Dr.srci. Semir Osmanagić: Razlozi zbog kojih ćemo mijenjati knjige povijesti

Istraživanje bosanskih piramida postalo je najatraktivnija arheološka lokacija na svijetu. To je prvi slučaj na jugu Europe da je grupa entuzijasta osnovala nevladinu organizaciju za zaštitu kulturnog nasljeđa i arheološka iskopavanja. Po prvi put je ostvarena bliska veza između nauke, arheologije, istraživača, volontera i turista. Na tlu Bosne i Hercegovine Fondacija je počela razvijati arheološki turizam. Osmanagić za federalna.ba otkriva razloge zbog kojih ćemo uskoro mijenjati knjige povijesti.

(federalna.ba – Almedina Selimović)

Direktor Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” dr. srci. Semir Osmanagić, u intervjuu za federalna.ba govori o broju turista koji su do sada posjetili Arheološki park, finansijskoj dobiti države na osnovu turizma te o lječilišnim, arheološkim i naučnim saznanjima do kojih se došlo u toku višegodišnjeg istraživanja na području Visokog.

Koliko dokazi pronađeni iskopavanjima do sada upućuju na to da arheološke iskopine ukazuju na postojanje piramida? Da li postoji određeni (predviđeni) rok kojim bi se moglo utvrditi u potpunosti da se u Visokom zaista nalaze piramide a ne neke druge prahistorijske građevine?

Tokom perioda 2005.-2010. Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“ je utrošila 350.000 sati na arheološka iskopavanja, laboratorijske analize, testiranja uzoraka i radiokarbonska datiranja zaključujući da se u Visokom nalazi pet piramidalnih građevina s podzemnom prahistorijskom mrežom tunela i prostorija. Ovi zaključci su formulirani na četiri Međunarodne naučne konferencije (2008., 2011., 2012. i 2013.) posvećene bosanskim piramidama na kojima je učestvovalo 110 naučnika iz 27 zemalja. Geodetski zavod Bosne i Hercegovine je zaključio da Bosanska piramida Sunca ima geometriju piramide i pravilnu orijentaciju stranica prema stranama svijeta. Instituti za materijale iz Francuske (Institut za geopolimere), Italije (Politehniko di Torino), Češke (Prag) i BiH (Tuzla, Zenica, Sarajevo) su zaključili da je Bosanska piramida Sunca prekrivena sintetičkim betonom gdje je funkciju vezivnog materijala imao „geopolimerni cement“, kako ga je nazvao vodeći svjetski stručnjak za antičke betone prof.dr. Joseph Davidovits. U piramidama su prolazi, ispod njih tuneli i prostorije. Dakle, očigledno je da je razvijena civilizacija napravila građevinski kompleks.

Za određivanje svrhe piramida su nam trebali ne geolozi i arheolozi, jer njih niko u školama ne uči o stvarnoj svrsi piramida, već stručnjaci za energetske fenomene – fizičari i elektroinženjeri. Pet timova stručnjaka, predvođeni fizičarem dr. Slobodanom Mizdrakom iz Zagreba, dipl. inž. elekrotehnike Goranom Marjanovićem iz Beograda, inžinjerom zvuka iz Helsinkija Haikkijem Savolainenom, profesorom antropologije s Univerziteta u Trstu Paolom Debertolisem i dipl.ing. šelektrotehnike Goranom Samoukovićem iz Beograda naučno su verificirali da Bosanska piramida Sunca generira elektromagnetnu i ultrazvučnu zraku na samom vrhu piramide. Ove zrake imaju frekvenciju od 28 kHz, radijus od pet metara, fokusirane su i kontinuirane tokom čitave godine. Priroda ne proizvodi ovakve fenomene, vec mašine. Drugim riječima, Bosanska piramida Sunca s visinom od više od 220 metara nije samo najveća piramida na svijetu, već i najveća i najstarija energetska mašina na svijetu. Ipak, pred nama su nova pitanja. Kojom tehnologijom su graditelji prenosili desetine miliona tona, kako su manevrirali energijama i tko su bili ti graditelji u dubokoj planetarnoj prošlosti?

Ako nas danas naše kolege egiptolozi ili arheolozi iz SAD, Meksika, Kine, Njemačke, Egipta ili Perua ne razumiju zbog našeg interdisciplinarnog naučnog pristupa, za dvadeset ili pedeset godina će ići našim stopama.

Spomenuli ste da se prošle godine došlo do značajnih i senzacionalnih otkrića kao što su radiokarbonska datiranja organskih uzoraka s Bosanske piramide Sunca, zatim keramički blok pronađen u podzemnim tunelima nazvan “Megalit K-5” i još mnogo toga. Možete li nam objasniti zašto su ta otkrića značajna?

Proces datiranja kompleksa bosanskih piramida je vrlo intrigantan. Uče nas u školama da je historija razvijenih civilizacija stara samo 8.000 godina i da je sve počelo sa Sumerom. Istina je drugačija. Yonaguni monumenti na dnu Pacifika u blizni Japana, megalitni blokovi na lokaciji Gobekli Tepe u istočnoj Turskoj, hiljadutonski blokovi u Baalbeku u Libanu, južnoafrički megalitni krugovi… svi su oni stariji od 12.000 godina i kraja zadnjeg ledenog doba.

Federalni Institut za agropedologiju iz Sarajeva je procjenio (2008.) da je starost zemljišnog pokrivača na piramidama u Visokom između 12.000-15.000 godina, što je značilo da su same piramide znatno starije. Radiokarbonsko datiranje organskog materijala pronađenog ispod nanosa zemlje, a iznad betonskih blokova (pronašli su ga italijanski arheolozi Nicolo Bisconti i Ricardo Brett, 2012.) dalo je rezultat od 24.800 godina +/- 200 godina i to je bila minimalna starost piramide. I, napokon, u ljeto 2013. arheološki menadžer Fondacije Timothy Moon (Novi Zeland) je pronašao fosilizirani list između dva reda betonskih blokova i to nam je dalo preciznu starost priamide. Radiokarbonski institut iz Kijeva je procjenio starost na 29.200 godina +/- 400 godina. To Bosansku piramidu Sunca definitvno čini najstarijom piramidom na svijetu i sve knjige historije se moraju mijenjati.

Nadalje, u prahistorijskoj mreži podzemnih tunela smo od 2006. počeli pronalaziti megalitne blokove težine od nekoliko stotina kilograma do osam tona. Rentgenskom difrakcijskom i faznom analizom u Institutu za atomsku fiziku je potvrđeno da je riječ o keramičkom materijalu. I, kao što ste rekli, u ljeto 2013. smo pronašli blok koji je masivniji od 25 tona. To svjedoči o vrlo razvijenoj tehnologiji drevnih graditelja.

Također, pronađeni su iznimno stari simboli (21.000-34.000 godina) koje smo nazvali „Prahistorijskim pismom Visoko“ te umjetnički predmeti od granita, koji je najčvršći materijal u prirodi.

Prošle godine otvoren je podzemni labirint Ravne gdje, kako ste kazali, postoje tragovi dvije drevne civilizacije. O kojim civilizacijama je riječ?

U svojoj prvoj knjizi o otkriću bosanskih piramida od oktobra 2005. najavio sam da ćemo pronaći podzemni prahistorijski labirint. Naučna javnost, geolozi i arheolozi, su tada s podsmjehom komentirali tu tvrdnju. Danas se i mala djeca svakodnevno uvjeravaju da sam bio u pravu. Riječ je o mreži koja se pruža kilometrima. Prva civilizacija je s lakoćom napravila mrežu tunela i prostorija. Do sada smo očistili 1.100 metara tunela i pronašli šest prostorija. Ta civilizacija je ujedno i gradila piramide jer su materijal iz tunela, konglomerat koji se sastoji od kamena, šljunka i pijeska, koristili za betonski pokrov piramide.

Znatno kasnije, oko 5.000 godina u prošlost (prema radiokarbonskim datiranjima instituta iz švedske Upsale i poljskih Gljivica) druga civilizacija je u potpunosti zatrpala, zatvorila i zagradila te tunelske prolaze onemogućavajući put prema piramidama. Do sada se ništa nije znalo o tim civilizacijama i ponovo zaključujemo, knjige povijesti moramo mijenjati zbog ovog otkrića.

Piramide imaju još jednu funkciju a to je lječilišnu. Šta se podrazumijeva pod tim?

Pažljivim mjerenjima naučnim instrumentima u prahistorijskom Podzemnom labirintu Ravne te svjedočanstvima posjetilaca razvijamo još jednan aspekt ovog projekta – lječilišni. Naime, u podzemnim tunelima mjerimo prisustvo elektromagnetnih zračenja od 7,83 Hz što je u nauci poznato kao Šumanova rezonanca. Sve vibrira u prirodi – naša Planeta, biljke, životinje, ljudi. Do 1990. jedina rezonanca je bila 7,83 Hz, ali se zbog razvoja naših tehnologija i lošeg elektromagnetizma kojeg emitiramo u ionosferu ona svake godine povećava, negativno utičući na ljude. Ipak, u tunelima ispod Visočke doline sačuvana je ova originalna rezonanca Zemlje koja je najpovoljnija za naš fizički, umni i spiritualni razvoj.

Uz ovaj fenomen, mjerimo još jedan – visoku koncentraciju negativnih iona. U medicinskoj nauci je poznato da oni ubijaju mikrobe (viruse, bakterije, gljivice) i na taj način čiste našu krv. Koncentracije u tunelima od 40.000 negativnih iona po kubnom centimetru su desetorostruko više nego na Igmanu gdje je izmjerena najveća koncentracija u BiH.

Nadalje, u tunelima nema štetnih kosmičkih zračenja ili prirodne radiaktivnosti, tako da naše ćelije organizma nemaju vanjskih neprijatelja. U takvom okruženju one mogu da rade svoj posao – da započnu proces regeneracije i samoizlječenja. Brojni su primjeri izliječenja astme, alergija, bolova, klaustrofobije. Nove studije ćemo raditi u budućnosti za naučno objašnjenje ovog fenomena.

Koliko posjetilaca je do sada obišlo piramide u Visokom te koliko je to doprinijelo razvoju turizma u Bosni i Hercegovini? Kakvu turističku sezonu očekujete ove godine?

Prve godine arheoloških iskopavanja 2006. u Visoko je došlo više od 200.000 posjetilaca. Taj početni entuzijazam je usporen jakim otporima koji su dolazili iz tadašnjeg sastava federalnog Ministarstva kulture, Akademije nauka, komisija za nacionalne spomenike. Do 2009. godina broj posjetilaca je pao samo na 10.000 godišnje. Očigledno, pojedinci iz kulturnog establišmenta su sjekli grane na kojima sjede, ne želeći dobro BiH i mladim generacijama.

Ipak, Fondacija se održala i svake godine privuče nekoliko desetina hiljada posjetilaca. Pošto to uspjevamao bez pomoći turističkih zajednica i državnih institucija, očigledno je da je ovo sjajan uspjeh. Lani smo imali oko 30.000 turista, a ove godine očekujemo oko 40.000 posjetilaca sa svih kontinenata.

Ujedno, Fondacija finansira intenzivnu medijsku kampanju promovirajući projekt u vodećim svjetskim medijima govoreći o pozitivnoj priči iz BiH. Samo u prošloj godini imao sam 62 prezentacije u 45 gradova i 17 zemalja, a ove godine ću i taj rekord oboriti. U 2012. sam održao predavanje u sarajevskom BKC-u pred 1.100 posjetilaca, a hiljadu ljudi se pojavilo da čuje novosti o bosanskim piramidama u slovenačkom hramu kulture Cankarjevom domu 24.01.2014. Ovo su najposjećenija naučna predavanja na Balkanu, ikada.

Koliko će nedavno otvoreni Centar za promociju arheološkog turizma u Sarajevu pomoći kvalitetnijem i ozbiljnijem pristupu građana ali i vlasti kada je riječ o ovakvim projektima?

Fondacija je otvorila prvi južnoeuropski Centar za promociju arheološkog turizma u srcu Baščaršije. Posjetiocima, stranim i domaćim, nudimo stručne razglede s akreditiranim vodičima te organizirane konferencije na kojima promoviramo posjet prahistorijskim kamenim kuglama u Zavidovićima, megalitnom gradu Daorson u Stocu, piramidama u Visokom. Fondacija ne samo da je registtrirana za zaštitu kulturnog nasljeđa i arheološka istraživanja, već te aktivnosti i provodi u praksi. Mi smo učvrstili BiH na svjetsku arheološku mapu i sve više stranaca i naših ljudi to napokon shvata.

Koliko novca Vlada ZDK izdvaja za projekte “Arheološkog parka: Bosanska piramida Sunca” te da li se može očekivati veći priliv sredstava namijenjen arheološkim istraživanjima?

Vlada ZDK je dala grantove Fondaciji u 2006.-2008. U posljednjih šest godina Fondacija ne prima novac od Kantona. Lani je Ministarstvo privrede ZDK investiralo 29.000 KM u uređenje prilaza Podzemnom labirintu Ravne (u kombinaciji sa sredstvima Fondacije) koji je najatraktivnija arheološka lokacija u ZDK. Međutim, ako želite da zaradite barem djelić od turističkog piramidalnog kolača Egipta, Meksika ili Perua (milijarde dolara godišnje se slijevaju u privrede ovih zemalja), onda se mora uložiti barem nekoliko miliona. Ne mislim da naši političari shvataju ekonomski i naučni potencijal ove lokacije.

Ovo je projekt s vizijom. Za razliku od naših starih stručnjaka kojima su Zapadnoeuropljani izgradili kompleks niže vrijednosti, mi se ponosimo ovim globalno važnim otkrićem. I dok naši političari nemaju vizije za BiH, niti interesa za budućnost mladih generacija, mi dajemo konkretan primjer kako se može doprinjeti razvoju vlastite zemlje.

I, na koncu, Fondacija se u potpunosti samofinansira iz turističkih aktivnosti. 2013. godine nismo dobili sredstva iz državnih institucija. Dakle, nema budžeta, grantova, novca poreskih obveznika. I dok je u BiH zatvoren državni muzej zbog nedostatka sredstava, kod nas nema nedostatka entuzijazma i ljubavi prema istraživanju. Zato mi imamo budućnost.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close