Milorad Dodik bi potpisivanjem Nacionalnog godišnjeg plana za NATO (ANP) mogao krivično odgovarati za nepoštivanje institucija Republike Srpske, komentariše za Radio Slobodna Evropa politička analitičarka Ivana Marić, nakon što je danas odgođeno izjašnjavanje Predsjedništva BiH o ANP-u i mandataru Vijeća ministara BiH.
Predsjedništvo BiH danas nije raspravljalo ni o jednom od ova dva pitanja, ali su “ostavljena otvorena vrata za neku vrstu dogovora”, kako je objasnio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić nakon konsultacija trojice članova Predsjedništva BiH.
“Ne može se poslati ‘malo ANP-a’, jer ako se pošalju samo dvije rečenice to bi značilo da se BiH odlučila za naredni korak prema NATO-u. To Dodiku ne odgovara, jer mu je retorika protiv ovog vojnog saveza donijela mnogo političkih poena. Možda Dodik i privatno ne bi imao ništa protiv, jer su upravo kadrovi njegovog SNSD-a učinili mnogo na putu BiH u NATO, od 2006. godine. Ključne dokumente potpisao je Nebojša Radmanović, dok je i Nikola Špirić imao značajnu ulogu”, podsjeća Ivana Marić.
Član Predsjedništva Milorad Dodik je u izjavi za novinare danas nakon odgođene rasprave u Predsjedništvu poručio da se radi o kupovini vremena i da RS neće glasati za ANP, poručujući da u njegovom mandatu neće biti ANP-a.
“Dodik to ne smije uraditi, jer je podigao tenzije oko tog pitanja i zna da će ga opozicija pritiskati i tražiti da ispoštuje ono što je nametnuo, a to je prije svega Rezolucija o vojnoj neutralnosti Republike Srpske, koja predviđa krivičnu odgovornost ako neko ne ispoštuje tu odluku”, smatra politička analitičarka Ivana Marić.
Ona konstatuje da su isključivi i kategorični stavovi, uslovno rečeno dvije strane, blokirali mogućnosti za kompromis.
“Ako jedna strana u Predsjedništvu BiH (Željko Komšić i Šefik Džaferović) kaže da nema Vijeća ministara bez Nacionalnog godišnjeg plana za NATO (ANP), a druga (Milorad Dodik) da nema ANP-a dok je on na vlasti, pa makar to bilo i narednih 300 godina, onda je nemoguće postići bilo kakvo približavanje stavova, kako to voli reći Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
Hadžikadić: Loša vijest za BiH
“Ako je dozvoljeno da nema dogovora, odnosno ako se neće formirati vlast i ako nema Nacionalnog godišnjeg plana za NATO (ANP), to znači da se ipak ustupa prostor Rusiji na ovim područjima, što nije dobra vijest ni za BiH, ni za Evropu, ni za svjetsku zajednicu”, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa predsjednik Platforme za progres Mirsad Hadžikadić.
“Kao da su bh. lideri shvatili da se ne može prodavati magla, nakon što je očigledno da vlastiti dogovor nisu u stanju provesti. Kao da jednostavno kažu: ne znamo kako i kuda dalje? Očigledno je da su počeli razgovarati na pritisak međunarodne zajednice kojoj je bio cilj da se uspostavi vlast, a da se poslije rješavaju ključni problemi”, konstatuje Hadžikadić, koji je na prošlim opštim izborima u BiH bio kandidat za člana Predsjedništva BiH.
On smatra da iskusni političari ne bi trebali dolaziti u situaciju, kakva je sadašnja, da nešto dogovore, napišu i potpišu – što je moglo konačno voditi ka uspostavi nove vlasti – a zatim da to ne ispune.
EU i OSCE poručili Predsjedništvu BiH: Iznađite kompromis
Dok je Dodik danas prokomentarisao kako “pretpostavlja da je otkazivanje sjednica izraz dogovora sa strancima, koji je imao Željko Komšić, a koji stalno ponavljaju da situaciju u BiH ne treba komplikovati”, te naveo da je dio Sporazuma o formiranju vlasti, postignut sa šefom Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemarkom, doživio ozbiljan zastoj, iz EU reagovali su kratko.
Delegacija EU je, naime, izrazila žaljenje zbog toga što Predsjedništvo BiH nije postiglo dogovor o formiranju vlasti uz poziv članovima da što prije prevaziđu razlike u interesu svih građana BiH, saopšteno je iz press odjela Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.
Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Bruce G. Berton poručio je da se pitanje članstva BiH u NATO-u koristi kako bi se odgodilo formiranje vlasti na državnom nivou, a samim tim i za reforme koje BiH treba implementirati na putu euroatlantskih integracija.
“Upravo zbog toga tražimo od članova Predsjedništva BiH da iznađu kompromis kako bi se ostvario napredak”, poručio je Berton, te dodao da OSCE nema stav o članstvu BiH u NATO-u, već da narod BiH treba odlučiti o tome.
Poziv iz HDZ-a i kritike PDP-a
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, koja je uz Dodikov SNSD i Stranku demokratske akcije (SDA) BiH potpisnica sporazuma o formiranju Vijeća ministara BiH nakon odgode glasanja o mandataru pozvala je na “hitnu implementaciju izbornih rezultata, bez odlaganja”.
“Svjedoci smo da ni današnji napori za dogovorom i poštivanjem sporazuma lidera nisu urodili plodom, te da je BiH i dalje u zastoju na putu napretka prema EU i NATO-u. Sva daljnja uslovljavanja političkih predstavnika moraju se hitno pretvoriti u uspostavljanje konstruktivnog dijaloga i međusobno uvažavanje u cilju razvoja političkog i društvenog dogovora na opću dobrobit naše domovine Bosne i Hercegovine”, naveli su iz ove stranke.
Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), otkazivanje sjednica Predsjedništva BiH i nedogovaranje stranačkih lidera nazvao je neozbiljnom pričom i farsom koja zemlju uvodi u dublju političku krizu.
“Isključivu odgovornost snose tri stranke – SDA, HDZ i SNSD. Lijepo su se dogovorili da jedni druge izaberu u parlamentu, da podijele resore, fotelje, pozicije, ali očigledno ne postoji iskrena namjera i postoje različita tumačenja u sprovođenju principa formiranja vlasti na nivou BiH”, poručio je Borenović u obraćanju medijima.
Dvije sjednice Predsjedništva BiH koje su trebale biti održane danas bile su uslovljene jedna drugom.
Dva člana Predsjedništva, Željko Komšić i Šefik Džaferović su za ANP dok je Dodik, ponavljajući stav RS o vojnoj neutralnosti, protiv. Komšić i Džaferović su se ranije izjasnili da će za mandatara glasati ukoliko se postigne dogovor u vezi s ANP-om.
Petog avgusta u Sarajevu su lideri SDA, SNSD-a i HDZ-a Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović potpisali Sporazum o principima za formiranje vlasti odnosno za konačnu uspostavu Vijeća ministara, za šta rok ističe5. septembra.
Što se tiče ANP-a, šefovi diplomatija zemalja članica NATO-a još u aprilu 2010. godine su odobrili Bosni i Hercegovini da se uključi u Akcioni plan za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (MAP). U decembru 2018. donesena je odluka da Bosna i Hercegovina pozove za dostavljanje ANP-a, čime bi se aktivirao MAP.
Proces približavanja BiH prema NATO -u formalno je započeo u decembru 2006. godine potpisivanjem Okvirnog dokumenta čime je BiH pristupila Partnerstvu za mir i od tada poduzima mjere za postizanje NATO standarda.
RSE
Gordana Sandić-Hadžihasanović
Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa “Radio 27”, što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju “Na vratima Evrope”, posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.
