SAFET ZEC: Bosanski Michelangelo zadivio Rim

Povodom obilježavanja 200. godišnjice Isusovačkog reda u Rimu je otkriveno djelo „Skidanje Isusa s križa“ umjetnika Safeta Zeca; naš veliki slikar za „SB“ govori o procesu nastanka ove impresivne kompozicije, figurativnom slikarstvu, susretu sa papom Franjom…

slobodna-bosna.ba

Svaki od njih imao je svoj specifičan umjetnički „potpis“ po kojem su ga prepoznavali i vrednovali, ali jedno je zajedničko plejadi najvećih slikara u povijesti umjetnosti, čija djela posmatračima stoljećima oduzimaju dah. Michelangelo, Velasquez, Rembrandt, Caravaggio, Rubens… – svi oni slikali su prizore iz Biblije, najčešće prema narudžbi Crkve i njezinih velikodostojnika i za umjetnike su takvi zahtjevi predstavljali jedno od najvećih priznanja koje uopće mogu dobiti.

 

Najvećim majstorima slikarstva u istoriji sada se pridružio i bosanskohercegovački umjetnik Safet Zec. Njegovo djelo Skidanje Isusa s križa, rađeno za centralnu rimsku Isusovačku crkvu u kapeli Della Passione, otkriveno je 27. septembra, povodom dvjestote godišnjice Isusovačkog reda.

UMJETNIČKA VIZIJA

 

Do 17. stoljeća na ovom mjestu u kapeli stajala je slika La Pieta italijanskog renesansnog slikara Scipione Pulzone da Gaeta, koja se sada nalazi u Metropolitan muzeju u New Yorku. Upražnjeno mjesto popunio je naš Safet Zec, i to u velikom stilu: predstavljanju njegovog djela prisustvovao je i papa Franjo, koji mu je čestitao na izvanrednoj kompoziciji.

 

„To je bio jedan interni konkurs na kojem su predstavnici Isusovačkog reda odabrali ljude za koje su procijenili da bi mogli da odgovore na njihov zahtjev. Pozvali su pet umjetnika, četvoricu Italijana i mene, da uradimo svoje skice i prijedloge za ovo djelo“, kaže Safet Zec u razgovoru za „Slobodnu Bosnu“.

 

Proces priprema, odnosno selekcije umjetnika koji će raditi djelo trajao je nekoliko mjeseci, priča Zec. „Svi smo napravili svoje prijedloge, ja sam uradio osam studija. Ne mogu reći da mi je bilo teško jer sam od početka imao jasnu viziju šta želim da uradim. Možda je najkomplikovaniji dio procesa bio nakon što su izabrali moje djelo, kada je trebalo dobiti sve potrebne dozvole od Zavoda za zaštitu kulturnih spomenika u Rimu da bi slika mogla biti postavljena u kapeli Della Passione, jer je ta crkva pod zaštitom kao kulturno-istorijski spomenik. Osim toga, izazov je bio napraviti portrete jer isusovci su željeli da Kristovo tijelo s križa spuštaju tri čovjeka iz njihovog reda, koji su sahranjeni u toj kapeli gdje sada stoji moja slika. Bilo je teško odrediti kako su ti ljudi zapravo izgledali jer njihovi portreti ne postoje. Od jednog je ostala samo posmrtna maska, drugi je bio prikazan na jednoj skulpturi, tako da je naslikati njihova lica bio najveći izazov“, govori naš umjetnik.

Figurativna kompozicija visoka je tri i široka dva metra, a nastajala je u počiteljskom i venecijanskom ateljeu Safeta Zeca. „To jeste tema kojoj malo ko može da odgovori, ali vjerujem u sebe i svoj rad, a s obzirom da je figurativno slikarstvo nešto što mene okupira već decenijama, nisam bio ni pretjerano iznenađen kada su me pozvali da učestvujem u konkursu. Iznenadilo me je možda u smislu da danas u savremenoj umjetnosti kvalitet nije nešto što uvijek prolazi i nerijetko se dogodi da presude neke druge stvari. Naravno, oni su već bili dobro upoznati sa mojim radom. Vidjeli su moje zagrljaje, radove koji su posvećeni našoj bosanskoj tragediji, i tu su napravili neku paralelu sa skidanjem Isusa sa križa“, objašnjava Zec i dodaje:

 

„Biblijske teme svakako predstavljaju veliku odgovornost za umjetnika, a posebno s obzirom da se u toj kapeli već nalaze slike velikih majstora 16. i 17. vijeka. Trebalo se uklopiti u takvo ‘društvo’. Ali zadovoljan sam kako sam to izveo. Moji dječački i mladalački snovi bili su uvijek upućeni ka velikim slikarima zapadnoevropske umjetnosti i njihovim djelima, a neka od tih najboljih djela vežu se upravo za religijske teme i duhovnost. Svako ko je išta značio kroz istoriju umjetnosti u zapadnoj kršćanskoj kulturi je radio djela posvećena religijskim temama.“

 

Sami pripadnici Isusovačkog reda kao zanimljivost navode da je jedan musliman iz Bosne uradio ovakvo djelo, kaže Zec: „Ali moje školovanje, moji likovni snovi i cijela edukacija koju sam sticao uključivala je normalno zapadnu umjetnost, kojoj sam se posvećivao i koja je dio mene. Već sam i u Sarajevu izlagao nošenje mrtvog ili ranjenog čovjeka kao temu, pa lica žena koje plaču, to je nešto što je dio naše bliske prošlosti… Moje razumijevanje biblijskih tema, odnosno Kristovog mučeništva potiče i dijelom iz vlastitog iskustva. Cijelo moje djetinjstvo bilo je obilježeno pričama iz Drugog svjetskog rata i strahotama koje su članovi moje porodice preživjeli u Rogatici, Višegradu, Foči, Goraždu, zbjegovima, ubistvima… U tom ‘belaju’ sam i rođen, i taj rat je možda i više uticao na mene kao ličnost nego ovaj posljednji. To je nešto što cijelog života nosite sa sobom i mislim da su mi takva iskustva omogućila da bolje izrazim tu tragediju jednog čovjeka koji je razapet i mučen.“

SUSRET SA PAPOM

 

Na kraju, Safeta Zeca pitamo o njegovom susretu sa papom Franjom – kakve su impresije o vrhovnom poglavaru Katoličke crkve?

 

„Susret je, nažalost, potrajao kraće nego što smo to obojica možda željeli, ali to vam je tako, njegov protokol je isplaniran do u minutu. Iznenadila me njegova prizemljenost, prisutnost, način na koji govori konkretne stvari a ne neke uopštene fraze… Čestitao mi je, rekao je da je impresioniran djelom koje u njemu budi posebne emocije i zadržali smo se u kratkom razgovoru, a tu su bili i moja supruga Ivanka, kćerka Hana i sin Gorčin. Impresivno je, lijepo je kada imate priliku sresti se s takvim čovjekom. Poklonio sam mu jednu od mojih skica za djelo“, kaže Safet Zec i zaključuje: „Sva reagovanja do sada su zaista predivna. Pomalo je čudno zamisliti da će stotine ljudi dolaziti i pred tom slikom klečati, moliti se… Ali istovremeno to je veliko zadovoljstvo, ispunjenje i za mene dokaz da sam dostigao vrhunac svoje umjetničke zrelosti.“ (M. Radević)

(Kompletan tekst čitajte u novom broju Slobodne Bosne koji je u prodaji od četvrtka, 2. oktobra)

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close