BiHPrivreda

Domljan: Siva ekonomija obuhvata četvrtinu bh. BDP-a

Domljan: Siva ekonomija obuhvata četvrtinu bh. BDP-a, glavni uzroci su nameti i nizak porezni moral

Suzbijanje sive ekonomije je jedan od prioriteta vlasti. Ugledni profesor Vjekoslav Domljan u analizi za portal Klix.ba govori o glavnim uzročnicima tog problema te rješenjima koja se mogu primijeniti.Domljan u uvodu kaže kako jedno od novijih istraživanja koje je proveo EY (bivši Ernst & Young) na primjeru osam malih zemalja Srednje i Jugoistočne Europe donosi da je najveća siva ekonomija (mjerena kao procent BDP-a) u BiH i iznosi 25,5 posto BDP,. Potom slijedi u Srbiji (20,7), Bugarskoj (17,1), Hrvatskoj (16,9), Sloveniji (12,5), Poljskoj (12,4), Slovačkoj (11,4) i Češkoj (11.3).

“Postojanje sive ekonomije ima dobre i loše strane. Loše strane su što ometa poštenu konkurenciju, umanjuje prava radnika, djeluje izvan poreznog okvira i ne doprinosi financiranju proizvodnje javnih dobara, otežava vođenje politike i konačno, potiče nepovjerenje javnosti u postojeći političko-institucionalni poredak. Dobre strane su da stvara dodatni dohodak koji se s minimalno dvije trećine uliva u formalnu potrošnju, a djelimično i u formalnu štednju, stvara dopunsku zaposlenost (radnici bi bili na zavodu za zapošljavanje, a ovako su zaposleni), poboljšava raspodjelu dohotka jer se ljudi javljaju sa strane proizvodnje i dohotka, a ne samo sa strane raspodjele. Ukratko, siva ekonomija predstavlja socijalni amortizer društva”, pojasnio je.

Nekad se siva ekonomija može tolerisati

Naglašava da kad je siva ekonomija vezana za ekonomiju opstanka i služi preživljavanju marginaliziranih dijelova društva, može se tolerirati. No, kad je vezana za nelegalno stvaranje većih dohodaka i prikrivanje tih dohodaka radi neplaćanja poreza, ne smije se tolerisati. Naprotiv, treba je energično suzbijati.

“Udruženje poslodavaca FBiH objavilo je 2015. Sivu knjigu, u kojoj se na temelju primarnog istraživanja nastojalo ustanoviti šta pokreće sivu ekonomiju u FBiH. Prema ocjeni poslodavaca, glavni pokretač su nameti, čime se potvrđuje gledište neoliberalne teorije da su upravo oni glavni pokretač. Zanemarujući oko 5 posto neobjašnjenih faktora, može se kazati da nameti pokreću 28.3 posto sive ekonomije, da ih slijedi porezni moral (24,5), regulacija (tržišta rada i druga regulacija) (17,4), kvalitet državnih institucija (15,0), politička zaštita (8,3) i socijalne podrške (6,4). To se uglavnom podudara s istraživanjima za druge zemlje, u kojima kao pokretači sive ekonomije također prednjače nameti i porezni moral”, dodaje profesor.

Pojašnjava kako je porezni moral spremnost obveznika da izmiri porezne obveze u potpunosti i na vrijeme i tako osigura financiranje proizvodnje javnih dobara i usluga koje dobiva od javnog sektora. Domljan kaže i kako država porezne obveznike može posmatrati “s visine”, no ispravnije je tretirati ih kao stranu u ugovoru. Država je tek jedna ugovorna strana, a druga je porezni obveznik. 

Porezno nemoralni

“Ako efikasno proizvodi javna dobra i pravično ih distribuira, porezni obveznik će uredno plaćati porez. Smanjivanje poreznog morala za 1 posto, povećava sivu ekonomiju za 0.20 posto. Jednostavno kazano, ako porezni obveznik ne uvažava državu, on će se “snalaziti” da ne plati porez. I još će ga javno mnijenje cijeniti jer se “snašao”, kaže Domljan naglašavajući da polovinu sive ekonomije objašnjavaju nameti i nizak poreski moral.

Dodaje da ako siva ekonomija čini četvrtinu ekonomije, preciznije, 25 posto, kao što čini u BiH, ne može se iskorijeniti preko noći. Konačno, i ne postoji zemlja bez sive ekonomije. U SAD i Švicarskoj čini, kako se procjenjuje 6-8 posto BDP.

“Država bi odličan rezultat ako bi za godinu dana smanjila sivu ekonomiju za jednu šestinu tj. s četvrtine na skoro petinu BDP (na 21,25 posto). Pri tome mora biti jasan redoslijed poteza, počevši od onih koji bi izazvali najmanje socijalnih i političkih potresa. Prvo treba krenuti na smanjivanje sivih plaćanja, pa na smanjivanje sivog dohotka i na koncu na smanjivanje sive zaposlenosti. Treba precizno regulirati veličinu maksimalnog iznosa koji se može platiti gotovinom (što već postoji u Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj itd.), obavezno korištenje POS terminala za određene vrste sektora i vrste firmi (što postoji u Južnoj Koreji) i obvezno uvesti lutriju za one koji su pokupili račune za koje je plaćen PDV. Prema ocjeni EY (2016), ukoliko bi FBiH krenula ovim putem mogla bi dodatno uvećati porezne prihode u veličini 4.2 BDP-a, što iznosi 785 miliona KM”, kazao je.

Kao efikasan metod suzbijanja sive ekonomije Domljan navodi tzv. PDV lutriju koju s mnogo uspjeha provode brojne zemlje.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close