Dogodilo se na današnji dan – 30. januar

30. Januar (30.1.) je 30. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 335 dana (336 u prijestupnoj godini).

Događaji

1933 – Adolf Hitler dolazi na vlast. Adolf Hitler ostat će poznat kao jedan od najvećih zločinaca koji su ikada živjeli. Zapravo ostat će u povijesnim knjigama zabilježen kao osoba koja je pod svojim vodstvom imala najveći broj ubijenih nedužnih ljudi. Dakle radi se o njemačkom političaru, vođi Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke te diktatoru Njemačke.
Poznato je kako je Hitler želio uspostaviti Novi svjetski poredak s njemačkom prevlašću u Europi, a da bi postigao svoj cilj, vanjsku je politiku usmjerio na širenje životnog prostora Arijevaca. Cijela operacija je uključivala ponovno naoružavanje, što je doživjelo vrhunac 1939. godine kada je Wehrmacht započeo Invaziju na Poljsku. Zauzvrat su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska objavile rat Njemačkoj, što je dovelo do početka Drugog svjetskog rata.

1948 – Ubijen Mahatma Gandhi.
1972 – Krvava nedjelja, Derry/Londonderry, Sjeverna Irska.

Rođeni

1697 – Johann Joachim Quantz, njemački kompozitor
1721 – Bernardo Bellotto, italijanski slikar
1781 – Adelbert von Chamisso, njemački pjesnik i botaničar
1845 – José Domingo de Obaldía, drugi predsjednik Paname
1846 – Francis Herbert Bradley, engleski filozof
1877 – Sigfús Einarsson, islandski kompozitor

1882 – Rođen je Franklin D. Roosevelt, američki predsjedik i državnik. Za predsjednika SAD biran je četiri puta uzastopce 1932-1945. Za vreme velike ekonomske krize sproveo je niz socijalnih mjera, koje su mu donijele veliku popularnost. Godine 1941. objavio je Povelju o četiri slobode: misli, vjere, od bjede, od straha. Potpisao je Atlantsku povelju s Vinstonom Čerčilom i s ogromnim autoritetom vodio američki narod u Drugom svjetskom ratu. Kao jedna od najuticajnijih ličnosti, učestvovao je na historijskim konferencijama u Kazablanki, Vašingtonu, Kairu, Teheranu i na Jalti. 32. po redu predsjednik SAD-a.

1924 – Lloyd Alexander, američki pisac SF-romana
1927 – Olof Palme, švedski socijaldemokrat i premijer
1931 – Gene Hackman, američki glumac
1934 – Giovanni Battista Re, kardinal Katoličke crkve
1937 – Boris Spasski, ruski šahovski velemajstor
1937 – Vanessa Redgrave, britanska glumica
1938 – Islam Karimov, uzbekistanski politivar i diktator
1941 – Richard Cheney, američki političar i podpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država
1942 – Heidi Brühl, njemačka glumica i pjevačica
1951 – Phil Collins, britanski kantautor i glumac
1962 – Abdullah II, jordanski kralj
1968 – Felipe, španski prijestolonasljednik
1975 – Danijel Ljuboja, bosanskohercegovački pozorišni glumac

Umrli

1649 – Karlo I, kralj Škota, Engleske i Irske
1948 – Orville Wright, američki pionir aviacije, konstruktor i graditelj aviona

1948 – (na slici) Gandhi se rodio 2. listopada 1869. godine u hinduskoj obitelji u mjestu Porbandar u današnjoj državi Gujarat. Svoje školovanje zaključio je studiranjem prava na sveučilištu u Londonu, gdje se nakon završetka odlučio vratiti u rodnu Indiju i možda raditi u struci. Posao nije mogao odmah naći, ali zato ga je dvije godine kasnije zaposlila indijska tvrtka koja je imala poslovne odnose s Južnom Afrikom, a koja ga je primila na mjesto pravnog savjetnika u uredu u Durbanu. Bio je to samo početak velikih stvari koji su usljedili od Gandhija.
Naime kada je došao u Durban shvatio je kako ga doživljavaju kao pripadnika niže rase unatoč njegovom obrazovanju. To ga je nagnalo da se pridruži borbi za priznavanje osnovnih ljudskih prava za Indijce. Uslijedio je period njegove borbe u Južnoj Africi gdje je proveo dvadeset godina od čega najviše u zatvoru.
Za vrijeme Burskog rata Gandhi je organizirao sanitetsku jedinicu unutar britanske vojske kojom je i zapovijedao. Nakon rata se vratio borbi za prava Indijaca, a 1910. godine osnovao je farmu koja je zapravo predstavljala koloniju za Indijce. Četiri godine kasnije uspio je u naumu da južnoafrička vlada prizna indijske brakove, a kad je to uspio vratio se u Indiju gdje se uklkjučio u domaću politiku.
U to je vrijeme izaglasan Rowlatt Act koji je davao indijskim kolonijalnim vlastima zakonske ovlasti da oružano djeluju protiv revolucionarnih aktivnosti. Bilo je to vrijeme kada se Gandhi ponovno aktivirao kako bi pomogao u sprečavanju nepravde, zbog čega je završio u zatvoru. Nakon što je pušten iz zatvora oslučio se povući iz aktivne politike i posvetiti općem jedinstvu.
Međutim to nije bio kraj njegova suprostavljanja Britancima, da bi konačno uspio u naumu 1944. kada je indijska borba za nezavsnost došla u konačnu fazu. Umro je 30. siječnja 1948. godine, a nakon njegove smrti izražena je sućut od strane Ujedinjenih naroda. Iako ga više nema ostalo je njegovo učenje koje je postalo inspiracijom nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta. Kad malo bolje pogledamo bio je osoba koja je svoj život posvetila boljitku drugih.

1993 – Ahmet Obradović, bosanski redatelj.

Wikipedia