Vjerska i nacionalna znamenja u grbovima općina u BiH (II)

Nakon rata 1992-1995 i etničkog čišćenja, grbovima i drugim simbolima općina također se pokaz(iv)alo koji je narod „pobijedio“ u određenoj općini, tj. prisvojio ju za sebe. Iako su po ustavu svi narodi i građani ravnopravni u svakom dijelu države, mnoge općine se i na simboličkoj razini prikazuju kao nacionalne općine te tako i na taj način iscrtavaju mapu podjele Bosne i Hercegovine.

_________________________________________________

 

Prema popisu iz 1991, u općini Derventa (sjever BiH) živjelo je oko 56 tisuća stanovnika, od čega oko 23.000 Srba i 22.000 Hrvata. Danas je općina srpski teritorij, a grb je obilježen srpskim grbom.

 

Prema popisu iz 1991, u općini Bosanski Brod živjelo je 41 posto Hrvata, 33 posto Srba, 12 posto Bošnjaka i 11 posto Jugoslavena. Što se današnjeg stanja tiče, ono je slično kao u općini Derventa, a općina se više i ne zove Bosanski Brod nego Brod.

 

Općina Donji Žabar nastala je nakon Dejtonskog sporazuma od dijela općine Orašje. Tokom rata u Bosni i Hercegovini općina Donji Žabar je nosila naziv Srpsko Orašje, ali je nakon odluke Ustavnog suda BiH taj naziv poništen. U njoj živi oko 1500 stanovnika.

 

U općini Modriča (Bosanska Posavina) prije rata je živjelo oko 35 posto Srba, 30 posto Bošnjaka, 28 posto Hrvata. U grbu općine danas se nalazi krst.

 

Prema popisu iz 1991. u općini Gradačac (sjeveroistočna BiH) živjelo je <60 posto Bošnjaka, <20 posto Srba i >15 posto Hrvata. U grbu općine danas nalazi se ljiljan na zelenoj podlozi. Od jednog dijela općine Gradačac formirala se nakon rata srpska općina Pelagićevo.

 

U općini Bijeljina (sjeveroistok BiH) prije rata živjelo je nešto manje od 60 posto Srba i nešto više od 31 posto Bošnjaka. Grb Bijeljine danas jedan je od najmaštovitijih, i nije ga potrebno posebno predstavljati.

 

U općini Banja Luka je prema popisu iz 1991. živjelo oko 55 posto Srba. Za vrijeme rata uništavane su hrvatska i muslimanska komponenta grada i on je danas središte Republike Srpske (iako ne i njezin glavni grad, formalno-pravno). Grb grada je u skladu s tim.

 

U općini Tešanj je prije rata živjelo oko 35.000 Bošnjaka, 9.000 Hrvata, 3.000 Srba. Grb općine danas je prilagođen većinskoj nacionalno-vjerskoj skupini, tako da njime dominira zelena boja i ističe se kontura munare.

 

U općini Lopare (sjeveroistočna BiH) prije rata je živjelo oko 56 posto Srba i 37 posto Bošnjaka. Grb općine danas je obilježen srpskom i pravoslavnom ikonografijom.

 

U općini Kotor Varoš godine 1991. živjelo je oko 38 posto Srba, 30 posto Hrvata, 29 posto Bošnjaka. Općinom danas dominiraju Srbi, a njezinim grbom ‘srpsko-pravoslavno’ Sunce.

 

U administrativnom pogledu Sapna je kao općina počela postojati od 18. ožujka 1998. godine kada se na osnovu Odluke Federalnog parlamenta po prvi put sastalo Općinsko vijeće. Općina Sapna je nastala podjelom općine Zvornik na dva dijela: na općinu Zvornik u RS i općinu Sapna u FBiH. Njezin grb obasjavaju mjesec i zvijezda.

 

U grbu općine Kladanj svoje mjesto su našli i vjerski i nacionalni simboli većinskog naroda/vjerske skupine te općine.

 

U općini Tomislavgrad (Duvno), jugozapadna Bosna, 1991. je živjelo <87 posto Hrvata i <11 posto Bošnjaka. U grbu općine prikazani su crkva i kruna kralja Tomislava, za kojeg se u narodu vjeruje da je postojao i da je okrunjen baš na Duvanjskom polju.

 

Kad je u pitanju grb općine Istočna Ilidža (dio Istočnog Sarajeva), mogli bismo postaviti nagradno pitanje: koliko se krstova nalazi na ovoj slici? Ljudski lik na grbu predstavlja svetog Đorđa/Jurja kako probada aždahu/zmaja.

 

Općina Istočno Novo Sarajevo nastala je poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma od dijela mjesnih zajednica koje su prije pripadale općini Novo Sarajevo. Sudeći po grbu, stanovništvo im je od snažne vjere hrišćanske.

 

 

U općini Višegrad su prije etničkog čišćenja Muslimani-Bošnjaci činili skoro 2/3 stanovnika. Danas u grbu te općine dominira prikaz pravoslavne crkve i srpsko obilježje.

 

U općini Posušje (zapadna Hercegovina) Hrvati su činili i čine preko 99 posto stanovnika. Grb općine u skladu je s njihovom vjerskom pripadnosti.

 

U općini Neum su prema popisu iz 1991. Hrvati činili oko 88 posto stanovnika. Grb općine je priličniji nekoj vjerskoj karizmatskoj organizaciji nego simbolu jednog teritorija i administrativne jedinice.

 

Općina Novi Grad (Sarajevo) po broju stanovnika je najveća u BiH. Prije rata u njoj su polovicu stanovništva činili Bošnjaci a polovicu ostali. Grb općine nije baš jasan. Bijeli dio grba predočuje nebodere, a što se žutog dijela tiče razvili smo dvije hipoteze: da je to diskretan prikaz džamije i munara, ili da su to pet sunčevih zraka paralelnih po definiciji Lobačevskog (neeuklidska geometrija).

 

Prethodno: Vjerska i nacionalna znamenja u grbovima općina u BiH (I)

 

~KRAJ~ [a primjera je još]

| Prometej |