U Kreševu počinje Međunarodni sajam minerala, kristala, fosila, poludragog i dragog kamenja

U subotu, u kreševskoj osnovnoj školi, počinje dvodnevna međunarodna manifestacija, 11. Sajam minerala, kristala, fosila, poludragog i dragog kamenja, kojeg organizuje Zavičajna udruga „Kreševski citrin“.

Ovo je jedini sajam takve vrste u Bosni i Hercegovini, koji iz godine u godinu privlači sve više i izlagača i posjetilaca. Nažalost, mnogi, pa i u Sarajevu, nisu nikada čuli za njega, a, eto, pred njihovim ‘nosem’ odvija se događaj koji bi se drugdje plaćao ‘suhim zlatom’.

Jer, da se ne varamo, ko od nas ne voli makar vidjeti dragocjeno kamenje?

“Najavljeno je preko pedeset učesnika iz svih dijelova regije, i šire”, kazao nam je generalni sekretar Udruge Žarko Bešlić, napominjući da će svoje kolekcije kamenja i minerala, i fosila zainteresovanim pokazati njihovi vlasnici iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Austrije, Češke, Italije, i, naravno, iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.

Tri hiljade minerala na Planeti

“Imali smo prijavu i jednog Japanca, ali je odustao iz nekih objektivnih razloga.On je htio doći sa svojim zbirkama japanskog smaragda”, objašnjava nam Bešlić, od kojeg saznajemo da će na manifestaciji biti i dvije izložbe.

Na jednoj od njih će se moći vidjeti opal koji potiče iz Coober Pedyja (Australija).

“U pitanju je jedan naš čovjek iz Lepenice, koji je godinama radio u australijskim rudnicima, i kojem je sve to oko dragog kamenja, kako se obično dešava, postalo i strast”, ističe Bašlić, napominjući da su iz kreševskog kraja mnogi ljudi odlazili tragajući za boljim životom, a nalazili su ga, baš kao što je to i njihov zavičaj, u nekom rudarskom području.

“Nije malo naših ljudi koji su otvorili svoje rudnike, ili su postali vlasnici dijela njih, oni često učestvuju na našoj manifestaciji, donoseći dragocjeno kamenje iz svojih rudnika.Prošle godine je, tako, jedan Kolumbijac izložio prelijepi kolumbijski smaragd”, priča nam Bešlić, od kojeg saznajemo da danas na Planeti ima oko tri hiljade minerala.

Na kreševskom sajmu se može vidjeti njih oko 2000!

Pažnju posjetilaca privlače, pored minerala i kristala Srednjebosanskog škriljavog gorja, i hijalofan, kvarc-čađavac, prozirac, citrin, tetraedrit, realgar, auripigment, florit,azurit, malahit, pirit i mnogi drugi, koji se odvajkada pronalaze u tamošnjem kraju, o čemu svjedoče mnoge privatne zbirke, nažalost, najviše čuvane po kućama.

Sajam je prilika da se iznesu van, pa i da se nešto, ili sasvim solidno, zaradi na tome, ali i da tamošnja vlast još više poradi na privlačenju svih ljubitelja prirode i prirodnih resursa. Za sada je to, ipak, nedovoljno iskorišteni potencijal.

Inače, i ove godine će biti i izložba maketa Ante Buzuka, zahvaljujući kojoj se može sagledati kako su izgledali rudarski uređaji i sprave kreševskog višemilenijskog rudarstva i kovinolivstva, (recimo, stare topionice) a moći će se opet vidjeti i fosilizirani ostaci životinja koje su nekada živjele u tamošnjem kraju:  kljove od slona, dijelovi nosoroga i pećinskog tigra, zubi od mamuta.

No, kreševski sajam je još po nečem interesantan.

Traganje za kristalima

Klub mladih istraživača, kojeg vodi Martina Mijatović, učenica devetog razreda osnovne škole, redovni je sudionik ove manifestacije.

“Udruga Nova akropola ih je educirala, a pomoć dobijaju i od brojnih drugih ljubitelja prirode i baštine, pa su, tako, i ovoga juna u Geokampu, njih petnaestak, učestvovali u traganju za kristalima na planini Lopata.

“Našli su krasne, vrijedne primjerke”, otkriva nam Martinin otac Perica.

Od Bešlića saznajemo i to da će tokom sajma biti upriličen i okrugli sto posvećen životu i djelu Požežanina Dragutina Lermana, čuvenog istraživača Afrike i belgijskog konzula u Kongu, koji je umro u Kreševu 1918. godine u 54-toj godini života.

Naziv tog okruglog stola je Između snova i stvarnosti, upravo kakav je i bio ovaj zanimljivi čovjek koji je jako mnogo doprinio da Evropljani otkriju Afriku. Pri tome je naučio brojne tamošnje jezike, i dao nazive mnogim afričkim toponimima koji i danas nose prizvuk predjela iz kojih je sam Lerman potekao.

Sigurno će se više čuti i o tome kako je istraživač uopće došao u Kreševo, u kojem je živio šest godina, hodajući po stazama davnih rudara Sasa, na kojima je nekada bilo jako mnogo zlata, srebra.Ima li ih i danas?

Lerman je umro u jednoj kreševskoj sobici, i ovo je lijepa prigoda podsjetiti se na njega, ali i razmisliti o nama samima, koji živimo u blizini kreševskih minerala, kristala, fosila, kamenja, a pojma nemamo o tome, kamoli da to bude iskorišteno kao ekonomski zamajac cijeloga kraja, i cijele BiH, i kao važna turistička ponuda.

Oslobođenje

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close