Dugovanja državnih institucija odvela kompanije na stup srama

Nedavna objava liste dužnika PDV-a u BiH uzrokovala je veliki interes javnosti, iako još nije poznato, je li rezultirala pojačanom naplatom dugovanja, što je bio jedan od ciljeva njene objave. No, ono što je uočeno kao problem po njenoj objavi je i to da se na listi nalazi veći broj kompanija koje upravo od državnog sektora nisu mogle naplatiti dugovanja u propisanom roku što ih je i dovelo u nemogućnost plaćanja PDV-a.

Firme sa kojima smo razgovarali kažu da je jedan od razloga zašto nisu uspjeli platiti PDV upravo dugovanja državnih firmi prema njima. Iako je plaćanje trebalo obaviti u roku 30 dana to se rijetko kada događa tako da na naplatu svojih potraživanja čekaju dosta dugo. Zbog toga bi, smatraju, državu trebalo staviti na stup srama jer je ona jedna od uzročnika ovih problema.

Miroljub Jurić, direktor firme SM 99 d.o.o. Kotor Varoš, čija firma se nalazi na listi poreznih dužnika, kaže da ima velika potraživanja od kupaca od nekih 500.000 KM, a da se 70% od tih dužnika financiraju iz proračuna.

Slično iskustvo ima i firma ERDI iz Zavidovića sa dugom od 39,501.17KM. Oko 85.000 KM potraživanja ne može da naplati od općina i kantona.

Adil Merdić, direktor firme Erdi d.o.o. iz Zavidovića navodi sa ima oko 40.000-50.000KM završenog posla, ali ne smije izdati račun da ne stvara obavezu za uplatu PDV-a. ”Čekam da netko od proračunskih institucija uplati, te ću onda izdavati račune, da naplatim svoje usluge.Teška je situacija jer naplata teško ide”, kaže on.

Enver Buza, v.d. direktor Geodetskog zavoda BiH, kaže da se Geodetski zavod nije platio PDV zato što ih  država, kršenjem Ustava i tri zakona vezana za geodetsku djelatnost, spriječava da dođu do dohotka kako bi mogli platiti PDV. ”Država je neke spriječila da dođu do dohotka da bi platitli PDV-a , a drugima je pak omogućila da naprave ogromne dugove”, kaže on.

Problem je, također, ističu u kompanijama sa kojima smo razgovarali, da svi kasne sa plaćanjem, a od nadležnih institucija nitko nema razumjevanja za privrednike.

Zamjerka kompanijama je bila i to da neki od njih kasne sa plaćanjem PDV-a 10-tak dana, a nalaze se na listi zajedno sa onima koji imaju dosta veća dugovanja te smatraju da to nije fer.

Duljko Hasić, ekonomski stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže da je da neshvatljivo da i državne institucije, agencije, poduzeća generiraju dug po osnovu PDV-a.

”To stvara doista jednu  tešku sliku poslovne situacije u BiH. Stanje kronične nelikvidnosti, kakvo je stvoreno u ekonomiji BiH, prouzrokovano je upravo ovim neplaćenjem potraživanja od državnih poduzeća, institucija”, navodi Hasić.

Osim obveza koji proističu iz zakona potrebno je navodi, hitno početi razmišljati o uvođenju mehanizma poravnanja odnosno mulitrateralne kompezacije koja bi u jednom dijelu riješila ove probleme.

Vezano za objavljenu listi i naplatu PDV-a kaže da tu postoji nekoliko spornih pitanja,a jedno je zbog čega je dozvoljeno da pojedini pravni subjekti tako vremenski dugo razdoblje duguju UIO poreze te zbog čega to rade državne institucije i poduzeća koja su tu da provode zakon.

Podsjetimo i to da je pored javne objave dužnika novi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupku neizravnog oporezivanja, koji je nedavno stupio na snagu naknadni teret prinude smanjen s 10 na pet posto, a zatezna kamata s 0,06 na 0,04 posto svakog dana zakašnjenja.

UNO je ovaj prijedlog, smanjenja naknadnog tereta prinude i zateznih kamata, uradila kako bi izašla u susret poslovnoj zajednici u Bosni i Hercegovini, koja se trenutno susreće sa velikim problemom nelikvidnosti.

Od početka primjene Zakona o PDV-u u BiH, dakle od 1. siječnja 2006. godine pa zaključno s 2013. godinom, dug po osnovu prijavljenog, a neuplaćenog PDV-a, s teretom naknadne prinude iznosio je 789 milijuna KM.

Od ukupnog iznosa dugovanja do 17. studenog je bilo naplaćeno 520 milijuna KM, tako da trenutna dugovanja iznose 269 milijuna KM i to duguje 9.089 obveznika iz BiH. Ova trenutna dugovanja su u daljnjem postupku prinudne naplate. Postotak naplate duga iznosi 65 posto.

ekapija