Kako su lobiji, “analitičari” i politikanti srušili akcize i razvojnu šansu

TV1: Kako funkcioniše Vijeće ministara BiH, preljevali se kriza iz Parlamenta?

BEVANDA: Naravno da ima odraza. Nismo izolirani od toga. Pokušavamo funkcionisati. Završili smo sjednicu koju uspjevamo održati svake sedmice. Činjenica je da ono što iz Vijeća ministara ide u Parlament vrlo rijetko ima prolaz, a s druge strane zastupnici često predlažu zakone i usvajaju ih. Čini mi da na bazi ličnih odnosa uspjevamo održati radni ritam, ali realno odraza ima.

TV1: Kakav status BiH ima u ovo trenutku, jesmo li finansijski stabilna država?

BEVANDA: Rekao bih da jesmo. Međutim, može se učiniti puno više. Državni nivo ima ograničen budžet na 950 miliona KM. Imali smo izvještaj o izvršenju budžeta na Vijeću ministara i ići će na Predsjedništvo i Parlament. Vidi se da je državni nivo u 2016. funkcionisao sa suficitom od 53 miliona. Brine novac koji se prenosi iz godine u godinu, a on je na nivou od 400 miliona, većinom zbog neizvršenja kapitalnih investicija i to je šteta.

TV1: Kolika je šteta? Imamo IPA fondove i novac koji je dostupan, a koji ne koristimo. Zašto se to dešava?

BEVANDA: Zbog neodgovornosti, političke situacije i turbulencije. Kada je pojedinim ljudima bitniji politički efekat, da bi populizmom privukli pažnju i poene, nego interes države i institucija.

TV1: Je li teško raditi u takvim uslovima?

BEVANDA: Nemam pravo reći da mi je teško, jer sam prihvatio ovu funkciju i pokušavam raditi profesionalno. To pokušavam prenijeti i na kolege, jer kada se držimo toga, onda političke stvari se lakše prevazilaze. Da nismo u studiju, rekao bih da je jako teško.

TV1: Kakvo je stanje duga? Kakva su prispjeća za otplatu kredita i kakva je struktura duga? Stižemo li sve otplaćivati?

BEVANDA: Na nivou države dug je nešto više od 11 milijardi i servisira se jer smo izvršili izmjene zakona o dugu, te je to prioritet u izmirenju obaveza. Osam milijardi je vanjski dug, ostalo su entiteti. Nema kašnjenja. Krucijalno je da smo uspjeli usvojiti strategiju upravljanja dugom, gdje su učestvovali svi nivoi, pa su stvoreni uvjeti da dug i zaduživanje budu pod strogom kontrolom. To je ono što je dobro.

TV1: Koliko je novac koji ostane dovoljan za servisiranje države i svega što je potrebno?

BEVANDA: Kada dođe do usvajanja budžeta uvijek vidite visoke tonove kako treba jačati državu, a onda kažete da niste potrošili 50 miliona. Nisam optimista da ćemo se do izbora pozabaviti time. Imate budžetske korisnike koji traže maksimum i onda ne iskoriste. Budući da je u toku izrada budžeta za narednu godinu, predložit ćemo da baza bude izvršenje u 2016. Nema smisla da za novac apliciraju oni koji ga ne troše, ostaje neiskorišten, a možda je potreban negdje drugo. Dobro je to što je uspješno završena naplata klirinškog duga. To je vanredni prihod i čekamo da ruska strana to uplati. To će relaksirati ukupnu situaciju.

Nema države koja nije zadužena. Zabrinjava što imamo ugovorene kredite koji se ne koriste. Državni nivo nema duga. Jedini je dug za državni zatvor. Država se ne zadužuje već entiteti i javna preduzeća, a država je garant da će to biti naplaćeno.

U svim ugovorima s velikim kreditorima, stoji odredba o plaćanju na neiskorišteni dio. Moram reći da se najviše odnosi na infrastrukturne objekte – Koridor 5c, željeznice…

TV1: Koliko plaćamo?

BEVANDA: Za prethodne četiri godine oko 12 miliona KM.

TV1: Hoće li iko zbog toga odgovarati? Treba li?

BEVANDA: Ako tražite kredit i učestvujete, bilo bi normalno da to podrazumjeva brzinu, projekte… Međutim, iskreno mi na državnom nivou ne možemo uticati. To je za onoga ko traži kredit.

TV1: Gdje su krivci, na državnom ili entitetskom nivou?

BEVANDA: Na državnom sigurno ne. Nekada je to javno preduzeće koje je pokrenulo inicijativu. Uz sav napor ministara svi oni koji to koriste, pokazuju nekada nedovoljnu odgovornost.

TV1: Ponašaju li se entiteti domaćinski, pretjeruju li u potrošnji?

BEVANDA: Treba biti realan. Gro obaveza teških je na entitetima i tamo je sigurno teret puno teži. Čini mi se da je na državnom nivou više izražena politička nestabilnost i to više umara. Entitetskim ministrima finansija nije nimalo lako.

TV1: Šta pokazuju konkretne brojke, je li ubiranje od akciza i PDV-a na državnom nivou ohrabrujuće? Ima li još problema oko raspodjele tog novca?

BEVANDA: Mislim da je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO), uz vojsku, najbolji bh. projekat i to je definitivno. Uz sve probleme sa kojima se susreću i uposlenici i menadžment, UIO u kontinuitetu bilježi rast prihoda. Iz tog prihoda se hrane svi nivoi vlasti. Od državnog budžeta 950 miliona KM, 750 miliona je od UIO, a ostalo su entiteti i kantoni, u skladu sa zakonima o pripadnosti javnih prihoda. E sad, to je druga stvar, koliko se često inovira, prilagođava realnosti, kriterijumima… U to neću ulaziti.

UIO je generator rasta, to je odraz odgovornosti ljudi koji su uposleni, te menadžmenta i uprave. To jednostavno statistika pokazuje. Mislim da ćemo ove godine ubrati više od 100 miliona nego prošle godine. Kada gledate realitet, i tome će doći kraj, jer možete finansijskom disciplinom, pojačanom naplatom, represijom dolaziti do kraja, ali se onda to iscrpi. Osnov je privreda. Kako privreda diše, tako će i javni prihodi disati.

Što se tiče raspodjele, to je druga priča. Nažalost, mi ne uspjevamo uraditi konačna poravnjanja i jednostavno se radi na bazi privremenih koeficijenata. Poslije krize u kojoj je bio Upravni odbor, gdje nismo mogli usvojiti ni zapisnike dnevnog reda, ohrabrenje je to što je bilo u ponedjeljak, gdje su usvojili poravnjanje. Na primjer, na podračunu putarina je stajalo neraspoređeno 28 miliona, pa smo donijeli odluku, rasporedili to i stavili taj novac u funkciju. Novac koji stoji apsolutno nikome ne donosti ništa dobro.

TV1: Znamo kako je, uslovno rečeno, završio zakon o povećanju akciza. 

BEVANDA: Završio je.

TV1: Tvrdite, dakle, da je to kraj priče?

BEVANDA: Ono je završilo, sad se sve svelo na to – MMF i akcize. Nije tako uopšte. Priča o akcizama i izmjenama Zakona o osiguranju depozita, koji stalno ostaje u drugom planu, posebno mi je žao što je to palo. U februaru prošle godine, dakle prije 16 mjeseci, dva entitetska premijera potpisala su obavezu da će uvesti akcize u dvije svrhe. Jedna je poboljšanje putne infrastrukture, a druga je sanacija zdravstva. To je potpisani dokument. Upravni odbor je 16. februara prošle godine usvojio nacrt zakona, uputio ga u proceduru. Od tada su se svi poigrali s tim. Prvo je zdravstvo otpalo, jer prihod na zdravstvo treba biti prihod na pivo, žestoko alkoholna pića i sokove. Naravno, svi lobiji su proradili i zdravstvo je u suštini na Vijeću ministara brisano u tom dijelu i ostalo je to to.

U međuvremenu, svi svjetski kreditori, a posebno EBRD, najveći svjetski kreditor koji ulaže u infrastrukturu, izvršio je procjenu kreditne sposobnosti entitetskih preduzeća za ceste i autoceste. Zaključio je da prema postojećim nivoom prikupljenih prihoda koji imaju i kreditnim obavezama, oni nisu kreditno sposobni, da se ne mogu zaduživati i ne mogu uzimati kredite. To je bilo prije 16 mjeseci i to svi znaju.

TV1: Šta sad? Nije usvojeno.

BEVANDA: Šta sad? Sad se procedurom treba vratiti na Upravni odbor UIO i sasvim normalno, prije nego krenemo u tu avanturu, ja sam predsjedavajući i neće me niko natjerati ukoliko ne budem siguran da to neće imati političku podršku. Ovako se iscrpite, stalno ste meta neke kritike, a inicijatori svega toga negdje su u zaprećku i kažu da nešto Upravni odbor i Vijeće ministara neće, a u suštini inicijativa je krenula sa potpuno druge strane.

Gledam razne analitičare, stručnjake, barem piše da su to, koji nešto stalno kritikuju, ali stvarno ne vežu činjenice sa činjenicama. Činjenica je da je i u Pismu namjere, na zahtjev MMF-a, kao jedan od uslova strukturalna odrednica stavljen i zakon o akcizama. Činjenica je i da mi imamo 400 miliona ugovorenih kredita, skoro milijardu kredita samo za Koridor, kredita koji su u fazi ugovaranja. U svim tim ugovorima stoji obaveza i to je zahtjev kreditora. Kreditor daje novac i on je procijenio da za osiguranje toga što će dati mora imati dodatno osiguranje, kolateral, isto kao kada Vi ili ja dižemo privatni kredit, moramo ispuniti određene uslove. Kroz to sve mi plaćamo novac za neiskorišteni kredit. Sve stoji.

Ono što je najgore, u svu tu priču još prošle godine uveden je plavi dizel. Jednostavno, populizam je donio štetu svakome. Novca nema od MMF-a, nema prihoda entitetskih budžeta, poljoprivrednicima se ne može pomoći. Mislim da su poticaji za poljoprivrednike i sada onakvi kakvi su bili dok sam ja bio ministar.

TV1: Kakve mogu biti posljedice svega toga?

BEVANDA: Vrlo je ružno kada politički akteri suprotstave neodgovornost kao neko je za poljoprivrednika a neko nije. Ko smeta da se ispune uvjeti i da entiteti pomognu poljoprivrednicima? Niko. Dolazi klirinški dug. Što ga ne daju zdravstvu, poljoprivrednicima…

TV1: Mladi iz Kulta pokrenuli su inicijativu da se plaćanje PDV-a državi uradi po naplati faktura. Došlo je do Parlamenta i tu je sve stalo. Kako vi gledate na ovu inicijativu?

BEVANDA: Sve inicijative koje podupiru privrednici podržavam. I to je potao dio politike jer je u Parlamentu to predložila opozicija. Upućeno je na mišljenje UO UIO i Vijeću ministara. Inicijativa je dobra i treba stvoriti tehničke pretpostavke za njenu provedbu. Da se ne napravi haos. Stavio sam na dnevni red UO UIO i razmatrali smo je zajedno sa još nekim. Nije dobila podršku za primjenu odmah, već će očitovanje UIO biti podloga i pojasnit će detalje.

Mi za to još tehničke uslove nemamo za to. Kada se uslovi steknu doći ćemo na to. Pošteno je prema privrednicima da se to primjeni.

(Vijesti.ba)