Dogodilo se na današnji dan – 22. mart

22. mart (ožujak) (22.3.) je 81. dan godine po gregorijanskom kalendaru (82. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 284 dana.

Događaji  

238 – Gordian I i Gordian II proglašeni rimskim carevima
1888 – William McGregor, direktor Aston Ville F.C. u Birminghamu, Engleska, utemeljio The Football League.
1895 – Braća Lumière prikazala prvi snimljeni film La Sortie de l'usine Lumière à Lyon u pariškom Société d’Encouragement à l’Industrie Nationale.
1945 – Sedam arapskih država osnovalo Arapsku ligu
1995 – Ruski astronaut Valerij Poljakov vratio se sa svemirske stanice Mir nakon 437 dana provedenih u svemiru, postavivši rekord za najduži svemirski let
2010 – U rudarskoj nesreći u jami Raspotočje u blizini Zenice lakše povrijeđeno 13 rudara. U isto vrijeme, u području Zenice se osjetio lakši potres. Uzrok nesreće nije poznat.
U drugom krugu regionalnih izbora u Francuskoj opoziciona Socijalistička partija pobijedila je konzervativce predsjednika Nicolasa Sarkozyja.

Rođeni  

1599 – Anthonis van Dyck, flamanski slikar
1797 – Wilhelm I, njemački car
1817 – Braxton Bragg, američki vojskovođa i general

1959 – Josip pl. Vancaš (Sopron, 22. ožujka 1859. – Zagreb, 15. prosinca 1932.), hrvatski arhitekt, predstavnik historicizma.
Josip pl. Vancaš rođen je 1859. godine u mađarskom gradu Sopronu. Potječe iz mjesta Farkašić na Kupi, a rođen je u Sopronu gdje mu je otac radio kao poštanski činovnik. Godine 1865. otac je postavljen za ravnatelja pošte u Zagrebu, a Vancaš pohađa Realnu gimnaziju u Zagrebu, nakon koje odlazi u Beč.
Do 1881. studirao je na Visokoj tehničkoj školi, [3] zatim godinu dana radio u atelijeru kod Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, a potom 1882.-1883. studira na Umjetničkoj akademiji u Beču i diplomira u klasi Friedricha Schmidta.
Godine 1884. na poziv bosanske vlade odlazi u Sarajevo, gdje djeluje do 1890. kao vladin arhitekt. Odlaskom iz državne službe u Sarajevu do 1921. vodi vlastiti atelijer. Tijekom bogatog djelovanja izgradio je 102 stambene kuće, 70 crkava, 12 škola, 10 banaka, 10 palača, 10 vladinih i općinskih zgrada, 6 hotela. Radio je nacrte za oltare te za stambene i crkvene interijere.
Proučavao je bosansko pučko graditeljstvo i nastojao primjenom njegovih svojstvenih elemenata ostvariti “bosanski stil”. Kao zastupnik bosanskohercegovačke vlade 1911. podnio je rezoluciju o zaštiti povijesnih spomenika u BiH. Napisao je čitav niz studija o bosanskoj pučkoj arhitekturi.
Bio je začasni član i član Družbe “Braća hrvatskoga zmaja”. Od 1921. živi u Zagrebu, gdje i umire 15. prosinca 1932. godine.

1868 – Robert Andrews Millikan, američki fizičar
1923 – Marcel Marceau, francuski pantomimičar
1930 – Stephen Sondheim, američki tekstopisac
1937 – Angelo Badalamenti, italijanski kompozitor muzike za TV
1941 – Bruno Ganz, švicarski glumac
1943 – George Benson, američki pjevač i jazz-gitarist
1948 – Andrew Lloyd Webber, britanski kompozitor musicala
1950 – Goran Bregović, bosanski kompozitor rock i etno-pop muzike
1970 – Mariah Carey, američka pjevačica
1976 – Reese Witherspoon, američka glumica
1985 – Keira Knightley, britanska glumica
1949 – Fanny Ardant, francuska glumica

Umrli  

1832 – (na slici) Johann Wolfgang von Goethe [▶] (Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.), najveći i najsvestraniji njemački književnik i mislilac.
Studirao je pravo u Leipzigu i Strasbourgu. Na poziv vojvode Karla Augusta odlazi u Weimar, gdje postaje tajni savjetnik, a 1780. slobodni zidar weimarske lože Anna Amalia, dobiva plemstvo i postaje Kammerpräsident. Bio je i upravitelj weimarskog kazališta.
Putuje po Njemačkoj i Švicarskoj, bavi se znanstvenim studijama, te se druži s Herderom i Schillerom. Piše, istražuje i postaje sve poznatijim piscem. Njegovo djelo obuhvaća gotovo sve književne rodove i nekoliko znanstvenih područja. Mnogobrojni su uzori i utjecaji: svjetski klasici, književnost rokokoa, pučka poezija različitih naroda, široko područje povijesti, teologije, filozofije, teorije umjetnosti i prirodnih znanosti. Najveću popularnost u suvremenika stekao je romanom “Patnje mladog Werthera”, zato jer je u tom djelu srušio sve primjere klasicizma koji su vladali među njegovim suvremenicima te nas na neki način uveo u modernu književnost. Snažno je utjecao na sve europske književnosti. Nametnuo se suvremenicima kao obnovitelj lirike, drame, epa, romana, te učenjak izuzetno oštrog i dubokog uvida u strukturu i fenomene prirode. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog humanizma.

1916 – Ferdinand Fellner (mlađi), austrijski arhitekt;
2004 – Slobodan “Boda” Kovačević, bosanskohercegovački gitarista;
2005 – Kenzo Tange, japanski arhitekta, dobitnik Prickerove nagrade 1987. godine;

Praznici  

Svjetski dan zaštite voda

Wikipedia