Kultura

Dogodilo se na današnji dan – 14. april

14. april (travanj) (14.4.) je 104. dan godine po gregorijanskom kalendaru (105. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 261 dan.

Događaji

1865. – Američki predsjednik Abraham Lincoln ustrijeljen u pozorištu Ford u Washingtonu.
1912. – Britanski prekookeanski parobrod Titanic udario u ledenu santu u 23 sata i 40 minuta.
1992 – Visoko u ratu (1992-1995): Izviđačko-diverzantska četa iz Visokog oslobodila Veliki i Mali Hum te sela Zišci i Brda.
2006 – Visočke piramide: počela detaljna istraživanja.

Rođeni

1578 – Filip III, kralj Kastilje, kralj Španije i Portugala

1629 – Christiaan Huygens (Kristijan Hajgens, 14. april, 1629 – 8. juli, 1695), bio je holandski matematičar, astronom i fizičar; rođen u Hagu. Studirao je pravo na Univerzitetu u Leidenu i na Orange Colledge u Bredi prije nego što se posvetio nauci. Historičari često poistovjećuju Huygensa sa naučnom revolucijom.
Huygens je relativno malo priznat po svojoj ulozi u razvoju modernog integralnog i diferencijalnog računa. Zapamćen je i po tome što je tvrdio da se svjetlost sastoji od talasa. Godine 1655. otkrio je Saturnov mjesec Titan. Također je ispitivao Saturnove prstenove, i 1656. otkrio da se prstenovi sastoje od stjena. Iste godine otkrio je i opisao maglinu Orion. Njegov crtež, prvi takve vrste, magline Orion objavljen je u Systema Saturnium 1659. Koristeći moderan teleskop uspio je da izdvoji iz magline različite zvijezde. (Svijetla unutrašnjost magline Orion nosi ime „Huygensova regija“ u njegovu čast.) Također je otkrio nekoliko interstelarnih maglina i neke dvojne zvijezde.
Na nagovor Blaise Pascala, Huygens je napisao prvu knjigu o teoriji vjerovatnoće, koju je objavio 1657.
Radio je i na izradi tačnog sata, koji bi bio pogodan za pomorsku navigaciju. Godine 1658. objavio je knjigu pod nazivom Horologium. Njegovo otkriće sata s klatnom (koji je patentirao 1657) bilo je prekretnica u računanju vremena. Matematičke i praktične detalje svojih otkrića objavio je u Horologium Oscillatorium 1673.
Huygens je razvio i sat sa balansnom oprugom, gotovo istovremeno, mada nezavisno od Robert Hookea, ali spporovi oko ovog otkrića i ko je za to zaslužan su trajale vijekovima. Međutim, u februaru 2006. otkrivene su izgubljene Hookeove pisane bilješke sa sastanaka Kraljevskog društva u jednoj ostavi u Hampshireu, i po tim bilješkama je utvrđeno da je Hooke prvi otkrio balansnu oprugu.
Kraljevsko društvo je izabralo Huygensa za svog člana 1663. Godine 1666. Huygens se preselio u Pariz gde je radio u Francuskoj akademiji nauka pod zaštitom Luja XIV. Koristeći Parisku observatoriju (koja je izgrađena 1672) vršio je dalja astronomska posmatranja. Godine 1684. objavio je Astroscopia Compendiaria u kojoj je prikazao svoj novi vazdušni teleskop (bez cijevi).
Huygens je razmišljao i o životu na drugim planetama. U svojoj knjizi Cosmotheoros, zamišljao je kako svemir buja od života, vrlo sličnog životu na Zemlji u 17. vijeku. Liberalna klima u Holandiji je ohrabrivala ovakve spekulacije. Za razliku od njega, filozof Giordano Bruno, koji je također vjerovao u postojanje života u drugim svjetovima, je zbog tih verovanja spaljen na lomači 1600. godine.
Godine 1675. Huygens je patentirao džepni sat. Izumio je brojne druge naprave i postupke.
Huygens se vratio u Hag 1681. poslije teške bolesti. Pokušao je da se vrati u Francusku 1685, ali je izdavanje Nantskog edikta (koji je ukinuo vjersku toleranciju) spriječilo njegovu namjeru. Huygens je umro u Hagu 8. jula 1695

1935 – Erich von Daeniken, švicarski književnik
1950 – Peter Esterhazy, mađarski književnik
1959 – Don Roos, američki scenarist i filmski režiser
1970 – Faruk Šehić, rođen 14. aprila 1970. u Bihaću, je bosanskohercegovački književnik i novinar. Dobitnik je nagrade Evropske Unije za literaturu za njegovu knjigu Knjiga o Uni.
1973 – Adrien Brody, američki glumac
1982 – Fuad Backović Deen, bosanska pjevačka zvijezda

Umrli

1759 – Georg Friedrich Händel (Halle, 23. februar 1685. – London, 14. april 1759.), njemački kompozitor iz doba baroka Händel je rođen u Njemačkoj iste godine kao Johann Sebastian Bach i Domenico Scarlatti. Najvažniji dio svog muzičkog obrazovanja dobio je u Italiji prije preseljenja u London gdje je postao naturalizovani britanski građanin. Veliki dio života proveo je u Velikoj Britaniji i komponovao je mnoge opere, končerta i oratorije. Bio je pod snažnim uticajem tehnika velikih kompozitora italijanskog baroka i polifonijske horske tradicije iz srednje Njemačke. Najpoznatija njegova djela su: Vodena muzika, Muzika za svečani vatromet i Mesija. Bio je uticajan na njegove nasljednike kao što su Joseph Haydn, Wolfgang Amadeus Mozart i Ludwig van Beethoven.
Händel je rođen 1685 u Halleu (koji je tada bio u Vojvodstvu Magdeburga, pokrajine Brandenburg tadašnja Pruska) od oca Georgea i majke Dorotheae (djevojačko Taust) Händel. Njegov otac, Georg Händel, bio je ugledni brijač-hirurg koji je također služio kao hirurg na sudu Saxe-Weissenfels u margrofoviji Brandenburg.
Prema Johnu Mainwaringu, njegovom prvom biografu:
Citat „Händel je otkrio takvu snažnu sklonost prema muzici, da je njegov otac, koji mu je uvijek namijenio da studira građansko pravo, imao razloga da se uzbuđiva. On je strogo zabranio svom sinu da svira bilo koji muzički instrument, ali Händel bi pronašao način da kradom svira klavikord sam u sobi na vrhu kuće. U ovu sobu bi stalno išao kradom dok je porodica spavala“.
U ranoj dobi Händel je postao vješt izvođač na harpsikordu i orguljama. Jedan dan je zajedno sa ocem otišao na izlet u Weissenfels posjetiti njegovu rodbinu. Prema legendi, mladi Händel je privukao pažnju vojvode sa svojim sviranjem na crkvenim orguljama. Na njegov nagovor, otac je Händelu dopustio da uzima lekcije muzičke kompozicije i tehnike na klavijaturi kod Friedricha Wilhelma Zachowa, orguljaša luteranske crkve svete Marije (Marienkirche)u Halleu. Od tada Händel je saznao o harmoniji i savremenim stilovima, o analiziranju muzičkih partitura, naučio je komponovati teme za fugu i kopirati muziku. Ponekad bi kao orguljaš svirao umjesto svog učitelja tokom crkvene službe. Godine 1698. Händel je svirao za Pruskog vladara Fredericka I. i upoznao Giovannija Battistu Bononcinija u Berlinu. Godine 1701 Georg Philipp Telemann otišao je u Halle poslušati perspektivnog mladog čovjeka.
Händelove kompozicije uključuju 42 opere, 29 oratorija, više od 120 kantata, trija i dueta, mnogobrojne arije, kamerna muzika, velik broj ekumenskih djela, ode i serenate i 16 orguljaških končerta. Njegovo najpoznatije djelo, oratorij Mesija sa svojim “Haleluja” horskim dijelom, među najpopularnijim je djelima u horskoj muzici te je postalo glavno djelo tokom božićne sezone. Među djelima s brojevima opusa objavljenih i popularisanih za svog života su orguljaški Končerto Op.4 i Op.7, zajedno s opus 3. i Končerti grossi Opus 6., potonji uključuje raniji orguljaški končerto Kukavica i slavuj (The Cookoo and The Ninghtingale) u kojem se pjev ptica imitira u gornjim registrima orgulja. Također se ističu njegovih šesnaest orguljaških svita, naročito Harmonični kovač (The Harmonius Blacksmith).
Händel je uveo različite prethodno neuobičajene muzičke instrumente u svojim djelima: viola d'amore i Violetta Marina (Orlando), lutnja (Oda povodom dana Svete Cecilije), tri trombona (Saul), klarinet ili male visoke rogove (Tamerlano), fagot, viola da gamba, zvona, i harfa (Julije Cezar, Aleksandrova svetkovina).
Muzička djela Georga Friedricha Händela su katalogizirana u Händel-Werke-Verzeichnis i poznatija su po HWV broju. Na primjer, Mesija je katalogiziran kao HWV 56.

2012 – Piermario Morosini , talijanski fudbaler

Wikipedia

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close