Dokle ćemo trpiti ubijanje na ulicama: Moramo divljake nadzirati, hvatati, kažnjavati i oduzimati im vozila
SAOBRAĆAJ
Vozilo pri brzini od 100 kilometara na sat nije više vozilo, već vatreno oružje.
Nakon stravične saobraćajne nesreće u kojoj su poginule četiri osobe, a četiri teško povrijeđene, došlo je jer su se vozači dva od tri automobila koji su učestvovalii u nesreći u pijanom stanju utrkivali, s BMW se potom zabio u Renault Scenic četveročlane porodice koji je išao iz suprotnog smjera.
Na mjestu nesreće poginuli su vozač BMW-a te tri člana porodice Krstić roditelji i devetogodišnjak, Renaulta, dok je trogodišnja djevojčica u životnoj opasnosti.
Da li je krajnje vrijeme da prestanemo biti nijemi posmatrači i zatražimo od onih kojima je to posao da nešto poduzmu? Jer možda je porodica Krstić, i mnogi prije njih, mogla biti spašena da postoji sistem prevencije i adekvatnog kažnjavanja ljudi zbog divljačke vožnje, vožnje u alkoholisanom stanju, prolasku kroz crveno…
Sjetimo se samo I slučaja od prije par mjeseci kada smo svjedočili još jednoj teškoj saobraćanoj nesreći u Sarajevu, kada je Benjamin Spahović “Porscheom” udario tinejdžera, sina Denisa Tanovića i nanio mu teške i po život opasne povrede. A ono što je posebno zabrinjavajuće je to što je Spahović imao validnu vozačku dozvolu bez obzira na brojne prekršaje.
Spahović je, podsjetimo, od 2016. do dana nesreće počinio 70 prekršaja i prema riječima komesara MUP-a KS Nusreta Selimovića, ima oko 5.000 KM neplaćenih kazni. U periodu od 2015. do 2019. Godine počinio 50 prekršaja, a u 2019/2020 bio je u zatvoru zbog razbojništva. Selimović ističe kako je s prekršajima nastavio 2021. godine.
Zašto se takvim osobama dozvoljava upravljanje automobilom, zašto zakonodavci šute i zašto za sve ove godine nisu ništa uradili na preventivi, koja je ovdje ključna, pokušali smo saznati iz razgovora sa stručnjacima iz oblasti bezbijednosti.
Kako je moguće upravljati vozilom sa 5.000 KM neplaćenih kazni, kako je moge utkivati se na cesti, zašto zakonodavci šute i zašto za sve ove godine nisu ništa uradili na preventivi, koja je ovdje ključna, pokušali smo saznati iz razgovora sa stručnjacima iz oblasti bezbijednosti.
Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbijednosti saobraćaja RS ističe da je saobraćajna kultura na izrazito niskom nivou te da su jedina rješenja pojačane kontrole od policije posebno dani vikenda, uvođenje zabrane i oduzimanja vozačke dozvole viseštrukim povratnicima u činjenju prekršaja u saobraćaju i uvođenje limitatora brzine u vozila kao i detektora prisustva alkohola pri čemu se vozilo ne može startovati.
Ševal Kovačević, inženjer saobraćaja i vještak saobraćajne struke, je još ranije za BUKU rekao da su ključan problem nadležne institucije i nepotojanje prevencije. Sve je, istakao je tada, do organizovanja države i volje onih koji su zaduženi da štite građane od samovolje pojedinca, prije svega pripadnika policije, tužilaštva, organa gonjenja.
„Da bi se zaštitili od ovakvih tragedija, ključna je preventiva, koju mi nemamo. Prije svega, u lokalnim zajednicama bi trebalo markirati osobe koje su sklone uživanju alkohola, opojnih droga, obijesnom ponašanju, i voditi određeni nadzor nad njima. Ukoliko se jave prvi simptomi obijesnog ponašanja, trebalo bi poduzimati odgovarajuće mjere. Prvo blaga upozorenja, zatim privođenja, a treće je oduzimanje vozila pijanim vozačima povratnicima, kod dvostrukog prekoračenja brzine, te prolaska kroz crveno svjetlo tri i više sekundi nakon paljenja. Treba ovo jasno gradirati zakonom, te raditi na tome da se dosljedno poštuje i provodi, prije nego što se nešto tragično desi. To je prevencija”, istakao je Kovačević, dodajući da je to samo početak, te da treba hitno mijenjati i Krivični zakon kako bi se u slučaju da dođe do smrti u navedenim situacijama, ista tretirala kao ubistvo u saobraćaju, upotrebom vozila kao sredstva za izazivanje opasnosti. Onog momenta kada vozilo dostigne enormne brzine, ono više nije obično opasno sredstvo, kaže Kovačević, ono je sredstvo za izazivanje opšte opasnosti ili, drugim riječima, ono je oružje.
„Država mora ustati organizovano, samo u tom slučaju imaćemo potpun nadzor. Trenutno su pripadnici MUP-a i tužilaštva ostali sami, ne može se kazati da policija ne radi, radi, ali na osnovu propisa, ne može mimo propisa. Naš problem je i što je zakonima ovdje uvedeno toliko prava, a toliko su smanjene obaveze, da je situacija katastrofalna. Ali nema druge alternative i definitivno više nema vremena za čekanje, moramo mijenjati Zakon o prekršajima, Zakon o izvršnom postupku, Zakon o oduzimanju imovine, Krivični zakon, treba ih uskladiti sa Zakonom o sigurnosti u saobraćaju i mora se raditi na prevenciji. To nam je jedino ješenje”, zaključuje vještak saobraćajne struke.
Kolika je kazna za smrt u saobraćaju?
Sudionik u prometu na putevima koji se ne pridržava prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost život ljudi ili imovinu većih razmjera, pa zbog toga kod drugoga nastupi imovinska šteta preko 5.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina. Stoji to u Kaznenom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine u poglavlju o kaznenom djelima protiv sigurnosti javnog prometa u Članu 332.
(1) Ako je kaznenim djelom iz člana 332. (Ugrožavanje javnog prometa) st. 1. i 2.; člana 333. (Ugrožavanje javnog prometa zbog omamljenosti) stav 1.; člana 334. (Ugrožavanje javnog prometa opasnom radnjom) stav 1. i člana 335. (Nesavjestan nadzor nad javnim prometom) st. 1. i 2. ovog zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz člana 332. st. 1. i 2.; člana 333. stav 1.; člana 334. stav 1. i člana 335. st. 1. i 2. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje godinu dana.
(3) Ako je kaznenim djelom iz člana 332. stav 3.; člana 333. stav 2.; člana 334. stav 2. i člana 335. stav 3. ovog zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz člana 332. stav 3.; člana 333. stav 2.; člana 334. stav 2. i člana 335. stav 3. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
U članu 51 Krivičnog zakona Republike Srpske stoji: “Ako je usljed ugrožavanja javnog saobraćaja nastupila smrt jednog ili više lica, od jedne do osam godina, računajući od dana pravosnažnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja ove kazne”.
Svakog dana po 82 nesreće
Alkohol je, uz brzinu, glavni uzrok saobraćajnih nesreća, a pogotovo onih fatalnih, sa smrtnom posljedicom i teškim povredama.
Samo tokom protekle 2021. godine na bosanskohercegovačkim putevima dogodilo se ukupno 30.238 u kojima je život izgubilo 255 lica, 1.471 lica je zadobilo teže tjelesne povrede/ozljede, dok je 8.328 lica pretrpjelo lakše tjelesne povrede.
Kako u svom izvještaju zaključuje BIHAMK trend smanjenja ukupnog broja saobraćajnih nezgoda koji je započeo 2017. godine prekinut je tokom protekle godine gdje se ponovo bilježim porast saobraćajnih nezgoda. “Prema navedenim podacima možemo zaključiti da se na području BiH dnevno tokom 2021. godine događalo u prosjeku nešto više od 82 saobraćajne nezgode, od toga oko 19 saobraćajnih nezgoda bude sa poginulim/povrijeđenim/ osobama”, navode u BIHAMK-u.
Statistika pokazuje i da je vožnja pod dejstvom alkohola uzrok oko 20 odsto saobraćajnih nesreća u BiH, dok oko 25 odsto njih uzrokuju vozači u dobi između 25 i 35 godina.
Polovina vozača koji su nekoga usmrtili na putevima ne završi u zatvoru. Prođu čak i bez oduzimanja vozačke dozvole, bez negativnih bodova, neki čak i bez novčane kazne. Ako su osuđeni na zatvorsku kaznu, ona je, u pravilu, minimalna.
Ove brojke trebale bi biti alarm državi, njenim institucijama, kreatorima zakona i svima onima koji primaju hiljade maraka naših para, da počnu raditi svoj posao i već jednom naprave zakon koji će spriječiti divljanje na ulicama i ubijanje ljudi. Ne smijemo više gubiti vrijeme, a posebno ne smijemo izgubiti više ljudskih života.
buka
