sigurno očekuje da će metodom pritiska i našu zemlju disciplinirati.
Posljedice ulaska Hrvatske u Evropsku uniju su više nego očigledne. Hrvatski izvoz je u padu i naš zapadni susjed izgubio je status vodeće zemlje izvoznice u BiH.
Na drugoj strani, bosanskohercegovački izvoz u ovu zemlju trpi zbog nespunjavanja evropskih standarda, a što se prije svega odnosi na poljoprivredu prozvodnju, odnosno mliječnu industriju. Onemogućeni da plasiraju svoje proizvode u Hrvatsku, naši mljekari pronašli su alterativna tržišta, uglavnom u Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu.
To su direktne posljedice promijenjenih okolnosti zbog kojih od 1. jula prošle godine trpimo i mi i Hrvatska.
Ali, dok na jedoj strani ima priliku koristiti prednosti evrpskog tržišta sa 300 mliona potrošača, Hrvatskoj se pod patronatom Brisela nastoji omogućiti da uživa sve blagodeti bescarinskog pristupa tržištu u BiH iz kojeg je pridruživanjem Evropskoj uniji formalno istupila. Na sceni su dvostruki trgovinski aršini.
Evropska unija na ovaj način ne promovira principjelnu politku, nego zaštitom svoje novoprimljene članice nameće pravo jačega.
U ovakvoj borbi već je u startu jasno ko je gubitnik.
Našoj zemlji i njenoj ekonomiji u slučaju da poklekne pred pritiskom ili da joj zbog neposlušnosti budu nametute sankcije ne piše se dobro.
Trgovinske sankcije jako bi pogodile BiH, posebno izvoznike jer oko dvije trećine izvoza plasiramo u zemlje EU, prije svega Njemačku, Italiju, Austriju i Sloveniju.
Na drugoj strani, popuštanjem pritisku EU izgubili bismo priliku da našoj privredi olakšamo situaciju kroz supstituciju uvoza i poboljšamo položaj vlastitih proizvođača.
Dok EU pristup vlastitom tržištu ograničava namećući kvote za uvoz ribe, vina, šećera, od nas se očigledno očekuje da budemo samo uvoznička zemlja.