Dr. Zilka Spahić-Šiljak: Vjerski službenici u BiH zanemaruju temu seksualnosti

Općenito u BiH govoriti o seksualnosti, o seksu, seksualnom biću i seksualnoj orijentaciji je gotovo pa blasfemija – nešto što stvara nelagodu, te kao odbrambeni mehanizam stvara podsmijeh.

Ljudi se uglavnom šale na taj način ili zaobilaze te teme, ne želeći ozbiljno razgovarati, a seks i seksualnost su veoma ozbiljna tema – istakla je u intervjuu za Agenciju FENA Zilka Spahić-Šiljak, doktorica nauka iz oblasti rodnih studija i prva pokrivena profesorica američkog univerziteta Harvard, u kojem govori i o feminizaciji zanimanja u BiH, referendumu o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj i mogućnostima da bh. društvo postane ravnopravno.

U Sarajevu boravi povodom učešća u diskusiji o temi „Religija i seksualnost, da li smo spremni da raspravljamo o tome?“ koja će biti danas upriličena u okviru drugog dana Međunarodne konferencije „Rod, religije i društvo“.

– Posebno su religija i seksualnost važna tema u ovom periodu kada BiH pokušava da uđe u porodicu Evropske unije, u kojoj se traže primjene određenih standarda. Da li se mi s njima intimno slagali ili ne to je drugo pitanje, ali u sekularnoj državi sa sekularnim zakonima i Ustavom, koji imamo moramo se naviknuti da poštujemo prava manjina – kaže Spahić-Šiljak.

Smatra da vjerski službenici zanemaruju pitanje seksualnosti, „a i kada govore onda perpetuiraju neka višestoljetna tumačenja koja više uopće ne korespondiraju sa sadašnjim kontekstom“.

U najvećoj mjeri, tvrdi, ljudi ništa ne znaju o tome, jer u školama ne postoji adekvatna edukacija o seksualnim temama.

Komentirajući nedjeljni referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj kaže da to nije pitanje za referendum te da je referendum u Hrvatskoj „ispolitizirano nametnuto pitanje“.

– Tu su se sučelile dvije ideologije, sekularna i religijska. Ljudi su dovedeni u situaciju da odlučuju ili-ili, što ne smatram da treba biti tako. Dakle, manjine trebaju da imaju svoja prava u sekularnom društvu, koja građani moraju ispoštovati – kazala je Spahić-Šiljak.

Ističe da je važno pitanje kako jedna većina demokratski može odlučiti u jednoj manjini.

– U ovom slučaju su pitanja porodice i braka, a koja sutra mogu biti neka druga pitanja. Iznimno je važno kako ćemo djelovati i posmatrati demokratske procese – hoćemo li dozvoliti da demokratskim putem većina nameće svoju volju manjini i ne poštuje prava manjina – dodaje doktorica nauka iz oblasti rodnih studija.

Zato podsjeća da istinska demokracija počiva na pravima manjina, „onoliko koliko su manjine zaštićene, koliko imaju prava toliko imamo demokracije, a ne kako većina odluči“, te naglašava da „većina može odlučiti da potpuno istrijebi određenu manjinu i to može biti sasvim demokratski i legalno“.

Na upit koje manjine smatra da su najviše ugrožene u BiH odgovara da su to i etničke i religijske manjine ovisno o tome u kojem djelu žive, pri čemu tvrdi da su „danas svi i većina i manjina, jer, nažalost, imamo etnički homogene zajednice“.

Među etničkim manjinama, mišljenja je, da su ugroženi posebno Romi, dok su „seksualne manjine pitanja koja se tek otvaraju i ljudi o tome veoma malo znaju ili imaju veoma agresivne stavove“.

– Kritičko razmišljanje i otvorenost za konstruktivnu kritiku je veoma bitno, a to je nešto što na ovim prostorima mi ne baštinimo. Niti je to ohrabrivano u socijalizmu niti se to sada ohrabruje u ovom etnonacionalizmu – rekla je Spahić-Šiljak.

Osvrćući se na različite antidiskriminacijske odredbe u okviru prava EU, među kojima je jedna od najznačajnijih odredbi Ugovor iz Amsterdama (3.10.1997.), koji u članu 141., zahtijeva od država članica da osiguraju jednake naknade za muškarce i žene za isti posao odgovara na pitanje koliko u tome ima realnosti danas u BiH?

– To smo već imali u socijalizmu, gdje je to bilo prilično dobro uređeno. Međutim, tu treba uzeti u obzir da su žene uglavnom radile u manje plaćenim poslovima. Tako da na kraju kada dođete u penziju i kada se gleda koja je ekonomska moć žene – žena je opet bila manje plaćena bez obzira na to što smo imali mehanizme i sistem koji je za isti posao nastavnika – nastavnice, doktora -doktorice davao istu platu – mišljenja je Spahić-Šiljak.

U tom smislu, istakla je da u BiH, gdje su jednake plaće za isti posao, problem leži u diskriminaciji prilikom zapošljavanja, otpuštanja.

– Ti problemi su regulirani Zakonom o ravnopravnosti spolova 2003. godine da žene trebaju imati jednake mogućnosti za bilo koje poslove i da ne smiju biti diskriminirane po bilo kojem osnovu, a posebno da ih se ne pita da li će se udati u narednih pet godina. To je vrlo čest slučaj posebno u privatnim kompanijama- navodi u nastavku intervjuua za Fenu prva pokrivena profesorica američkog univerziteta Harvard.

Osim toga, smatra da „i dalje trebamo voditi računa da imamo feminizaciju zanimanja“, što znači da žene rade u takozvanim ženskim poslovima koji su „prirodni produžetak poslova iz kuće, a to su: briga, liječenje, pomaganje, obrazovanje…“.

Po onome šta žene biraju da studiraju, tvrdi, da još  imamo najveći broj žena koje studiraju na humanističkim naukama, a veoma malo na bolje plaćenim poslovima poput inžinjeringa i matematike.

– Tu će nadam se biti velikih promjena, a što predstavlja problem na svjetskoj sceni, ne samo u BiH. Dokle god imamo u privatnoj sferi taj dvostruki moralni standard, koji podrazumijeva da je nešto moralno prihvatljivo za muškarce, ali za ženu nije i dokle god je žena još isključivo nadležna za brigu o porodici i te se obaveze ne dijele u porodičnom životu, dotle ćemo imati ovaj problem da će žene samim tim tragati za zanimanjima i poslovima koja će im ostaviti više vremena za porodicu- kaže Spahić-Šiljak.

Dakle, „ukoliko žena nema mogućnost „baka-nana servis“, to jest ako nema partnera koji je rodno osviješten da će dijeliti te poslove s njom, gledat će da radi posao koji će joj dati više vremena i fleksibilnosti“.

Navodeći da je upravo to način na koji se nastavlja feminizacija zanimanja, odnosno žena se dovodi u poziciju da je manje plaćena i da ima manju ekonomsku moć naglašava da „većina djevojaka ne prihvata tu vrstu izazova da im radno vrijeme prelazi osam sati, pogotovo kada se udaju“.

U tom slučaju, kaže, imamo samodiskriminaciju, jer „žene same biraju poslove koji će im olakšati život, idući linijom manjeg otpora“.
Na upit koje su grupe zakonski najzaštićenije odgovara da generalno u BiH postoje dobri zakoni poput Zakona o ravnopravnosti spolova, pored čega postoji i set međunarodnih normi i standarda koji čine sastavni dio Ustava BiH i to je sve dovoljna pravna garancija da uživate prava i slobode.

– Međutim, kod nas je temeljni problem neprovođenje zakonskih normi to jest načina razmišljanja kulture tradicije koja vas i dalje ukalupljuje u određene obrasce ponašanja koji su prihvatljivi za muškarce, a koji za žene. Dokle god imamo taj dvostruki moralni standard koji bdije nad društvom, teško ćemo se izvući – ističe.

Kao izlaz iz takve situacije vidi u reformi obrazovanja, alternativnoj vrsti obrazovanja, s obzirom na to da „obrazovanje u BiH ne nudi takvu mogućnost“.

– Bh. studenti kada izlaze s fakulteta ili iz srednjih škola nemaju rodno osviješten pristup ovim pitanjima, dok znamo da u svijetu posljednjih 50 godina postoje ženski studiji, rodne studije, pri čemu su kurikulumi do te mjere formirani da se ovim pitanjima posvećuje dužna pažnja. U tom pravcu BiH je tek krenula – navodi Spahić-Šiljak.

Zbog toga poručuje da „treba raditi na podizanju svijesti svakog pojedinca i da to nije posao koji se završi za 10, 15 godina, već je to, kaže, cijeloživotno učenje i svaka generacija mora biti osposobljena za to.

Odgovarajući na pitanje Fene postoji li mogućnost da bh.društvo postane ravnopravno, kaže da to neće biti moguće ukoliko roditelji ne postanu rodno osviješteni da podižu odgovornog muškarca i ženu koji će u bračnoj zajednici dijeliti poslove i imati partnerski, a ne hijerarhijski odnos.

U vidu savjeta bh. studentima predložila je konstruktivnu kritiku i otvorenost za dijalog o svim pitanjima neovisno o tome da li nam se ona dopadala ili ne.

– Baš kao što je Volter rekao „Ne slažem se s tobom, ali ću se do smrti boriti da imaš pravo da izneseš svoje mišljenje“ – kazala je u intervjuu za Agenciju Fena Zilka Spahić-Šiljak, doktorica nauka iz oblasti rodnih studija, prva je pokrivena profesorica prestižnog američkog univerziteta Harvard.

 

(FENA)