Dug za PDV je 236 miliona maraka

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH jedna je od institucija koje se, izgleda, uspješno nose s globalnom ekonomskom krizom. Iako su svi parametri negativni, UIO uspijeva održati priliv prihoda na nivou prethodnih godina.

Miro Džakula, direktor ove institucije, ima težak zadatak. Održati, pa i povećati prihode, natjerati drznike da plate šta duguju državi, oduprijeti se političkim pritiscima koje očigledno trpi, odgovoriti na brojna pitanja i kad mu zakon brani da o tome govori…

Polako i strpljivo

Džakula se, izgleda, dobro snalazi. Osim što uživa podršku nove parlamentarne većine, ima i jaku podršku većine uposlenika u UIO. Problem mu prave politički eksponenti u ovoj instituciji. Ipak, polako, ali sigurno, on ih ili tjera da svoj posao rade po zakonu ili ih demontira.

Rezime protekle godine – šta su uspjesi, a šta neuspjesi?

– Osnovni ciljevi koji uvijek stoje pred Upravom za neizravno oporezivanje su pružanje kvalitetnih usluga poreznim obveznicima i prikupljanje svih prihoda po osnovi neizravnih poreza. U 2012. godini pokrenuli smo puno pozitivnih procesa u kojima će naši obveznici prepoznati mogućnost lakšeg i jednostavnijeg ispunjavanja svojih obveza.

S druge strane, u još jednoj godini ekonomske krize, smanjenja bruto društvenog proizvoda (GDP) i ukupne gospodarske aktivnosti, te strmoglavog pada stranih investicija, Uprava je i ove godine svim korisnicima, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, osigurala oko pet milijardi KM neto prihoda. Također, prvi put od uspostave Uprave urađena je poslovna strategija za period 2012-2016. godina, kroz netom završen “Twinning” projekt.

Pripremili smo novi Zakon o carinskoj politici koji je sada potpuno usklađen s propisima EU, urađeni su i podzakonski akti, pripremljene dodatne pojednostavljene carinske procedure. Nadogradili smo informatički sustav ALICE koji prati PDV u smislu uvođenja elektronskog podnošenja PDV prijava.

A neuspjesi?

– Iako nismo jedini krivci jer nam treba podrška drugih, Uprava se ipak nije dovoljno brzo transformirala u jednu modernu carinsku i poreznu administraciju.

Koliki su dugovi za PDV i ko su najveći dužnici?

– Od početka primjene Zakona o PDV-u u BiH, dakle od 1. siječnja 2006. godine pa zaključno sa 2012. godinom, dug po osnovi prijavljenog, a neuplaćenog PDV-a iznosio je 599 milijuna KM. Na to se automatski obračunava i naknadni teret prisile u iznosu od 10 posto, što iznosi dodatnih 59 milijuna KM.

Od ukupnog iznosa dugovanja i naknadnog tereta prisile do danas je naplaćeno 422 milijuna KM, tako da trenutna dugovanja iznose 236 milijuna KM i to duguje 8.325 obveznika iz BiH.

Šta se radi da dug bude smanjen?

– Trenutna dugovanja su u daljnjem postupku prisilne naplate i koriste se svi zakonski mehanizmi da naplati svaka marka duga.

Dosadašnji postotak naplate duga iznosi 64 posto. Od početka primjene Zakona o PDV-u, dakle od 2006. godine do danas, samo po osnovi PDV-a naplaćeno je oko 23 milijarde KM neto prihoda. Budući da u istom periodu nenaplaćeni dug po osnovu PDV-a prijavljenog u PDV prijavama iznosi već spomenutih 236 milijuna KM, ispada da trenutni dug po osnovi PDV-a predstavlja samo jedan posto ukupno naplaćenih neto prihoda od PDV-a.

Kroz period 2006-2012. godina Uprava za neizravno oporezivanje ukupno je obračunala 46 milijuna KM zateznih kamata, a do danas je naplaćeno 35 milijuna KM zateznih kamata, koje iznose 0,06 posto na osnovni dug svakog dana zakašnjenja.

Političke strukture

U kojoj mjeri ste Uprava i Vi, kao njen direktor, izloženi političkim pritiscima? Znam za nastojanja čelnika iz SDA, ali i Narodne stranke Radom za boljitak da se “disciplinirate”?

– Uprava za neizravno oporezivanje najvažnija je institucija kada je u pitanju fiskalna stabilnost BiH.

Od prihoda od neizravnih poreza u najvećoj mjeri se financiraju proračuni na svim razinama: državni, entitetski, županijski i općinski. Imajući to u vidu, sasvim je logično da će ova institucija uvijek biti predmet interesa određenih političkih struktura, kao i raznih interesnih skupina i grupacija.

Svoj dosadašnji radni vijek proveo sam radeći u gospodarstvu i različitim službama za nadzor poslovanja poreznih obveznika, a to profesionalno iskustvo daje mi mnoge metode da isključivo profesionalno pristupam svim izazovima.

Dok sam ja na čelu ove institucije, sasvim odgovorno ističem da će se poštovati isključivo zakonska legislativa koja prati rad Uprave.

Kad već spominjemo ove stranke, “Dnevni avaz” kontinuirano izvještava o milionskim dugovima na ime PDV-a firmi koje su napravili Lijanovići. Šta nam možete reći o tome?

– Neplaćanje poreznih obveza je kazneno djelo prema članku 210. Kaznenog zakona BiH. Za svakog obveznika, koji počini to kazneno djelo Uprava za neizravno oporezivanje pripremi i proslijedi izvješća nadležnom Tužiteljstvu BiH.

To smo uradili i u ovom slučaju, a uradit ćemo i u svakom konkretnom slučaju gdje postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo, potpuno neovisno od imena i prezimena koje stoji iza pravnog subjekta.

Podsjetit ću, Uprava je prema Tužiteljstvu BiH proslijedila više od 750 izvješća o postojanju osnova sumnje da je počinjeno neko od kaznenih djela iz oblasti neizravnih poreza, a procijenjena šteta po proračun BiH je oko 130 milijuna KM.

“Sarajevska pivara” je jedan od najvećih dužnika za PDV. Koliki je tačno dug, kako se on otplaćuje? U kojoj je mjeri dug nastao kao rezultat političkih intervencija i pritisaka SDA na UIO da “Pivara” ne plaća PDV koliko god može?

– O pojedinačnim dugovanjima poreznih obveznika u ovom trenutku ne mogu govoriti. Želim samo istaći da je dug spomenutog obveznika kao i sva postupanja u konkretnom slučaju produkt zatečenog stanja prije mog imenovanja za direktora Uprave.

Dolaskom na čelo Uprave pokrenuo sam inicijativu za potpunu transparentnost u radu institucije. Između ostalog, pripremili smo prijedlog za izmjenu članka 52. Zakona o postupku neizravnog oporezivanja i proslijedili Upravnom odboru na usvajanje.

Upravo bi izmjenom ovog članka bilo omogućeno da budu javno objavljeni svi dužnici po osnovu neizravnih poreza. Smatram da bi to dovelo i do pojačane naplate iz razloga što nikome ne bi bilo u interesu da se nađe na listi dužnika.

Očekujem da će Upravni odbor usvojiti predloženu izmjenu zakonske legislative i proslijediti u daljnju proceduru Vijeću ministara i Parlamentu BiH. Nakon usvajanja i stupanja na snagu izmjene članka 52. Zakona o postupku neizravnog oporezivanja, moći ćemo konkretno pričati o svakom pojedinačnom dugu, potpuno otvoreno i transparentno, za što se i zalažem.

Objava sistematizacije

Koliko je Uprava osposobljena da se nosi s ovim problemima? Sistematizacija koju tražite nikako da prođe na Upravnom odboru. Šta je problem?

– Uprava je pripremila Prijedlog pravilnika o unutarnjoj organizaciji u UIO i dostavila Upravnom odboru, koji je na 124. sjednici održanoj 31. kolovoza dao uvjetnu suglasnost na tekst ovog pravilnika, s tim da se uvjet odnosio samo na smanjenje ukupnog broja izvršitelja na 2.690 zaposlenih.

Uprava je to izvršla i dostavila Upravnom odboru radi davanja suglasnosti za objavu pravilnika u “Službenom glasniku BiH”. Zakonom o sustavu neizravnog oporezivanja definirano je da je direktor odgovoran za izradu i objavu pravilnika, nakon dobijenog odobrenja od Upravnog odbora. Zašto još nije data suglasnost za objavu, odgovor treba potražiti u Upravnom odboru.

Šta tražite novom sistematizacijom?

– Nova sistematizacija je u potpunosti usklađena s modernim poreznim i carinskim administracijama u zemljama članicama Europske unije.

Prvenstveno predviđa radna mjesta i broj izvršitelja koji će pružiti kvalitetniju uslugu svim poreznim obveznicima. Novim pravilnikom smo predvidjeli i zatvaranje određenih obveza koje su Upravi u međuvremenu dane u nadležnost, poput održavanja graničnih prijelaza, uspostave posebne jedinice za europske integracije i sl. Dakle, novom sistematizacijom samo tražimo da budemo što učinkovitiji.

Ukidanje carina

Od 1. januara ukidaju se carine na robu iz Evropske unije. Hoće li to smanjiti priliv sredstava u budžet, pa samim tim i rezultat UIO u narednoj godini?

– Primjena Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s Europskom unijom koja je započela 1. srpnja 2008. rezultirala je smanjenjem prihoda od carina. Tome u prilog govori činjenica da su u 2008. godini prihodi od carina iznosili 650 milijuna KM. U jedanaest mjeseci 2012. prihodi od carina iznose 208 milijuna KM.

S obzirom na to da se od početka 2013. očekuje daljnje ukidanje carina na uvoz proizvoda porijeklom iz EU, značit će to i dodatan gubitak prihoda u narednoj godini.

Ukidanje carina od početka 2013. odnosi se, između ostalog i na: bezolovni motorni benzin, kompresorska ulja za podmazivanje, polovna putnička motorna vozila, određene tekstilne proizvode, neke mliječne proizvode, teleće i juneće meso, određene vrste povrća poput poriluka, rajčice, te voća poput jabuka, krušaka, breskvi, šljiva i dinje. Također, za prženu kavu sa i bez kofeina carina se ukida od početka 2013. godine, naravno ako se radi o proizvodima koji imaju porijeklo iz EU.

Dvije stope PDV-a

Postoje i najave da bi od naredne godine mogle biti uvedene dvije stope PDV-a. Šta mislite o tome i je li Uprava spremna za tako nešto?

– Zakon o porezu na dodanu vrijednost primjenjuje se u BiH od 1. siječnja 2006. Otad pa do danas bilo je na desetine inicijativa za izmjenu Zakona o PDV-u, prvenstveno za izmjenu članka 23. koji tretira stopu poreza na dodanu vrijednost.

Prijedlozi koji su stizali na sjednice Upravnog odbora isključivo su se odnosili na uvođenje niže, tj. diferencirane stope PDV-a, za osnovne životne namirnice, lijekove, knjige i tisak. Upravni odbor do sada je uvijek dao negativno mišljenje na takve prijedloge. Osnovni razlog za to je činjenica da eventualno uvođenje diferencirane, tj. niže stope PDV-a, na određene artikle ne znači da bi ti proizvodi zaista i pojeftinili za iznos umanjenja poreznog opterećenja.

Naravno, Uprava je nadležna isključivo za provođenje svih zakona koji tretiraju neizravne poreze, pa tako i Zakona o PDV-u, i kad bi se odlučilo za uvođenje druge stope PDV-a, Upravi i poreznim obveznicima potrebno je vrijeme prilagodbe. To podrazumijeva izmjenu softverskih rješenja, obuku službenika Uprave i obuku poreznih obveznika.

Podijelio sam 10 otkaza

Koliko je korupcija prisutna u samoj Upravi? Početkom ove godine bili smo svjedoci brojnim akcijama na suzbijanju korupcije unutar UIO, a onda je sve utihnulo. Je li korupcija iskorijenjena iz UIO?

– Od dolaska na čelo Uprave potpisao sam više od 200 rješenja o pokretanju disciplinskih postupaka protiv službenika Uprave za koje je postojala osnova sumnje da su počinili težu ili lakšu povredu službene dužnosti. Pored jedne postojeće, formirane su i tri dodatne disciplinske komisije koje provode disciplinske postupke u svakom pojedinačnom predmetu.

Rezultati su sljedeći: za deset službenika izrečena je mjera prestanka radnog odnosa u Upravi, tri su službenika degradirana na niže radno mjesto, za 49 je izrečena disciplinska mjera umanjenja plaće u određenom vremenskom razdoblju, a ostali predmeti su u postupku rješavanja pred disciplinskim komisijama.

Sve administracije se susreću s problemom korupcije u vlastitim redovima i nemam iluziju da ćemo taj problem iskorijeniti, ali učinit ćemo sve da ga svedemo na najmanju moguću mjeru.

Uprava nije jedina institucija u BiH koja se susreće s ovim problemom i dobro bi bilo da se i druge institucije aktivnije uključe u borbu protiv korupcije.

avaz

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close