Dogodilo se na današnji dan – 24. januar

Događaji:
1458. – Matija Korvin postao je mađarsko-hrvatski kralj. Vladao je do 1490. godine. Ostao je upamćen kao uspješan vojskovođa, zakonodavac i organizator. Pomagao je razvitak gradova i osnovao je Univerzitet u Požunu, veliku biblioteku i prvu štampariju.
1742 – Karlo Albert Bavarski izabran za cara Svetog Rimskog Carstva i kralja Njemačke, postavši tako Karlo VII.
1984 – Predstavljen prvi Apple Macintosh lični računar

Rođeni:

76 – Publius Aelius Traianus Hadrianus (24. siječnja 76. – 10. srpnja 138.), rimski car Publius Aelius Traianus Hadrianus, poznatiji i kao Hadrijan, je bio rimski car u periodu od 117. do 138. godine. Bio je iz roda Aelia. Hadrijan je bio treći od Pet dobrih careva. Od prijašnjeg cara Trajana nasljedio je golemo carstvo.
Hadrijan je bio car-putnik jer je proputovao cijelo Rimsko Carstvo. Atena mu je bila grad miljenik, a dao je sagraditi zid koji je odvojio Britaniju od Škotske koja je bila barbarska. Taj zid zove se Hadrijanov zid i još postoji. Za njegove vladavine obnovljen je i najpoznatiji (i najbolje očuvani) rimski hram – Panteon, kojeg je podigao Augustov vojskovođa i zet Agripa. Neki povjesničari tvrde da je planove za ovaj velebni hram s kupolom obnovio sam Hadrijan. U doba njegove vladavine izbio je drugi veći ustanak u Judeji kojeg je vodio Bar Kohba. Povod ustanka je bio taj što je Hadrijan želio da se u Jeruzalemu sagradi Jupiterov hram u kojem se trebao štovati carev kult. Ustanak je ugušen nakon pet godina, a Jeruzalem pretvoren u rimsku koloniju.
Sahranjen je u svom mauzoleju, velebnoj kružnoj građevini koju je izgradio u centru Rima.

1670 – William Congreve, engelski dramatičar i pjesnik
1679 – Christian Wolff, njemački filozof
1712 – Fridrik II Veliki, pruski kralj
1732 – Pierre Augustin Caron de Beaumarchais, francuski dramatičarar
1746 – Gustav III, švedski kralj
1779 – Elizabeta Aleksejevna, ruska carica
1787 – Christian Ludwig Brehm, njemački ornitolog
1864 – Marguerite Durand, francuska novinarka i borac za prava žena
1900 – René Guillot, francuski književnik

1933 – Asim Ferhatović Hase rođen je u Sarajevu, 24. januara 1933. godine, gdje je i otpočeo sjajnu fudbalsku karijeru 1945. Član fudbalskog kluba Sarajevo postao je 1948. Prvu utakmicu u dresu Sarajeva odigrao je 1952. godine protiv Zagreba. U prvom timu nastupao je do 1967. godine. Za prvi tim Sarajeva odigrao je 422 utakmice i postigao 198 golova. Godinama je bio najbolji igrač Sarajeva i jedan od najboljih fudbalera Jugoslavije. U prvenstvenoj sezoni 1963/64. bio je najbolji strijelac Prvenstva Jugoslavije sa 19 golova. Fudbal je igrao isključivo iz ljubavi. Kratko vrijeme proveo je u Turskoj, ali je za njega postojao samo jedan klub – Sarajevo. Za A reprezentaciju Jugoslavije odigrao jednu utakmicu. U analima fudbala zapisano je da je Asim Ferhatović 8. oktobra 1961. u Beogradu igrao za najbolju jugoslovensku sekciju koja je pobijedila Južnu Koreju sa 5:1[1]. Kao fudbaler često je biran među najbolje sportiste Bosne i Hercegovine. Stadion FK Sarajevo, bivši olimpijski stadion Koševo, sada nosi naziv stadion Asim Ferhatović – Hase.

1941 – Neil Diamond, američki kantautor
1943 – Sharon Tate, američka glumica
1944 – Anita Pallenberg, italijanska glumica i modna kreatorica
1950 – Daniel Auteuil, francuski glumac
1959 – Nastassja Kinski, njemačka glumica
1977 – Michelle Hunziker, švicarska TV-voditeljica i manekenka

Umrli:

41 – Kaligula, pravim imenom Gaj Cezar (lat. Gaius Iulius Caesar Germanĭcus, rođen 12. n. e, stupio na presto 37. godine, ubijen 41. godine), bio je treći rimski car, naslednik Tiberijev.
Nakon Tiberijeve smrti 37. n. e. vlast je prešla na Germanikovog sina Gaja Julija Cezara, prozvanog Kaligula (Caligŭla »vojnička čizmica«) zbog toga što je živeo među vojnicima u logorima rajnske vojske. Svoju vladavinu započeo je amnestijom svih onih koji su bili osuđeni pod Tiberijem, čije je odluke proglasio za nevažeće. Potkazivači su bili kažnjeni, a zakon o uvredi veličanstva prestao je da se primenjuje.
Kaligula je trošio ogromna sredstva za priređivanje predstava i podizanje novih građevina. Prvi period njegove vladavine obeležen je slogom sa senatom, ali je mladi car ubrzo počeo da pokazuje težnju za zloupotrebom vlasti. Otpočeli su progoni, u prvom redu senatora. Kaligula je za sebe zahtevao počasti koje se iskazuju bogovima, zaveo je poseban ceremonijal, duboke naklone, celivanje nogu, što je bio istočnjački običaj na grčkom nazvan προσκύνησις, itd. Da bi popunio ispražnjenu državnu blagajnu, konfiskovao je imovinu osuđenih, organizovao prinudne licitacije, te provincijama nametnuo ogromne poreze.
Na zapadnim granicama Kaligula je pokušavao da ponovo krene putem osvajanja, ali njegov pohod protiv Germana nije doveo ni do kakvih bitnih rezultata. Ostali su neostvareni i njegovi planovi da jednu ekspediciju otpremi u Britaniju. U Judeji i Aleksandriji carevo nepoštovanje jevrejskih običaja gotovo je izazvalo ustanak.
Kaligulina tiranska vladavina (Odĕrint dum metuant, »Neka me mrze, samo dok me se plaše«, navodno je govorio) te dopuštanje robovima da potkazuju svoje gospodare izazvali su nezadovoljstvo kako senata, tako i komandnog osoblja pretorijanaca, a nije nedostajalo ni onih koji su mislili da je car duševno oboleo. Protiv Kaligule sklopljena je zavera i 41. godine n. e. ubio ga je pretorijanski vojni tribun Kasije Hereja.

1002 – Oton III, car Svetog Rimskog Carstva
1125 – David IV, car Gruzije
1366 – Alfons IV, kralj Aragonije
1595 – Ferdinand II, nadvojvoda Austrije
1924 – Marija Adelajda, velika vojvotkinja Luksemburga

1965 – Winston Churchill, britanski političar i državnik:Veliki političar, državnik i naravno pisac. Takvim ga pamti povijest, a zahvaljujući brojnim njegovim aktivnostima, pamtit će ga još mnoge generacije koje dolaze kasnije i to na temelju brojnih povijesnih knjiga koje pričaju o njemu kao državniku te zahvaljući brojnim djelima koje je ostvario kao pisac.
Sir Winston Leonard Spencer Churcill rođen je 30. studenog 1874. godine u Oxfordshiru. Njegovo školovanje veže se uz vojnu akademiju koju je završio u Sandhurstu. Poznato je kako se kao časnik britanske vojske borio od 1897. do 1898 protiv ustanka na sjeverozapadu Indije.
U vrijeme Oktobarske revolucije, Churchill je bio zagovornik intervencije protiv Sovjetske Rusije. Neuspjeh tog eksperimenta potaklo je Lloyd Georgea da ga premjesti na čelo ministarstva kolonija kada je prešao u Konzervativnu stranku.
Nakon što je Hitler došao na vlast u Njemačkoj Churchill je počeo odmah djelovati i upozoravati Britaniju da se počne naoružavati. Možemo slobodno reći kako nije volio gubiti vrijeme, a pogotovo kada je bio siguran u svoje procjene koje su se uglavnom obistinile. Njegov najveći trenutak u karijeri kada je postao premijer desio se onda kada je nastupio najteži period za Britaniju i to nakon Svezničkog sloma u Norveškoj.

2006 – Chris Penn, američki filmski glumac

24. Januar (24.1.) je 24. dan godine po gregorijanskom kalendaru. Do kraja godine ima još 341 dana (342 u prijestupnoj godini).