Dr. Merim Omerhodžić: Hidžama je savremena medicinska metoda liječenja

Hidžama je savremena medicinska metoda bazirana na sunetu Poslanika s.a.v.s. i niko ozbiljan je ne smatra „primitivnom” – kazao je u intervjuu za Agenciju Fena dr. Merim Omerhodžić, ljekar specijalista neurohirurge na Univerzitetskoj klinici u Sarajevu.

Puštanje krvi je univerzalna terapija (lat.missio sanguinis, minutio, eng. bloodletting; franc. saigneee, tal. Sallasio) predstavlja zahvat kojim se iz organizma odstranjuje manja ili veća količina krvi u terapeutske svrhe. Puštanje i isisavanje krvi predstavlja jedan od najstarijih terapijskih zahvata. Moglo bi se reći da je svako primitivno društvo prije ili kasnije razvijalo svoju medicinsku praksu na reakcijama zasnovanim na instinktu, te na intuitivnim nagonskim radnjama.

Na pitanje koliko savremena medicina priznaje te alternativne metode liječenja i očuvanja zdravlja i koliko on,s obzirom na profesiju, nauku kojom se bavi, praksu, može naučno dokazati koristi hidžame, dr. Omerhodžić kaže da često postoje nejasnoće  u vezi s pojmovima konvencionalna i alternativna medicina.

Pojašnjava da prema savremenoj definiciji, medicina je vještina očuvanja zdravlja, ranog prepoznavanja i liječenja oboljenja i sprječavanje posljedica oboljenja. Konvencija je dogovor. Alternativa je druga mogućnost. Prema tome, konvencionalna medicina obuhvata medicinsku praksu koja je dogovorom prihvaćena da bude plaćena od zdravstvenog osiguranja.

– Alternativne medicinske metode su one koje pacijentima stoje na raspolaganju i koje pacijent sam plaća. Danas se češće koristi izraz komplementarna umjesto alternativna medicina. Pojam komplementarna bolje opisuje medicinske metode koje nadopunjuju konvencionalne metode liječenja. Dakle i jedno i drugo su medicinske metode, priznate kao djelotvorne od biomedicinske nauke i struke i mogu ih izvoditi ljekari – kaže on.
S obzirom na to da protivnici, skeptici, hidžame, a u tu grupu spadaju i kolege dr. Omerhodžića, smatraju da je to zapravo “primitivni” način liječenja, dr. Omerhodžić kaže da danas niko ozbiljan ne osporava hidžamu, te da su kod njega na tretmanu hidžamom bili intelektualci, kako iz BiH, tako i iz neposrednog okruženja, te iz Njemačke, Austrije, Švicarske, Kuvajta, Emirata.

Dodaje da više od 30 univerzitetskih profesora raznih profila su radili hidžamu. Među njima su pet profesora medicinskih fakulteta u Sarajevu, Tuzli i Zagrebu, zatim  umjetnici, glumci, akademski slikari, muzičari, režiseri. Vrhunski sportisti su izvijestili da znatno lakše odrade mečeve i da im je oporavak nakon meča duplo brži. Radi se o prvoligaškim fudbalerima, reprezentativki u tenisu, sjedećoj odbojci, brzom klizanju, džudu. Profesionalni borci u ringu u toku intenzivnih priprema uoči mečeva također su radili hidžamu.

Ljekari redovno dolaze i rade hidžamu. Predavanja o hidžami kojima su prisustvovali i ljekari, organizovana su u Tuzli, Sarajevu, Podgorici, Cirihu, Lucernu, St. Galenu, Berlinu. Interes ljekara o hidžami i poziv za predavanja postoji u Novom Pazaru, Beogradu.

Istina, ističe Omerhodžić, prije desetak godina o hidžami nismo znali gotovo ništa i većina, osobito ljekara, ju je smatrala primitivnom. Godine 2003. pod pokroviteljstvom ministra zdravstva u Siriji je organiziran okrugli sto gdje su alimi, učenjaci na polju vjerskih nauka, prezentirali ljekarima hidžamu u tradiciji Poslanika s.a.v.s.

– Od tada petnaestak vrhunskih sirijskih stručnjaka u raznim oblastima medicine, koji su ujedno članovi strukovnih udruženja i zapadnoevropskih zemalja, radi prospektivnu studiju o hidžami. Nalazi pacijenata se bilježe prije i nakon hidžame, te tako evaluira njeno djelovanje -ističe Omerhodžić.

Dodaje da je u maju 2006. organiziran 1.evropski simpozij o hidžami. Dakle bio je to prvi naučni skup o hidžami na tlu Evrope na kome su učestvovali naši alimi prof. Zuhdija Hasanović, šef Katedre za hadis, te prof. Džemaludin Latić, šef Kadedre za tefsir Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, i prof. Mirad Mahmutović. Oni su govorili o hidžami u sunetu i praksi Poslanika s.a.v.s.

– Stručnjaci koji se bave biomedicinskim naukama su pokazali kako savremena biomedicina prikazuje neka od mehanizama djelovanja hidžame, a prof. Ljubo Ristovski, profesor biofizike Farmaceutskog fakulteta u Beogradu imao je predavanje o biofizici hidžame – kaže Omerhodžić.

Profesorica s Neurološke klinike u Sarajevu dala je prikaz glavobolja i djelovanja hidžame na njih. Naime hadisi govore da je Muhamed a.s. radio hidžamu kada ga je boljela glava.

– Danas se glavoboljama bave neurolozi, i mehanizam djelovanja hidžame na glavobolje je objašnjen na simpoziju. U proteklih osam godina evidentirali smo 110 pacijenata s glavoboljama, većinom migrenoznim, kojima je uz Božiju pomoć hidžama znatno smanjila ili potpuno uklonila bol u periodu praćenja između mjeseca i dvije godine. Navedeni rezultati trebaju biti samo statistički obrađeni i prezentirani u nekom relevantnom medicinskom časopisu. To je put od tradicije do savremene nauke- kaže Omerhodžić.

U medicinskoj literaturi, ističe Omerhodžić, objavljeni su naučni radovi koji pokazuju da je hidžama pokazala izuzetne povoljne efekte u tretmanu reumatskih oboljenja (egipatska studija objavljena u reumatološkom žurnalu), u tretmanu povišenog holesterola u krvi ( grupa ljekara kliničkog centra pri Ibn Sina Univerzitetu u Teheranu u medicinskom časopisu o alternativnoj medicini). Trenutno se rade medicinske studije o djelovanju metoda sličnih hidžami u Njemačkoj i Kini.

S obzirom na to da danas ima dosta osoba koje kroz praksu nauče da rade hidžamu, pitanje za dr. Omerhodžića je bilo šta je neophodno i koji su uvjeti da bi se neko profesionalno bavio hidžamom, na šta je on odgovorio da hidžamu može obavljati samo ljekar koji je imao dodatnu edukaciju iz ove oblasti, „prema zakonu, liječenjem se može baviti samo ljekar, sve ostalo je nadriljekarstvo“.

– Kao neurohirurg koji se 27 godina bavi medicinom, a između ostalog i akupunkturom, tokom dvije godine sam obavio edukaciju u medicinskom centru za hidžamu u Saudijskoj Arabiji. Stečeno znanje sam kolokvirao i dobio certifikat. Dalja istraživanja obavljam u saradnji s istraživačkim centrom za hidžamu u okviru Research Council of the Humane Scholar Muhammed Emin Sheikho (RCHSS) Syria-kaže Omerhodžić.

Također, dodaje, po sunetu Poslanika s.a.v.s. liječenjem se smije baviti samo ljekar, a kao primjer prenosi da je šejh El-Kardawi navodi da Poslanik s.a.v.s. nije rekao „dođite meni, ja ću vas liječiti, ja sam Božiji Poslanik“ već je ljude na liječenje upućivao ljekaru Jevrejinu.

Na pitanje koje su koristi od hidžame, i zašto preporučuje ženama a zašto muškarcima, dr. Omerhodžić kaže da su koristi od hidžame višestruke, te je spomenuo samo neke: aktivira imuni sistem, stabilizira nervni sistem, djeluje na hipotalamo-hipofizealnu osovinu i time reguliše hormone u tijelu, poboljšava krvotok.

– Kod bilo kakvih, pa i najmanjih zdravstvenih problema, hidžama se preporučuje podjednako i ženama i muškarcima. Ukoliko je organizam potpuno zdrav, preporučeno je raditi hidžamu muškarcima od spolne zrelosti dakle od 14-15 godine, a ženama nakon menopauze,s  obzirom da se menstrualnim odljevom, ženski organizam na svojevrstan način čisti – kaže Omerhodžić i dodaje da je ovu preporuku dao Poslanik Muhamed a.s.

Pojašnjava da se današnji način života uveliko razlikuje od onoga prije 1.400 godina, a “nažalost danas je rijetko naći potpuno zdrave mlade osobe. Djevojke i mladići se žale da ustaju umorniji nego što legnu, imaju vrtoglavice, neodređene bolove u tijelu, napetost i sl. To je stanje nezdravlja, gdje je ravnoteža u organizmu, narušena, ali još nije došlo do nastanka hroničnog oboljenja. U tom slučaju je preporučeno da se radi tretman hidžamom.

Govoreći o samom tretmanu hidžame i mogu li je i djeca raditi, a koje osobe ne bi smjele ili ne bi trebale raditi hidžamu, Omerhodžić kaže da hidžama nema ograničenja što se tiče  dobi, i navodi primjer svojih najstarijih pacijenta „djed Savo je jedno vrijeme bio najstariji pacijent s punih 90 godina. Nana Aiša je nedavno preuzela primat s 92 godine“.

– Hidžama nema efekta i ne bi je trebalo raditi osobama izuzetno iscrpljenim od bolesti ili starosti, koje ne mogu se sami ni hraniti. Tu se ne može očekivati da se izgubljena životna energija povrati. Inače hidžama nema kontraindikacija niti bitnijih uzgrednih efekata. Ako postoje medicinske indikacije i  kod male  djece može  se raditi hidžama. Imali smo pacijente od 10, 7, 5 godina, a najmlađa je bila šestomjesečna beba- kaže.

Na pitanje šta pacijenti, poslije tretmana hidžame očekuju i što im  preporučuje, Omerhoždić ističe da pacijentima preporučuje da misle na svoje zdravlje i da su obavezni to činiti, te stoga da redovno rade hidžamu, a također pri sljedećem dolasku, evidentira kako objektivna tako i subjektivna poboljšanja kod pacijenata.

Najveći broj pacijenata opisuje da se nakon hidžame osjeća pun energije, „kao na krilima“, nestaje nervoza, nesanica, bolovi, alergije, a evidentni su slučajevi poboljšanja brojnih hroničnih stanja.

– Hidžama kao metoda djeluje na bazični regulatorni sistem organizma koji održava ravnotežu, homeostazu, odnosno zdravlje. Zbog savremenog načina života punog stresa, nezdravih navika, toksina, ova ravnoteža se remeti, pa čak mlade osobe i djeca, ulaze u stanje nezdravlja ili obolijevaju od hroničnih oboljenja – ističe.

Dodaje da su sirijski ljekari prije desetak godina objavili knjigu pod naslovom „Hidžama, čudo 20.vijeka“, a „ona jeste i čudo 21.vijeka jer djeluje na stanja gdje druge metode ostaju nemoćne ili pomaže djelovanju drugih medicinskih metoda. Najvažnije je da nema uzgrednih efekata i da je gotovo svi mogu raditi“.

Omerhodžić kaže da je ove godine bilo planirano održavanje svjetskog kongresa o hidžami, jer mu je želja bila da se na tako značajnom skupu nađu eminentni stručnjaci sa svojim iskustvima i rezultatima studija o hidžami. Također bi to bilo mjesto da se hidžama kao medicinska metoda definiše.

– Sa svoje strane dajemo doprinos tako što smo prošle godine počeli definirati standarde hidžame, tragamo za medicinskim objašnjenjima mehanizama djelovanja ove metode, te pratimo i statistički obrađujemo podatke o djelovanju hidžame kod naših pacijenata, a planirana je i edukacija ljekara iz oblasti hidžame. To je sve materijal koji će biti objavljen u knjizi o hidžami – kazao je u intervjuu za Agenciju Fena dr. Merim Omerhodžić, ljekar specijalist neurohirurgije na Univerzitetskoj klinici u Sarajevu.

 

(FENA)