Nakon što je do sredine marta većina zemalja u svijetu a među njima i najjače svjetske ekonomije uvela stroge mjere ograničenja u društvenim aktivnostima i poslovanju, došlo je vrijeme da se ograničenja ukidaju jedno po jedno.
Zemlje su uglavnom napravile planove kojima se ograničenja ukidaja u fazama, počev od onih koja izazivaju najmanji rizik za povećan broj slučajeva zaraze koronavirusom.
Tako su prvo ukinuta ograničenja koja se odnose na rad onih djelatnosti gdje nema bliskog fizičkog kontakta između ljudi no sad smo već u fazi kada se uveliko otvaraju i frizerski i kozmetički saloni i ugostiteljski objekti.
Dok je sa jedne strane razumno očekivati smanjenje ograničenja budući da je većina zemalja uspjela staviti epidemiju pod kontrolu, sa druge je jasno da ograničenja moraju biti ukinuta jer ona naprosto nisu održiva na duži period. Dugoročna ekonomska neaktivnost odvela bi kompanije u bankrot, radnike ostavila bez posla a državu bez priliva prihoda koji omogućavaju njeno normalno funkcionisanje.
Podsjetimo da su iza privrednika u Bosni i Hercegovini već dva mjeseca u kojima se slabo ili gotovo nikako poslovalo. Otkaze je dobilo blizu 30.000 radnika a privrednici od kojih neki i po vrlo visokoj cijeni nisu pribjegli otkazima kažu za naš portal kako su nekako uspjeli isplatiti plate za mart i april, mogli bi to eventualno učiniti još i za maj, međutim za juni to ne bi bilo moguće ukoliko ne dođe do pokretanja poslovanja.
Ekonomija neizvjesnosti
Ekonomija se mora otključavati, no uz poštivanje svih zdravstvenih mjera, kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet.
– Nama predstoji druga faza u upravljanju ekonomskom krizom i ona mora biti u potpunosti kontrolirana u skladu sa stanjem u zdravstvenoj krizi. To znači da svako poboljšanje u zdravstvenom smislu treba da se odrazi i na veći stepen otključavanja ekonomije. “Otključavanje” je pojam koji označava da treba aktivirati zatvorene radnje, kompanije koje su umirile poslovanje, javne djelatnosti, ukratko treba pokrenuti život – kaže Domazet za BiznisInfo, dodajući da ne bi bilo dobro niti prenagliti niti zakasniti sa otključavanjem privrede.
Najveći problem, kako kaže profesor Domazet, jeste u tome što je ovo ekonomija neizvjesnosti, ekonomija sa mnoštvom nepoznanica.
– Nemamo jasnu procjenu kako će se razvijati zdravstvena kriza i zato je jako važno da pri otključavanju imamo veliki senzibilitet. I na građanima i na privredi je velika odgovornost i ključna je primjena svih preporučenih mjera. No mi moramo izvesti otključavanje privrede čak i u uvjetima kada korona nije u potpunosti pobijeđena jer neki stručnjaci kažu da to možda nikada neće ni biti slučaj te da ćemo morati naučiti živjeti sa njom – smatra Domazet.
Nastavak projekata
No generalno gledajući, jasno je i da BiH mora pratiti popuštanje ograničenja do kojih je došlo u drugim zemljama, pogotovo u regiji i Evropi. U našoj zemlji ima veliki broj izvozno orijentisanih kompanija i ukoliko one ne bi nastavile normalno poslovanje nakon što to učine njihovi kupci iz inostranstva izvjesno je da bi bile zamijenjene drugima i tako ostale bez ugovorenih poslova.
Činjenica da su neke djelatnosti već krajem aprila počele sa radom daje nadu da će se talas otkaza zaustaviti a dio poslova za ovu godinu uspjeti spasiti.
Privrednici iz industrije namještaja sa kojima smo razgovarali kažu kako se prethodnih dana nastavljaju projekti započeti prije pandemije a da narudžbe polako počinju stizati od kompanija iz Zapadne Evrope koje i same ovih dana nastavljaju sa poslovanjem.
Vratiti radnike
Drugi smatraju da, iako je činjenica da je veliki broj ljudi ostao bez posla, BiH ipak ima prostora za optimizam za naredni period.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kazao je za naš portal kako očekuje da bi se najveći broj otpuštenih radnika mogao relativno brzo vratiti na posao, imajući u vidu strukturu poslodavaca koji su pribjegli otkazima.
– To su sve manje firme i obrti, dakle oni koji obično imaju puno bliži odnos sa svojim radnicima i koji nisu imali drugog rješenja osim da radnicima daju otkaz ali će sasvim sigurno čim počnu raditi vratiti dobar dio radnika nazad – smatra Smailbegović.
B. Šutvić
indikator
