Domazet: Poplave u BIH na površini na kojoj se generira 75 posto BDP-a

Teško  je danas govoriti o mogućim izvorima financiranja obnove od poplava. Donacije po osnovi solidarnosti građana BiH i dijaspore svakako su na prvom mjestu i prioritetne. Dio sredstava za obnovu od posljedica poplava svakako će biti osiguran iz fondova osiguravajućih kuća, dakle iz poslovnog sektora BiH.

Sigurno je da ni oskudni domaći budžetski izvori neće moći biti zaobiđeni, kao ni namjenski izvori inozemnog financiranja utemeljeni na međunarodnoj pomoći, ali i izvori razvojnog kreditiranja iz domaćih i međunarodnih izvora, rekao je u razgovoru za Agenciju FENA  prof. dr. Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Kaže da bi za osiguranje stabilnijih izvora za ove namjene u ograničenom periodu trajanja svakako trebalo razmotriti potrebu i mogućnost uvođenja posebnog poreza u formi namjenskog povećanja poreza na dodanu vrijednost ili uvođenja nekog posebnog poreza za obnovu od posljedica poplava.

– Naime, stanovništvo pogođeno katastrofom, koje je ostalo bez domova većinom nema ekonomskih potencijala za obnovu, pa se prema njemu mora pokazati visoki nivo solidarnosti građana i odlučujuća uloga države u podršci obnovi – kaže prof. Domazet.

Očigledno je da se ekonomsko-socijalna situaciji u BiH zbog katastrofalnih poplava znatno pogoršava i da će to zahtijevati nove politike, planove i programe djelovanja vlasti u Bosni i Hercegovini.

– Vremena nema puno, traži se hitna akcija i zato dok spasioci ulažu nadljudske napore na spašavanju ljudi i imovine, pogled nam mora biti već sada usmjeren na ono što nas čeka- obnova domova stradalog stanovništva i obiteljske ekonomije na kojoj počiva njihova egzistencija, obnova javne infrastrukture i uništene privatne i javne privrede – naglašava prof. Domazet.

Obnova je dodatni zadatak u setu ekonomskih agendi za BiH s ključnim pitanjima – poticanja ekonomskog rasta, zapošljavanja, investicija, izvoza i stabilizacije javne potrošnje.

– Trebat će puno znanja, energije, predanosti, koordinacije na različitim nivoima vlasti u BiH i koordinacije s međunarodnim političkim i razvojnim institucijama za kreiranje novih planova i mjera ekonomskog upravljanja u zemlji da se tako složeni ekonomski i socijalni problemi uspješno rješavaju – naglašava prof. Domazet.

Katastrofalne poplave u BiH negativno utjecat će na smanjenje ekonomskog rast u ovoj godini.

– Ionako krhki oporavak, s predviđenom stopom rasta od 2,7 posto (Direkcija za ekonomsko planiranje pri Vijeću ministara BiH), odnosno dva posto (Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka) ovim je ozbiljno doveden u pitanje. Druga grupa negativnih utjecaja odnosi se na uništavanje privatne i javne imovine i bogatstva (kuće, trajna dobra, stočni fond, javna infrastruktura, privredni objekti i drugi potencijali).

Negativni utjecaji na smanjenje proizvodnje prvenstveno će se iskazati u poljoprivredi u kojoj su uništeni usjevi na brojnim poljoprivrednim površinama na najplodnijim područjima zemlje, a u velikoj mjeri uništen i stočni fond.

– Poljoprivredna proizvodnja u Hercegovini je nasreću pošteđena ovih poplava, pa će ukupni negativni učinci biti ipak, nešto manji. Budući da je poljoprivredna proizvodnja gotovo isključivo vezana za privatni posjed i privatno poduzetništvo, ovi negativni utjecaji teško pogađaju privatni sektor i njegovu sposobnost da se poljoprivredna proizvodnja brzo revitalizira – kaže prof. Domazet.

Uz opasku kako je teško procijeniti efekte smanjenja industrijske proizvodnje, naglašava da  je sasvim izvjesno da su mnoga velika poduzeća pogođena ovim poplavama. Navodi Natron Maglaj, plavljenje površinskog kopa Šikulje kod Tuzle i mnoge druge kompanije i veliki broj malih i srednjih poduzeća pogođenih poplavama. Sigurno se mogu očekivati i negativni efekti u drumskom i željezničkom prometu, trgovini i turizmu.

Povećani društveni troškovi javnih vlasti, privatnog sektora i stanovništva na prevenciji žrtava, spašavanju stanovništva i zaštiti imovine, te troškovi sanacije velikih šteta na javnim komunikacijama, objektima i privatnoj imovini i zbrinjavanju stanovništva pogođenog poplavama su neizbježni da bi se postigla normalizacija života stanovništva i obnova javnih djelatnosti nužnih za život stanovništva, ocjenjuje prof. Domazet.

Posljedice po građane bit će povećani troškovima sanacije domaćinstava od posljedica poplava, što će određivati i strukturu njihove potrošnje i temeljito izmijeniti prioritete u potrošnji.

– Sigurno će s tim u vezi doći i do većeg povlačenja depozita na štednju i njihovo korištenje za potrošnju koja je namijenjena otklanjanju posljedica poplava u domaćinstvima. U strukturi potrošnje svakako treba očekivati rast tražnje za građevinskim materijalom i trajnim dobrima za domaćinstvo pojašnjava prof. Domazet.

Ali, osim mnoštva negativnih efekata, mogu se očekivati i neki pozitivni  na ekonomski rast.

– Potrebe za obnovom povećat će tražnju za nizom robe i usluga domaćeg porijekla i to bi moglo podržati veću uposlenost građevinskog i proizvodnog sektora. Tu je, ipak, ključno pitanje kako osigurati izvore za financiranje svih tih potrebnih javnih investicija za revitalizaciju javne infrastrukture, investicija u sektoru stanovništva i investicija u privatnom poslovnom sektoru – kaže prof. Domazet.

Rezimirajući  posledice poplava  po ekonomiju BiH u ovoj i narednim godinama, prof. Domazet kaže da su one zahvatile površinu zemlje kojoj gravitira gotovo 2/3 stanovništva BiH na kojoj se generira oko 75 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje, pa su time i razmjere negativnih utjecaja izraženije.

– Opravdano se može strahovati da će neto negativni utjecaji u potpunosti anulirati rezultate u pokretanju ekonomskog rasta u prva četiri mjeseca ove godine i da će BiH završiti ovu godinu sa  zanemarivim rastom, ako rasta uopće bude. Time se i ostvarenje drugih ciljeva ekonomskog razvoja, koji se odnose na zapošljavanje, investicije i izvoz dovode u pitanje – navodi prof. Domazet.

Ocjenjuje da  će u čitavoj zemlji biti potrebno, paralelno s hitnim mjerama saniranja stanja, raditi na procjeni šteta i izradi javnog programa obnove i sanacija šteta od poplava na svim nivoima vlasti.

– Trebat će nam nešto slično onome što smo imali u strategiji i programu obnove od posljedica prošlog rata, naravno u manjem obimu i u bitno izmijenjenim uvjetima – rekao je u razgovoru za Agenciju FENA prof.dr. Anto Domazet.

Fena