Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 14. mart

14. mart (ožujak) (14.3.) je 73. dan godine po gregorijanskom kalendaru (74. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 292 dana.

Događaji

1923. – Voren Dži Harding je prvi američki predsjednik koji je počeo da dobija poreske izveštaje i plaća porez.
1950. – Počeo je program FBI-ja “10 najtraženijih”.

1964. – Džek Rubi proglašen je krivim za ubojstvo Harija Li Osvalda (ubojice predsjednika Kenedija) i osuđen na smrt. Bila je to prva presuda u američkoj historiji koja je izrečena u direktnom televizijskom prenosu.
1990. – Mihail Gorbačov postao je predsjednik sovjetskog parlamenta.
1995. – Prvi put je istovremeno 13 ljudi bilo u svemiru.

Rođeni

1681 – Georg Philipp Telemann, njemački kompozitor
1820 – Viktor Emanuel II, kralj Italije i Sardinije
1835 – Giovanni Schiaparelli, italijanski astronom
1843 – Umberto I, italijanski kralj
1853 – Ferdinand Hodler, švicarski slikar

1879 – (na slici) Albert Einstein rođen je u Ulmu, Württemberg, Njemačka, 14. ožujka 1879. godine, a preminuo 18. travnja 1955. u Princetonu. Svoje školovanje započinje u Münchenu u Luitpold gimnaziji nakon čega daljnje školovanje nastavlja u mjestu Aarau.
Zanimljivo je napomenuti kako njegovo djetinjstvo nije započelo onako kako većina zamišlja u smislu čuda od djeteta itd. Naprotiv, Albert je tek progovorio oko svoje treće godine i po njegovim riječima nerado to činio sve do svoje 9 godine. Čak je i kućna pomoćnica Einsteinovih tvrdila kako je mladi Albert zapravo retardiran. No, kako mu je otac poklonio prvi kompas, Albert se počeo zabavljati stvarima koja tadašnju djecu i nisu previše zanimala, recimo što to u praznom prostoru kompasa djeluje na iglu. Tad je iz čiste zabave krenuo raditi modele čime je pokazao prvo da zasigurno nije retardiran, a s druge strane izuzetne mehaničke i tehničke sposobnosti.
Njegova dostignuća su velika i ima ih zaista puno. Možemo početi od toga da je formulirao posebnu i opću teoriju relativnosti, doprinjeo je napretku kvantne teorije i statističke mehanike. Predmet njegovih istraživanja bile su kapilarne sile, posebna teorija relativnosti, kozmologija, statistička mehanika, opća teorija relativnosti, Brownovo gibanje, kritična opalesencija, fotoelektrični efekt itd.
1905. godine napisao je čak 4 članka koji su doprinjeli modernom razvoju fizike i to bez znanstvene literature na koju bi se mogao pozvati. To dokazuje koliki je zapravo Albert bio ne samo stručnjak nego pravi genijalac.
1915. godine održavao je predavanja na Pruskoj akademiji znanosti gdje je predstavio opću teoriju relativnosti.
No, osim znanstvenih djela koji su uvelike obilježili njegov život, pored toga što je bio genijalac, znanstvenik, Albert Einstein je isto tako bio borac za ljudska prava čak i uključen u Američki pokret za ljudska prava gdje je surađivao s Paulom Robesonom s kojim je ujedno bio i jako dobar prijatelj.
Svojim zanimljivim stavovima često je izazivao buru kako na političkoj tako i na društvenoj Američkoj sceni tvrdeći kako socijalizam i nije tako loš za razliku od kaotičnog kapitalističkog društva pritom ne odobravajući totalitarne režime u Sovjetskom savezu ili negdje drugdje.
Jedan od njegovih uzora bio je i Mahatma Gandhi za kojeg je izjavio „Generacije koje dolaze teško će moći povjerovati da je takav čovjek od krvi i mesa ikada hodao po ovoj planeti.“
Kao što možemo vidjeti Albert je bio veliki humanist, pacifist, volio je ljude i htio je unijeti promjene.
Zanimljivo je kako je Albert Einstein umro kao dvojni državljanin SAD-a i Švicarske zato što je na vlastiti zahtjev i uz odobrenje oca tražio razrješenje od njemačkog državljanstva kad imao svega 17 godina, da bi potom kad je navršio 21 godinu dobio Švicarsko državljanstvo kojeg se nikad nije odrekao.
Alber Einstein postao je tema brojnih romana, filmova i drama. Također je korišten kao model za oslikavanje ekscentričnog znanstvenika u raznim romanima i to najviše zbog njegove urnebesne frizure kojom je samo više povećavao dojam ludog znanstvenika. 1951. godine za njegov 72 rođendan fotograf UPI-ja u prilikom nagovaranja Alberta da se nasmije, dobio je to da se Albert izbeljio što je bilo strašno simpatično, jer se u tom trenutku moglo vidjeti vrhunskog stručnjaka kako ima i svoju vrckavu stranu, neki bi rekli lakomislenu.

1933 – Quincy Jones, američki TV producent
1947 – Dževdet Sarač, bosanskohercegovački književnik
1958 – Albert II od Monaka, monegaški Knez
1975 – Johan Paulik, slovački porno-glumac
1978 – Emir Ovčina, bosanskohercegovački glumac

Umrli

1801 – Ignacy Krasicki, poljski književnik
1803 – Friedrich Gottlieb Klopstock, njemački pjesnik

1883 – Karl Marx bio je utjecajan njemački filozof, politički ekonomist, revolucionar te organizator Međunarodne udruge radnika. Karl Marx jedna je od povijesnih ličnosti koja je svojim djelovanjem itekako utjecala na brojna razmišljanja diljem svijeta.
Radi se dakle o osobi koja je prije svega težila znanstvenoj analizi i kritici kapitalizma te koja se smatra jednim od najutjecajnijih teoretičara socijalizma i komunizma.
Karl Marx rodio se kao Karl Heinrich Marx 5. svibnja 1818. godine u mjestu Tier, malom gradiću smještenom u Kraljevini Pruskoj. Imao je privatno školovanje dok nije krenuo u Srednju školu Trier čiji je ravnatelj bio prijatelj njegovog oca. Poznato je kako su se u školi najviše zapošljavali svi oni koji su razmišljali kao liberalni humanisti, što je razljutilo vladu.
Iako je Karl Marx htio studirati filozofiju i književnost njegov ga je otac vidio kao pravnika, zbog čega se Marx nikad u potpunosti nije posvetio učenju koliko je zapravo mogao. Zbog loših ocjena morao se premjestiti na Sveučilište u Berlinu gdje se približio onome što je na početku htio studirati.
Marx se dosta rano u svom životu počeo baviti određenim tezama koje neki još i danas samtraju radikalnima. Naime njegovo glavno djelo “Kapital” sastoji se od tri knjige koje se sve bave ekonomskom problematikom. Tu treba izdvojiti “Njemačku ideologiju” te “Manifest komunističke partije”.
Za vrijeme svog djelovanja Marx je prihvaćao Hegelovu dijalektiku po kojoj se razvijaju društvo i svijet. No unatoč tome odbacio je njegov idealizam, po Mrxu materijalno određuje svijest, a ne obrnuto. U svojem je djelovanju prošao kroz različita polja, a pritom se dotakao velikog broja pitanja, s tim da je ipak najpoznatiji bio u analizi povijesti u terminima borbe klasa, sažete u “Komunističkom manifestu”.
Svojim razmišljanjem utjecao je na Lenjina, Staljina, Fidela Castra, Che Guevaru, Deborda i mnoge druge.
Umro je 14. ožujka 1883. godine u Londonu.

1997 – Jurek Becker, njemački pisac
1997 – Fred Zinnemann, američki filmski režiser austrijskog porijekla

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close