Dogodilo se na današnji dan – 4. februar
4. februar (veljača) (4.2.) je 35. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 330 dana (331 u prestupnoj godini).
Događaji
1789 – George Washington, komandant vojske kolonista u ratu za oslobođenje i nezavisnost od Engleske (1775-1783), jednoglasno je izabran za prvog predsednika SAD. Prilikom toga, Džon Adams izabran je za potpredsjednika.
1948 – Cejlon (kasnije preimenovan u Šri Lanku) ostvario nezavisnost od britanskog komovelta
1976 – Potres u Gvatemali, 23000 mrtvih
1992 – Hugo Chávez predvodio pokušaj preuzimanja vlasti u Venecuali vojnim udarom; nekoliko stotina ljudi je poginulo, puč je propao a Chávez je zatvoren
1997 – U sudaru dva izraelska vojna helikoptera na putu za Libanon poginulo je 73 vojnika
1999 – Hugo Chávez izabran za predsjednika Venezuele
2003 – Formirana je državna zajednica Srbija i Crna Gora, zasnovana na ravnopravnosti dviju država članica, tj. države Srbije i države Crne Gore.
Rođeni
1688 – Pierre Carlet de Marivaux, francuski komediograf i romanopisac;
1815 – (na slici) Josip Juraj Strossmayer, poznati je teolog, političar, kulturni djelatnik, pisac i svakako jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća. Rođen je 4. veljače 1815. godine u Osijeku u obitelji Ivana i Ane, a pored njega njegovi su imali i kćer Magdalenu koja je udajom postala barunica Unukić.
Svoje školovanje započeo je u rodnom Osijeku, a nakon što je završio gimnaziju, počeo je studirati teologiju u katoličkom sjemeništu u Đakovu, nakon čega je pohađao visoko sjemenište u Budimpešti gdje je postao doktor filozofije s 20 godina. Uskoro nakon toga neko će vrijeme boraviti u Petrovaradinu kao vikar, a 1840. odlazi u Augustineum gdje postaje doktor i profesor kanonskog prava na bečkom Sveučilištu.
Na prijedlog bana Josipa Jelačića imenovan je 18. studenog 1849. godine đakovačkim biskupom. Kao biskup J.J. Strossmayer naslijedio je golema imanja đakovačke biskupije, koja je iskoristio za svoje mecenatske priloge i darove na kulturnom i prosvjetnom polju. Najveću mecenatsku aktivnost Strossmayer je razvio u vrijeme najžešćih političkih borba u Hrvatskoj. To je bilo razdoblje između 1860. i 1873., kada nakon Luksemburškog manifesta cara Franje Josipa I. o liberalizaciji društvenog života, traži samostalnost Hrvatske i ujedinjenje svih njezinih dijelova.
Njegov kulturni rad očitovao se u tome što je dao izgraditi katedralu u Đakovu, zgradu HAZU. Poznat je i po tome što je darovao Akademiji zbirku slika starih majstora. Pomagao je radu hrvatskih škola i knjižnica, čitaonica, rad na rječniku, podržavao je Hrvatsko-slavonsko akademijino izdanje. Zalagao se za ostvarenje nacionalnih interesa . Kao što vidimo Strossmayer je dosta doprinjeo razvoju kulturne scene u Hrvatskoj, gdje se isto tako borio za boljitak svih Hrvata, a moramo spomenuti kako je ostao poznat kao utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija.
Preminuo je 8. travnja 1905. godine u Osijeku. Poznato je kako danas mnoge ulice i trgovi nose njegovo ime, a Sveučilište u Osijeku nazvano je njegovim imenom kao i jedna od dviju najvećih ulica. Koliko je bio cijenjen u Hrvatskoj, toliko i izvan granica, a tome najbolje svjedoči jedan trg u Pragu koji nosi njegovo ime.
1849 – Jean Richepin, francuski književnik;
1862 – Hjalmar Hammarskjöld, švedski političar;
1871 – Friedrich Ebert, njemački političar;
1897 – Ludwig Erhard, njemački političar;
1900 – Jacques Prévert, francuski pjesnik i šansonjer;
1902 – Charles Lindbergh, američki pilot;
1906 – Clyde Tombaugh, američki astronom;
1913 – Rosa Parks, borac za građanska prava američkih crnaca;
1914 – Ida Lupino, američka glumica;
1930 – Borislav Pekić, jugoslavenski i srpski pisac;
1946 – Ken Thompson, američki naučnik;
1947 – Dan Quayle, američki političar;
1948 – Alice Cooper, američki rock-muzičar;
1975 – Natalie Imbruglia, australijska pjevačica i glumica;
Umrli
1694 – Natalia Kirillovna Naryshkina, ruska carica
1928 – Hendrik Antoon Lorentz, holandski fizičar
1941 – Ivo Kozarčanin, hrvatski književnik
Wikipedia
