Doina Bologa, direktorica Populacijskog fonda UN: U BiH djeca rađaju djecu

Mladi ljudi radije prihvataju znanja i informacije od svojih vršnjaka • Upotreba modernih kontraceptiva u BiH je najmanja u svijetu, govori u intervjuu za Oslobođenje Doina Bologa, direktorica Populacijskog fonda UN-a.

Oslobođenje

• U jednom od izvještaja UNFPA pročitala sam da je maloljetničko majčinstvo globalni problem, posebno u zemljama u razvoju, u kojima se svake godine porodi 7,3 miliona djevojčica mlađih od osamnaest godina. Kakva je situacija u BiH kad je riječ o ovom pitanju, imate li podatke koliko je maloljetničkih trudnoća u našoj zemlji?

– Maloljetničke trudnoće predstavljaju povredu ljudskih i dječijih prava. Također, imaju implikacije na obrazovanje, zdravlje i lični razvoj majki koje se rano porode. Što se tiče zdravstvene perspektive o pitanju adolescentske trudnoće, samo nošenje trudnoće predstavlja rizik za zdravlje majke, a isto tako i po zdravlje djeteta. Te djevojke moraju zaustaviti svoje daljnje obrazovanje, a u ovom dijelu svijeta ne postoji sistem gdje mlade majke mogu pohađati školu, što kao posljedicu ima da se stvara začarani krug siromaštva. To se događa u svim zemljama svijeta, posebno u zemljama u razvoju, ali postoje i određene regije i grupe ljudi gdje je to puno učestalije. Među tim zemljama je i Bosna i Hercegovina. Veliki broj trudnoća završi abortusom. Broj abortusa je jako teško sakupiti bilo gdje u svijetu. Istraživanja koja smo radili za period 2011 – 2012. pokazuju da je osam od 1.000 djevojaka u dobi od 15 do 19 godina rodilo. Nažalost, istraživanje nema podatak o tome koliko je maloljetničkih trudnoća. Dakle, postoji samo podatak o živorođenoj djeci, dok se broj mrtvorođene i broj abortusa ne zna. Isto tako znamo da se to češće dešava u određenim grupama ljudi koji imaju niska primanja i onih koji nisu obrazovani, ne samo djevojke nego i njihove porodice. To iz generacije u generaciju pospješuje krug siromaštva koji sam maloprije pomenula. Ovo se često dešava u romskoj populaciji. U tim grupama treba podići svijest, educirati ih, pomoći im da dođu do informacija kako bi se izbjegle ovakve stvari.

Učenje od vršnjaka

Jako je važno da mladi ljudi imaju pristup informacijama o seksualnom i reproduktivnom zdravlju. Mladi su ranjiva skupina kada je riječ o pitanju samog zdravlja. Iako su oni po anatomiji spremni da imaju dijete, po emocionalnom i psihičkom razvoju oni nisu spremni. Mladi moraju da imaju prave informacije kako bi mogli donositi prave odluke. Da dobiju takvu vrstu informacija, njima je jako teško, jer im njihov obrazovni sistem to ne daje, a i roditeljima je ponekad teško da pričaju o toj temi.

• Koliko o tome uče u školi, koliko kući i ko zapravo treba biti odgovoran za ono što maloljetnici znaju o seksualnom i reproduktivnom zdravlju?

– To je polje koje traži dalje istraživanje. Što se tiče edukacije u školama o zdravlju, to je u ranom povoju, kako u regionu, tako i u BiH. Nema ni jasne naznake koliko informacija treba da da škola, koliko roditelji ili neka treća institucija. Postoji puno nejasnoća kako da se to prezentuje u školama. Poznato je da kad odrasli daju informaciju mladima, oni već imaju neke predrasude. Mladi ljudi, uglavnom, radije prihvataju znanja i informacije od svojih vršnjaka. Mi u UNFPA sa drugim organizacijama pomažemo nevladine organizacije mladih, kako bi oni edukovali vršnjake. Kako u regionu, tako i u BiH postoji već pristup edukaciji i da to standardizujemo i institucionaliziramo, dakle da ta vršnjačka edukacija postane institucionalna. Također, važno je da djevojke i mladići imaju pristup uslugama shodno njihovim potrebama. Važan je prijateljski i pristup bez predrasuda. Mladi ljudi, kada trebaju informacije, moraju imati pristup i dostupnost kontraceptiva, jer važno je da, kada počnu imati seksualne odnose, imaju sva potrebna sredstva da se zaštite. Teško je pričati o seksualnosti na bilo kojem nivou, ali te se stvari dešavaju, jer je seksualnost nečija privatna stvar. To nije samo privatna već i porodična stvar. Na neki način implicira da se porodica i društvo mijenjaju. Taj aspekt treba da se integrira u politiku za mlade. Zbog svih tih razloga, smatram da treba ojačati zdravstveni sistem, da je on taj koji treba da pruži informacije i usluge mladima.

• Koliko je godina u vrijeme rođenja djeteta imala najmlađa majka koja je rodila?

– Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, najmlađa majka u 2011. bila je mlađa od 13 godina.

I abortus košta

• Da li je obuhvaćena analiza o tome sa koliko godina maloljetnice stupaju u seksualni odnos i koliko zapravo znaju o tome? Koliko su one koje su se odlučile na rađanje bile spremne na majčinstvo?

– To istraživanje za sada još nije urađeno, ali namjeravamo to uraditi do 2015. godine. Nadamo se da ćemo tada imati više informacija. Ono što je poznato jeste činjenica da je upotreba modernih kontraceptiva u BiH jako mala, odnosno najmanja u svijetu. Mladi ne znaju mnogo. I one djevojke koje rode dijete i same su djeca. Djeca rađaju djecu, pa samim tim nikako nisu spremne na rađanje.

• Zašto se maloljetnice odlučuju na abortuse, da li je uzrok nedostatak novca, podrške porodice, neznanje? Da li Vam je poznato gdje to i obavljaju?

– Abortus košta, on nije besplatan. Mislim da se na abortus najčešće odlučuju zbog nedostatka informacija, kao i zbog nepovjerenja i neznanja o kontraceptivima. Moramo više raditi kako bismo informirali stanovništvo i medicinsko osoblje koje pruža usluge djevojkama.