Dok vlast planira, privrednici sami obnavljaju poplavljena preduzeća

Majske poplave su privredi BiH nanijele štetu od milijardu i pol maraka. Dok nadležne institucije mjesecima prikupljaju podatke o štetama i prave planove za sanaciju, vlasnici preduzeća koja zapošljavaju stotine radnika sami obnavljaju fabrike. Zadužuju se kod komercijalnih banaka, dovijaju se na razne načine da zadrže kupce, a neki i otpuštaju radnike.

Dva puta ove godine nabujale rijeke poplavile su fabriku „Isowood“ iz Gračanice.  U bujici vode i mulja uništeni su elektromotori na mašinama i drvna građa koja se koristila u proizvodnji. Ova fabrika pravi višeslojne drvene ploče za kuhinje, što je njihov glavni proizvod. Direktor i većinski vlasnik Bego Ahmetašević u razgovoru sa novinarima Centra za istraživačko novinarstvo je rekao:

„Ukupno negdje do 1.280.000 maraka imali smo direktnu štetu. Računajte da je indirektna šteta bila negdje 600 -700 hiljada maraka, sigurno.“

Ahmetašević kaže da je uzeo i kredit u komercijalnoj banci kako bi pokrio gubitke. Zahvaljujući pomoći suvlasnika iz Holandije, „Isowood“ je uspio sačuvati kupce u Zapadnoj Evropi. Do sada je, kaže, morao otpustiti dva radnika, dok ostalih 55 radnika od maja primaju manje plate. Ogorčen je na odnos predstavnika vlasti prema privrednicima.

„Dolazili su iz lokalne, kantonalne, federalne. Obuku se k'o generali, u uniforme, i dođu da se slikaju. Slikali se jesu, a niko ništa nije pomogao. Neshvatljivo mi je da je tako država organizovana. U bivšoj Jugoslaviji bolje je funkcionisao Savez izviđača nego što kod nas funkcioniše država. A uzmu od moje firme dva, dva i po miliona godišnje poreza!“

Poplava je paralizirala i jedinu fabriku namještaja u Gračanici – „Jadrinu“. Podivljale rječice i potoci udružili su se u bujicu koja je u avgustu potopila ovu firmu u kojoj radi 290 radnika. Direktor firme Ramiz Rapkićkaže da je voda u tvorničkim halama i skladištima bila na metar visine, te da su neke mašine čak bile i prevrnute zbog udara i siline vode. Do sada su izgubili dva stalna kupca, a od nadležnih institucija nisu dobili nikakvu pomoć.

„Ono što mene najviše brine, to je da li će moji kupci moći čekati dva-tri mjeseca dok ja počnem nešto proizvoditi.“

Umjesto da proizvode plastičnu ambalažu, radnici firme „RPC Superfos“ iz Gračanice i u maju i augustu čistili su firmu od mulja kojeg su nanijele rijeka Spreča i obližnji potoci. Danonoćno su čistili skupe mašine i opremu kako bi što prije nastavili praviti kutije za proizvođače sladoleda i mljekare u Evropskoj uniji i regiji, jer prestanak rada fabrike značio je i moguće otpuštanje radnika. Uprkos gubicima, firma je sačuvala 117 zaposlenih. To mogu  zahvaliti britanskim vlasnicima, a ne nadležnim institucijama u BiH. Direktor Suad Helić je novinarima CIN-a rekao da su tokom avgustovskih poplava probili put na dva mjesta i na taj način omogućili da voda ode ka rijeci Spreči. Zbog toga su se od poplave oporavili već za par dana i šteta je bila oko 50.000 eura.  To je deset puta manja šteta nego u maju.

„Mi smo imali rješenje koje smo i prošli puta ponudili, koje bi značajno umanjilo štetu od poplave, ne samo našem privrednom subjektu, nego kompletnom naselju koje se iznad nas nalazi, to je ovaj put koji povezuje dva entiteta, koji je ustvari brana. Sa tri do četiri propusta na ovom putu bi kompletna šteta bila značajno manja. Mi smo se odlučili i prosjekli taj put, otvorili put vodi  i imali značajno, značajno manju štetu u odnosu na majsku poplavu.“

Tridesetdvije fabrike i trgovačke firme u Gračanici  poplavljene su tokom maja, a  njima je pričinjena direktna šteta  veća od dva i pol  miliona eura.

Još prije devet godina federalna Vlada je u studiji procjene ugroženosti od prirodnih nepogoda navela  mogućnost  rizika od poplava u dolinama gotovo svih većih rijeka u ovom entitetu. Malo se toga uradilo na zaštiti. Tada se upozoravalo da se ne održavaju vodozaštitni objekti, neplanski grade stambeni i privredni objekti u priobalju i samim koritima, a rijeke su postale divlja odlagališta otpada.

Poplave su  privredi Bosne i Hercegovine nanijela štetu u iznosu od 750 miliona eura. 3.000 osoba, zbog poplava, ostalo je bez posla, a 13.500 radnih mjesta je bilo ugroženo.

Vlade entiteta su donijele određene mjere pomoći privrednicima, poput olakšica za plaćanje poreskog duga, davanje povoljnih kredita ili direktnu novčanu pomoć. Međutim, to privrednici još nisu dobili. Entitetske vlade još uvijek nisu  ni prikupile podatke o pojedinačnim štetama, a  kamoli podijelile novac koji je obećan na međunarodnoj donatorskoj konferenciji održanoj u Briselu. BiH  treba dobiti 800 miliona eura kredita i bespovratne  novčane pomoći. Direktor fabrike namještaja „Jadrina“ u Gračanici Ramiz Rapkić:

„U biti, ovu državu privreda ne interesuje. Nju samo interesuju prihodi od privrede, a apsolutno nikom ništa ne daje.“

RSE –  Aida Đugum

Nečuven odnos vlasti BiH prema žrtvama poplava

Na blogu internet stranice Ambasade SAD u BiH objavljen je tekst “Nečuveno”Davida Bartha, direktora misije Američke agencije za međunarodni razvoj u BiH i pukovnika Scotta Millera, vojnog atašea SAD, koji otvoreno prozivaju političku vlast u BiH zbog katastrofalnog odnosa prema građanima koji su preživjeli poplave.

“Međunarodne institucije su vlastima BiH obezbijedile više od pola milijarde eura za pomoć i oporavak od poplava. Malo je šta od tog novca stiglo do ugroženih građana ili opština. Četiri je mjeseca prošlo od prvih poplava, a bh. političari niti imaju kakav plan, niti čak ozbiljnu ideju koju bi mogli ponuditi za oporavak. Žrtve poplava skoro ništa nisu dobile osim praznih obećanja i izgovora od svojih lidera. Umjesto toga, ti isti lideri su brzo iskoristili međunarodnu pomoć da napune vreće kojima pokrivaju postojeće rupe u budžetu koje su nastale kao rezultat njihove politike, a vrlo malo sredstava je otišlo za pomoć poplavljenim. A sada traže preostala sredstva?”, pišu u blogu koji možete pročitati OVDJE.